Dvije vrhunske glazbene izvedbe

Veličanstveno je bilo otvaranje nove koncertne sezone 2021/22. riječkoga HNK-a Ivana pl. Zajca nastupom iznimne njemačke sopranistice Maide Hundeling, počasne članice ansambla riječke Opere i njezinih gostiju, uz izvrsni Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor pod vodstvom nadahnutoga dirigenta, maestra Valentina Egela.

Pred publikom je bio vrlo zahtjevan i pomno odabran program koji je započeo uvertirom Wagnerove opere Majstori pjevači, da bi se nastavio II. činom Wagnerove Valkire, i to uvertirom i scenom Hojotoho, u kojem je već prvim predstavljanjem u ulozi Brunhilde sopranistica Maida Hundeling oduševila publiku snagom i čistoćom vokala. Uz nju je nastupio uvijek izvrstan Luka Ortar kao Watan.

Goran Filipec u izvedbi Lisztovih parafraza

Uslijedio je III. čin iste opere s prvom scenom Kas Valkira, a onda je Riječki simfonijski orkestar publiku začarao uigranošću, zaobljenošću zvuka i čistoćom ritmičke izvedbe u Plesu sedam velova Straussove opere Saloma, da bi se nastavilo finalom u kojoj je u ulozi Salome Maida Hundeling besprijekornom dikcijom i izražajnom vokalnom snagom prodirala u srca slušatelja, uživljena u ulogu.

Drugi dio koncerta pripao je Pucciniju i Janačeku. Čarolija glazbe Puccinijeve opere Turandot u savršenoj izvedbi Maide Hundeling bila je poput nevjerojatna sna, njezine visine bile su besprijekorne, snažne, uzbudljive, njezina pojava i stav preuzela je sva osjetila slušatelja, njezina lakoća zapjeva bila je duboko emotivna i dinamički savršeno izrađena. Uz nju, melodiozno se predstavio tenor Aljaž Farasin i vrlo dobar operni zbor, smješten na galeriji.

Uslijedila je uvertira Janačekove Ljubomore, a nakon nje II. čin Janačekove opere Jenufa s Maidom Hundeling u naslovnoj ulozi, koja je sa suprugom, tenorom Janom Vacikom, otpjevala i finale.

Maida Hundeling uz Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor i maestro Valentin Egel / Snimila G.F.J.

Ovim koncertom vrhunska sopranistica Maida Hundeling pokazala je visoku profesionalnost i nevjerojatnu tehničku i glasovnu spremnost kroz izvedbe četiri velike i zahtjevne operne uloge, ali njoj se uz bok postavio sjajnom izvedbom i izvrstan Riječki simfonijski orkestar, koji sa svakom novom izvedbom, pod znalačkom i temperamentnom rukom energičnoga mladog maestra Valentina Egela, postiže zavidne rezultate.

A u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja sjajno je započela 5. sezona ciklusa koncerata naslova Glazbena Rijeka, u organizaciji Umjetničke organizacije Cristoforium. Za ovu su sezonu pripremili pet koncerata vrhunskih umjetničkih doživljaja, a otvaranje je pripalo glazbeniku svjetskoga glasa, Riječaninu, pijanistu Goranu Filipecu s koncertom Opere bez riječi, parafraze i reminiscencije Franza Liszta na opere Giuseppea Verdija.

Prije svake izvedene glazbene točke pijanist Goran Filipec publici je približio glazbene ideje objasnivši koji su dijelovi opera bili početna točka oko koje je Liszt oblikovao svoje glazbene vizije. Na programu su se našli I Lombardi: Salve Maria de Jerusalem, S. 431/1, Reminiscences de Boccanegra, S. 438, Don Carlos: Coro di fiesta e Marcia funebre, S. 435, Aida: Danza sacra e duetto finale, S. 436, Ernani: Paraphrase de concert, S. 432, Miserere du Trovatore, S. 433 i Rigoletto: Paraphrase de concert, S. 434.

Filipec je već prvim taktovima osvojio publiku, pružajući svojom interpretacijom vrhunski užitak slušanja i doživljaja glazbenih djela koja se vrlo rijetko mogu čuti na našim glazbenim prostorima. Pod njegovim virtuoznim prstima klavir je pjevao poput solista u operi, bio je začudni zvučni orkestar prepun boja i osjećaja. Filipec je tehnički besprijekoran, osjećajno melodiozan, njegovi elegantni prsti nježno su se stapali s tipkama, da bi u sljedećem trenutku eruptivnom snagom izvlačili energično moćnu zvukovnost. Njegova visoka koncentracija i maštovitost koju osjećamo u svakom izvedenom tonu – u turbulentnoj brzini kojom besprijekorno precizno izvodi i najteže dijelove notnog zapisa, ili lirskoj cantileni – publiku je posve začarala, pa je nakon oduševljena pljeska uslijedio i dodatak, Lisztova skladba Ženevska zvona, nokturno iz Prve knjige hodočašća, Švicarska, S. 160/9.

Bio je to koncert koji je dao publici koncentriranu operu ispunjenu dubokim slikama i osjećajima i kojim se još jednom potvrdio nevjerojatni talent sjajnog pijanista Gorana Filipeca.