Lisinski ponovno otvoren nakon potresa

Otvaranjem vrata glazbene palače Lisinski nakon posljednjega razornog potresa otvorilo se novo poglavlje naše glazbene scene. I to su shvatili organizatori ciklusa u toj dvorani, smjestivši na početak sezone djelo koje je, kako bi Englezi rekli, „veće od života“. Najprije Kanconijer, koncertni niz Zbora i Simfonijskog orkestra HRT-a, a onda i omiljen koncertni ciklus Lisinski subotom složili su se oko vrlo prikladna naslova – Stvaranje svijeta. Svijet našega društvenog i kulturnog života, nakon što su ga toliko opustošili zemljotresi i pandemija, doista traži da se ponovno stvori.

I tu smo došli do idealnog rješenja, u spoju ciklusa, logično, kako bi eminentno glazbenoscensko djelo u vrhunskoj izvedbi u dvjema večerima moglo čuti što više slušatelja, a njihov je broj u dvorani i dalje ograničen zbog strogih epidemioloških mjera. Na dvama smo koncertima mogli uživati u oratoriju Die Schöpfung velikoga bečkog klasika Josepha Haydna, koji se u zreloj dobi silom prilika uputio u Englesku, gdje je dočekan poput junaka. Njegova je tamošnja popularnost imala dalekosežan utjecaj na njegov status i ugled u Europi. U to doba europski su skladatelji „žarili i palili“ po engleskoj prijestolnici, gdje su prije njega djelovali Georg Friedrich Händel i Bachov poznatiji sin Johann Christian Bach.

Evelin Novak, Krešimir Špicer i Krešimir Stražanac uz pratnju Zbora i SO HRT-a, dir. Tomislav Fačini / Snimila Marija ŠTiLinović / HRT

Upravo se ondje bečki skladatelj, poznat ponajviše po instrumentalnoj glazbi, uglavnom simfonijama i gudačkim kvartetima, transformirao u majstora velikih oratorija idealnih za prvorazredne društvene događaje s prosvjetiteljskom porukom. Pun nadahnuća, po povratku u Beč povezao se s barunom Gottfriedom van Swietenom, carskim knjižničarom i cenzorom, koji je dijelio s njime oduševljenje Händelovim oratorijima, i od njega naručio libreto o temi koju je pronašao u Londonu (navodno je tekst koji su mu pokazali prethodno Händel odbio glazbeno obraditi). Vodeći se modernističkim kriterijima praktičnosti, Haydn i Swieten odlučili su se za dvojezični libreto, na njemačkom i na engleskom, te ga s obama tekstovima tiskali u partituri 1800, dvije godine nakon bečke praizvedbe, kako bi potaknuli što više izvedbi ne samo na njemačkom govornom području nego i u Engleskoj.

Uslijedilo je čak 409 narudžbi dionica, te je oratorij postao jedno od najizvođenijih djela novog stoljeća, pogotovo na dobrotvornim koncertima, kao najvažnije dotadašnje ostvarenje europske kulturne scene. Već ga dugo nismo mogli čuti, pa je bilo vrijeme i da se zagrebačka publika podsjeti na to važno ostvarenje glazbene povijesti u kojemu prva dva dijela (svojevrsna čina) prate biblijski narativ stvaranja svijeta, dok u trećem Adam i Eva hvale Boga i njegova djela. „Priča o stvaranju uvijek se smatrala najuzvišenijom i izazivala najviše strahopoštovanja. Popratiti to veliko djelo prikladnom glazbom zasigurno ne bi moglo imati drugog rezultata osim da pojača ove svete osjećaje u srcu slušatelja i učini ga otvorenim za dobrotu i svemoć Stvoritelja“, zapisao je jednom Haydn, a prenosi nam muzikologinja Ana Vidić, kako smo mogli pročitati u popratnoj knjižici koncerta.

A svete osjećaje svakako su pojačali vrhunski interpreti na izvedbama u Lisinskom. Čini se da je prošlogodišnje zatišje na glazbenim scenama diljem svijeta pogodovalo pristanku na angažman u Zagrebu troje ondje vrlo aktivnih operno-koncertnih vokalnih umjetnika. Pred Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a tako su se za ovu prigodu okupili solistica Njemačke državne opere u Berlinu, sopranistica Evelin Novak u ulozi anđela Gabrijela i Eve, zatim najtraženiji vokalni interpret baroka i klasicizma u svijetu, bas-bariton Krešimir Stražanac kao anđeo Rafael i Adam (uskoro ga očekuje debi s Berlinskom filharmonijom), te najangažiraniji tenor kad su barokne opere u pitanju, u Parizu situiran Krešimir Špicer, ovdje kao anđeo Urijel.

Dok je Evelin Novak kristalnim sopranom dala bistrinu Haydnovim frazama, njezin se glas vrlo skladno slagao s glasom njezina kolege sa studija kod Dunje Vejzović u Stuttgartu, Stražanca, koji plijeni volumenom, bojom i preciznom dikcijom. Špicer je pak u svojim zapjevima dodavao svoju svijetlu tenorsku bisernu notu raznolikoga vokalnog kolorističkog pletiva. Maestro Tomislav Fačini, šef dirigent Zbora HRT-a i sam odličan pjevač, postigao je u radu sa zborskim pjevačima potrebnu jednostavnost i zaobljenost u pjevanju jednog klasika, a stilsku je čistoću u orkestru podcrtao zvukom pojedinih povijesnih instrumenata što su ih Simfoničari HRT-a posebno nabavili za ovu prigodu (povijesni klavir tipa fortepiano u recitativima te prirodni rogovi i trube u fanfarnim ulomcima). Kvalitativna ujednačenost svih interpreta i maestralno dirigentsko vodstvo prštali su entuzijazmom i energičnošću na početku nove sezone koja nas vraća u život.