Čuvari feričanačke baštine osnovali novi Matičin ogranak

U Domu kulture u Feričancima 24. rujna održana je osnivačka skupština Ogranka Matice hrvatske u Feričancima, završni čin inicijative koja je započela 2020, kada su se s članovima inicijativnog odbora sastali predsjednik MH Stipe Botica, akademik Stjepan Damjanović i Milan Bešlić davši snažnu potporu feričanačkim matičarima. Za predsjednicu Ogranka izabrana je Jasna Jurković, za potpredsjednika Marijan Marunica, za tajnicu Zlata Riger Jukić, a članovi su predsjedništva i Božena Martinović Benić i Milan Vrbanus.

Svečanosti osnivanja prisustvovali su i glavni tajnik MH Zorislav Lukić, tajnica za ogranke MH Ida Hitrec, predsjednica Ogranka MH u Našicama Silvija Lučevnjak, predsjednik Ogranka MH u Orahovici Damir Najmenik, načelnik Općine Feričanci Marko Knežević i Milan Bešlić, a svečanost je kao sponzor, osiguravši vrhunsko vino i slavonske gastronomske delicije, podupro i Ivan Ergović, predsjednik uprave Nexe grupe u čijem je sastavu i vinarija Feravino.

Osnivači Ogranka MH u Feričancima s glavnim tajnikom MH Zorislavom Lukićem i načelnikom Općine Feričanci Markom Kneževićem na izložbi o Feričanačkim lončarima / Snimila Ida Hitrec

U pozdravnoj riječi glavni tajnik MH Zorislav Lukić apostrofirao je važnost Matičinih ogranaka te njihova nastojanja da rezultate bavljenja lokalnom i zavičajnom kulturnom baštinom uključe u regionalni i nacionalni kontekst. Poželio je Ogranku MH u Feričancima dobrodošlicu u Matičinu obitelj te uspjeh u ostvarivanju Matičinih ciljeva zacrtanih u 19. stoljeću.

Na ideju osnivanja ogranka feričanačke matičare motivirala je želja da se potaknu kultura i gospodarski napredak općine Feričanci te namjera da se pod okriljem Matice hrvatske sustavno istražuje, čuva i prezentira zavičajna baština i sudjeluje u suvremenom životu Feričanaca. Namjera im je izdvojiti odrednice zavičajnog identiteta koje će biti prepoznate kao potencijal kulturnog i gospodarskog, odnosno turističkog razvoja općine. S obzirom na to da ovakvi kulturni sadržaji nedostaju Feričancima, jedna od ideja o dugoročnom osmišljavanju kulturne politike i prezentacije feričanačkih osobitosti jest osnivanje centra u kojemu bi se na suvremen, zanimljiv i interaktivan način prezentirala priča o Feričancima.

Inicijatori osnivanja Ogranka sinergijom su pokazali da će u zacrtanoj viziji biti uspješni postavivši odmah nakon skupštine, u suradnji sa Zavičajnim muzejom u Našicama, u Vatrogasnom domu u Feričancima izložbu Feričanački lončari. Pokazali su time da prepoznaju posebnosti svojega kraja kojima mogu privući posjetitelje. Naime, Feričanci su bili jedno od najvažnijih lončarskih središta istočne Hrvatske, a razvoj tog obrta seže u početak 19. stoljeća, kada su feričanački lončari, zahvaljujući brojnosti i značenju, navedeni na prvom mjestu u 1819. dodijeljenu cehovskom privilegiju. Jedna je od inicijativa koju pokreće Ogranak MH u Feričancima osnivanje Kuće feričanačkih lončara, gdje bi se na suvremen način prezentirao taj važan dio feričanačke baštine.

Ogranak MH u Feričancima u svojemu se programu želi posvetiti i istraživanju povijesti vlastelinstva i njegove uloge u razvoju Feričanaca kao trgovišta i obrtničkog središta. Feričanačko vlastelinstvo nastaje potkraj 18. st. osamostaljivanjem iz dvojnog orahovičko-feričanačkog, smatrana jednim od najuzornijih slavonskih vlastelinstava. Uz njegovu je povijest najdulje vezana plemićka obitelj Mihalović, a njezina grana živi u Feričancima od kraja 18. do kraja 19. stoljeća: Tada vlastelinstvo otkupljuje konzorcij, a Mihalovići sele u Zagreb. Oni su odigrali važnu ulogu u gospodarskom razvoju Feričanaca, ali i kulturnom, umjetničkom, gospodarskom i političkom životu Hrvatske. Među istaknutim su osobama koje potječu iz obitelji Antun Mihalović, posljednji hrvatski ban, te Edmund Mihalović, skladatelj i bliski prijatelj te suradnik čuvenoga skladatelja Franza Liszta.

Jedna od najvažnijih osoba hrvatskoga kulturnog i političkog života, Isidor Kršnjavi, vezan je uz Feričance početkom svoga života. Na osnovi tog podatka Ogranak nastoji i Feričance učiniti prepoznatljivim na kulturnoj karti Hrvatske osnivanjem manifestacije Dani Isidora Kršnjavog.