Varaždin ponovno središte glazbe

Koncertom Baroknog orkestra Musica cubicularis uz soliste Ivanu Lazar, Aleksandra Biščevića, Marušu Brezavšček, te uz umjetničko vodstvo Domena Marinčića, 17. rujna svečano su u varaždinskoj katedrali otvorene 51. Varaždinske barokne večeri. Svečanost otvaranja započela je posebno
zanimljivim polifonim aranžmanom himne Lijepa naša domovino, koji je za ovu prigodu priredila dirigentica komornoga zbora Glazbene škole u Varaždinu Dada Ruža.

Prema koncepciji međunarodne suradnje i otvorenosti kulturnim dodirima, za ovogodišnju zemlju partnera izabrana je Slovenija, a samo otvaranje, koje je prenosila i Hrvatska radiotelevizija, prigodnim govorima uveličali su gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj i ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek te izaslanik predsjednika RH Zorana Milanovića Zdravko Zima.

Kako su Varaždinske barokne večeri zakoračile u drugu polovicu stoljeća svojega postojanja, od utemeljenja 1971, vrijedi se ovom prigodom osvrnuti na monografiju koja je 2020. za budućnost pohranila osnovne informacije o koncepciji, vrijednosti i umjetničkom razvoju pet desetljeća baroknog festivala nacionalnoga značenja na sjeveru Hrvatske, dijelu srednjoeuropskoga kulturnog kruga.

Naslovnica monografije

Monografiju Varaždinske barokne večeri – 50 festivalskih godina uredio je Ernest Fišer, a objavljena je u nakladi Koncertnog ureda u Varaždinu na čelu s Raymondom Rojnikom. Knjiga je urednički podijeljena u četiri cjeline. Uvodnim riječima predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, stalnog pokrovitelja VBV-a, pozdravnim porukama ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek i župana Varaždinske županije u prethodnom mandatu Radimira Čačića, zatim promišljanjima ravnatelja VBV-a Davora Bobića, te gradonačelnika u prethodnom mandatu Ivana Čehoka predstavljena su poimanja vrijednosti i značenja za hrvatsku kulturu nacionalnoga festivala posvećena baroku, baroknoj kulturi, s posebnim naglaskom na njegovanju hrvatske barokne glazbene baštine. Uvodni dio završava promišljanjima Raymonda Rojnika, ravnatelja Koncertnog ureda Varaždin, u čijoj se organizaciji već 25 godina ostvaruju zamisli umjetničkog ravnatelja VBV-a.

Barokni orkestar Musica cubicularis uz soliste otvorio je ovogodišnje Barokne večeri / Snimio Siniša Sović

Kulturološki, informativno i sadržajno VBV je moguće misaono obuhvatiti kroz deset tekstova kojih autori Zdenka Weber, Erika Krpan, Jagoda Martinčević, Ernest Fišer, Ivana i Nataša Maričić, Dada Ruža i Eduard Vargović sagledavaju, svako iz svoga aspekta, Varaždinske barokne večeri u obzoru povijesti i suvremenosti. Tako Zdenka Weber svojim tekstovima prikazuje varaždinski festival kao plod sjajne glazbene tradicije baroknoga grada, zatim se osvrće na razdoblje od 2007. do 2020, kada se koncepcijski u skladu sa zamislima ravnatelja Davora Bobića uvode zemlje-partneri te je autorica poseban naglasak stavila na važnost muzikološke misli kao znanstvenog ishodišta za osmišljavanje i produkciju umjetničkog festivala. Erika Krpan svojim je tekstovima naglasila značaj maestra Vladimira Kranjčevića kao jednog od idejnih začetnika VBV-a te je posebno istaknula detaljan idejni i programski osvrt na deset festivalskih godina u razdoblju 1996–2006. Prvo idejno i programsko razdoblje, 1971–1995. prikazala je Jagoda Martinčević, dok je Ernest Fišer poseban fokus stavio na Klub mecena VBV-a koji su uz Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Varaždin i Varaždinsku županiju, iznimno važan faktor u podupiranju i realizaciji kulturološki i gospodarski važna festivala za sjevernu Hrvatsku, ali i njegovanje hrvatske kulture u cjelini. Kako bi se stekao uvid o važnosti VBV-a za lokalnu sredinu i koliko sami Varaždinci pridonose već pola stoljeća opstojnosti ovoga festivala, autorice Ivana i Nataša Maričić dale su detaljan uvid u amaterske i profesionalne varaždinske glazbene prinose baroknim večerima.

VBV ne čini samo koncertna djelatnost, iako je ona nositelj umjetničkog programa, no za cjelovito kulturološko sagledavanje života i kulture grada baroka, što Varaždin uistinu i jest sa svojim kulturno osviještenim žiteljima, festival čine i brojni popratni festivalski programi poput izložbi, znanstvenih skupova, predavanja, kazališnih predstava, književnih večeri, predstavljanja i promocija, ali i gastronomije, filmova, vatrometa, misa, otkrivanja spomen-ploča te ostalih popratnih manifestacija. Sve ih je u svome tekstu detaljno popisao, razvrstao i obradio Eduard Vargović.

Nakon sagledavanja VBV-a s mnogih aspekata, posebna je pozornost tekstualno usmjerena na utemeljitelje i istraživače VBV-a: Vladimira Kranjčevića, Juricu Muraja, Lovru Županovića, Ladislava Šabana te Ennija Stipčevića, kao i na zaslužne pedagoge Ankicu Opolski te Marijana Zubera.

Varaždin je grad koji je pravi rasadnik znamenitih glazbenih umjetnika, znanstvenika i glazbenih pedagoga, a njihov je vrijedni doprinos zabilježen u prikazu 50 festivalskih godina. Tako su posebnu pozornost dobili Ruža Pospiš-Baldani, Nada Puttar-Gold, Srebrenka-Sena Jurinac, Rudolf Klepač, Višnja Mažuran, Josip Klima, Franjo Petrušanec, Darija Hreljanović, Vlatka Oršanić, Nevenka Petković-Sobjeslavski, Lidija Horvat-Dunjko, Lana Kos, Tomislav Mužek, Valentina Fijačko-Kobić, Inge Heinl-Stančić, Miljenka Grđan, Jože Haluza, Krešimir Lazar, Natalija Imbrišak, Višeslav Jaklin, Vladimir Ščedrov, Anđelko Igrec, Dada Ruža, Stjepan Mikac, Vladimir Gotal, Zdenka Weber, Franjo Ruža, Marijan Kraš, Janko Pavetić, Darko Sačić i Ćiril Grabrovec.

VBV iz godine u godinu, uz strane umjetnike, realiziraju brojni glazbeni ansambli s respektabilnom domaćom i inozemnom karijerom. Tako su u prvih pedeset godina VBV obogatili svojom glazbenom vrsnošću Varaždinski komorni orkestar, Varaždinski barokni ansambl, Zagrebački solisti, Zagrebačka filharmonija, Simfonijski orkestar HRT-a, Hrvatski barokni ansambl, Vokalni ansambl Antiphonus, Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Zbor HRT-a, Zagrebački kvartet, Zagrebački gitaristički kvartet, Zbor Chorus angelicus, Ansambl Responsorium, Camerata Garestin i Nonet Donum.

Da je monografija sveobuhvatno djelo koje zaslužuje festival nacionalnog značenja, potvrđuju i brojni vrijedni prilozi na kraju knjige, gdje su popisani svi festivalski programi u pedeset godina, objavljena diskografija u izdanju VBV-a, svi dobitnici nagrada Ivan Lukačić, Jurica Murai i Kantor te svi članovi Programskog i Organizacijskog odbora te Festivalskog vijeća. Impresivna je činjenica da su u pet festivalskih desetljeća VBV-a održana 952 koncerta gdje su se publici kroz baroknu umjetnost predstavljali publici domaći i strani glazbenici. Prateći iz godine u godinu na početku jeseni Varaždinske barokne večeri, možemo ustanoviti da one obilježavaju radosni poslijeljetni povratak na redovne dužnosti i zadaće. One dobivaju dodatni poticaj uz zvukove temperamentne barokne glazbe – osjećamo se tako dijelom kulturne Europe, o čemu svjedoči i ovaj festival uvijek nas iznova podsjećajući na vrijedna djela proizašla iz pera i notnih partitura baroknih glazbenika, kako stranih, tako i onih rođenih u hrvatskome kulturnom prostoru i njihovoj važnosti u pozicioniranju hrvatske kulture u srednjoeuropski, ali i mediteranski kulturni krug. Sagledavajući sve navedeno, posebnu važnost ima i ova monografija koja nam pomaže da osvijestimo važnost idejnih začetnika VBV-a koji su još prije pedeset godina uvidjeli važnost te manifestacije za održavanje tradicije i potrebe za kulturom u Hrvata. Zahvaljujemo stoga uredniku Ernestu Fišeru, koji je nastojeći ostaviti memoriju za budućnost realizirao ovaj zapis u obliku tiskane knjige. Time se potvrđuje važnost i uloga izdavaštva u čuvanju i pamćenju kulture naroda.