Dojmljiv kaleidoskop kroatističkih i rusističkih tema

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od 30. rujna do 2. listopada održana je II. međunarodna znanstvena konferencija Kroatistika unutar slavističkog, europskog i svjetskog konteksta, u povodu 25. godišnjice osnutka studija kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a konferencijom Rusistika u slavenskom, europskom i svjetskom kontekstu nastavlja se obilježavanje 20. godišnjice učenja ruskoga jezika na tom pulskom fakultetu. Konferencija je zbog pandemije organizirana preko platforme ZOOM.

Organizatori konferencije bili su Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar ruskoga jezika i kulture Institut Puškin u Puli, Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti i Ogranak MH u Puli, a partnersko sveučilište i suorganizator konferencije bilo je Pjatigorsko državno sveučilište i Institut Puškin Pjatigorsk iz Rusije, uz medijsku potporu Rossotrudničestva pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj i Međunarodnog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti (MAPRYAL) iz Rusije. U organizacijskom odboru konferencije bili su s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli: Daniel Mikulaco, Odsjek za kroatistiku (predsjednik Organizacijskog odbora, predsjednik Ogranka MH u Puli), Marko Ljubešić, Odsjek za kroatistiku, Katedra za metodiku hrvatskoga jezika i književnosti Tone Peruško i Irena Mikulaco, voditeljica katedre za strane jezike, voditeljica Centra ruskoga jezika i kulture Institut Puškin, predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti. U znanstvenom odboru konferencije bili su sveučilišni profesori iz sedam zemalja.

Otvaranje online konferencije u povodu dvadeset pet godina kroatistike u Puli

Posebno velik odaziv sudionika bio je iz Rusije, ali i s gotovo svih hrvatskih sveučilišta. Na konferenciju se prijavilo devedeset sudionika iz jedanaest zemalja – Austrije, Bjelorusije, Crne Gore, Češke, Francuske, Hrvatske, Italije, Njemačke, Poljske, Rusije i Slovačke. Sudjelovali su sveučilišni profesori, studenti, književnici, urednici časopisa, sudionici s partnerskih sveučilišta pulskoga (Pjatigorsk, Moskva, Penza, Tomsk, Minsk, Trnava i Riga). Cijeli Odsjek rusistike partnerskog Sveučilišta Sv. Ćirila i Metoda iz Trnave (Slovačka) sudjelovao je s izlaganjima i dali su svoj doprinos u zborniku radova.

Potporu konferenciji dali su diplomati – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ruskoj Federaciji Tomislav Car i voditeljica Rossotrudničestva pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj Elena Pogorelova. U ime Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i u rektorovo ime skupu se obratio Valter Boljunčić, prorektor za suradnju, inovacije i transfer tehnologija, u ime Ureda za partnerstvo i projekte voditeljica Ureda Ivona Peternel, u ime Filozofskog fakulteta u Puli dekanica Lina Pliško, koja je govorila o razvoju kroatistike, od njezinih početaka do danas. U ime partnerskog sveučilišta iz Pjatigorska obratila se Nina Orlova s katedre za književnosti i pedagoške tehnologije filološkog obrazovanja Instituta za prevođenje i višejezičnost, zamjenica direktorice Centra međunarodnog obrazovanja Pjatigorskog državnog sveučilišta, Rusija.

Teme su bile podijeljene u šest sekcija (jedna kroatistička, četiri na ruskom jeziku i jedna na engleskom jeziku). U okviru konferencije organiziran je i seminar obrazovno-izdavačkog centra Zlatoust iz Sankt-Peterburga.

Institut Puškin s Filozofskog fakulteta u Puli i HAPRYAL 1. listopada organizirali su okrugli stol posvećen 200. godišnjici rođenja jednog od najvećih i najpoznatijih ruskih pisaca svih vremena, Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, na kojem su sudjelovali eminentni teoretičari ruske književnosti. Time se započelo s obilježavanjem Dana Dostojevskog u Puli, koji će trajati do 11. studenog, odnosno do rođendana F. M. Dostojevskog. U okviru Dana Dostojevskog prikazat će se film Bijele noći, bit će organizirana izložba fotografija u Gradskoj knjižnici u Puli i videopredavanja o Dostojevskom.

Na konferenciji posebno su istaknute zasluge prof. emeritusa Ivana Zoričića za otvaranje Studija hrvatskoga jezika i književnosti u Puli i profesora Stjepana Vukušića, najzaslužnijih za kroatistiku u Puli kakva je danas. Sljedeća konferencija planira se za 30. godišnjicu kroatistike. U kroatističkome dijelu konferencije ukazalo se na bitnosti promišljanja hrvatskoga jezika u rasponu od povijesti standardizacije do suvremenoga jezičnoga savjetništva i mrežnih rječnika; u književnome pak dijelu predstavljena su nova čitanja hrvatskih klasika, problematizacije suvremenih klasika te novi pokušaji žanrovskih klasifikacija i pregleda, dok je u metodičkom dijelu naglasak bio na pitanjima kvalitete školskih udžbenika i korištenja novih medija u obrazovanju.

Nastavljen je niz događanja započetih u prosincu 2020, kojima je počelo obilježavanje 20. godišnjice učenja ruskoga jezika u Puli. Sudionici su izlagali teme posvećene suvremenome ruskom jeziku i ruskoj književnosti, a posebnu su pozornost obratili na prijevod i višekulturnu komunikaciju. Posljednji dan konferencije bio je posvećen metodici ruskog kao stranog jezika, na kojoj se raspravljalo o novim udžbenicima za učenje ruskoga jezika u slavističkom okruženju. Poslije zadnje sekcije održan je seminar o učenju ruskog jezika uz pomoć suvremenih tehnologija.

Konferencija je ujedinila istomišljenike, postala je platformom razmjene informacija i kontakata. Sudionici sekcija i organizatori konferencije nisu samo raspravljali o znanstvenoj problematici nego su zacrtani planovi proširivanja suradnje u obliku provedbi konferencija, objave knjiga, radova i uspostave suradnje na planu prevoditeljske aktivnosti ruskih i hrvatskih književnika. Irena Mikulaco najavila je planove za 2022: organizaciju Ljetne škole ruskoga jezika i kulture i konferenciju u kolovozu u Puli.

Zbog visoke kvalitete izlaganja na okru­g­lom stolu posvećenu 200. godišnjici rođenja F. M. Dostojevskog zaključeno je da će se izlaganja objaviti u zasebnoj knjizi posvećenoj toj važnoj obljetnici.

Organizacijski odbor zahvalio je matičnoj instituciji, Filozofskom fakultetu i Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, informatičkoj službi za potporu, sudionicima, medijima, diplomatima, recenzentima i partnerima. Osobito je naglašena uspješna suradnja s Pjatigorskim državnim sveučilištem iz Rusije i rektorom, A. P. Gorbunovom, koji je od početka suradnje podupirao hrvatsko-rusko / pulsko-pjatigorsko partnerstvo, koje traje od 2016: od pulske rusističke konferencije, otvaranja Instituta Puškin u Puli 2017. te otvaranja Centra hrvatskoga jezika i kulture u Pjatigorsku, koji je započeo s radom u listopadu 2020. te ove godine s još dvjema grupama studenata. Konferencija je bila uspješna i ostvarila sve ciljeve. Uskoro će biti objavljen i Zbornik radova.