U London po dozu sreće i radosti

Sir Henry Solomon Wellcome (1853–1936), Amerikanac skromna podrijetla koji je stekao golemo bogatstvo zahvaljujući osnutku uspješne industrije lijekova sa sjedištem u Londonu 1880. u svojoj oporuci naveo je: ostavljam svoje bogatstvo, zbirku povijesnih medicinskih predmeta i umjetničkih djela povezanih s medicinom te program za rad globalne dobrotvorne zaklade Wellcome Trust, kojoj je cilj financirati i poduprijeti znanstvena istraživanja koja pomažu u liječenju bolesti i omogućuju bolje životne uvjete za sve ljude. Rad zaklade usmjeren je na očuvanje mentalnog zdravlja, sprečavanje i liječenje zaraznih bolesti i istraživanje klimatskih uvjeta.

Wellcome Trust je iza fundacije Billa i Melinde Gates druga po veličini privatna dobrotvorna udruga koja financira medicinska istraživanja.

Knjižnica i čitaonica Benjamin Gilbert, Wellcome Collection, London / Izvor Wellcome Collection

U okviru politički i financijski neovisne fundacije nalazi se i Wellcome Collection, velik dio medicinske, antropološke i umjetničke zbirke koju je tijekom života sakupljao Henry Wellcome. Nemoguće je u cijelosti izložiti zbirku, pa se postav mijenja s tematski organiziranim izložbama koje uključuju medicinske instrumente, umjetnine, ilustracije i instalacije koje grafički ili trodimenzionalno predočuju znanstvena istraživanja. Na primjer, pojam melankolije predstavljen je portretom doktora Paula Gacheta melankolična izraza lica. Zanimljivo je da je to jedini bakropis Vincenta van Gogha, napravljen upravo u vrijeme kad je Gachet Van Goghu dijagnosticirao melankoliju i liječio slikara u posljednjim tjednima života. Zbirka se stalno obogaćuje djelima suvremenih umjetnika koji sudjeluju u bogatom programu kojemu je cilj da potiče originalna razmišljanja o mentalnom i fizičkom zdravlju, povezuje znanost, medicinu, život i umjetnost. Zbirka obuhvaća i specijaliziranu knjižnicu s rukopisnim raritetima i knjigama iz svih razdoblja i na raznim jezicima. U pretpandemijsko vrijeme posjetiteljima knjižnice i čitaonice bilo je dopušteno da sjednu i na stube i čitaju zavaljeni u udobne jastuke. Posjet knjižnici i svim izložbama besplatan je. Iza neoklasicističke fasade krije se maštovito i elegantno preuređena unutrašnjost, dovršena 2007.

U depresivnom pandemijskom vremenu dobro je došao novi ciklus s temom sreće s bogatim programom za odrasle i djecu. Predavanja, razgovori, susreti s autorima knjiga i umjetnicima te dvije specijalne izložbe u traženju su odgovora na pitanja: Što znači biti sretan? Što znači dobro se osjećati? Koja je uloga pozitivnih emocija kada se nalazimo usred nesreće? Kustosi Laurie Britton Newell i George Vasey pozvali su na suradnju stručnjake iz područja znanosti, medicine, religije, pjesnike, likovne umjetnike i fotografe. Izložbe su opremljene tekstovima za slabovidne i slijepe osobe i slušalicama za audioopise i glazbu.

Potraga za mirom

Na izložbi pod naslovom Tranquillity osjećaj smirenosti doživljavamo u prvoj prostoriji uz veliki svjetlosni kristal, a u vitrini je knjiga grafika s crtežima francuskog slikara Charlesa Le Bruna, koji je 1668. ilustrirao izraze različitih strasti na licima svojih modela. Knjiga je otvorena na stranici s crtežom žene kojoj se na licu odražava osjećaj smirenosti, a naslov glasi Veselje s mirom. Le Brun je portretima htio pokazati da je moguće procijeniti moralni karakter osobe po tome kako izražava svoje strasti. Zatim je tu izražajnost kategorizirao u hijerarhiju dobra i zla. Instalacija Jasleen Kaur na prvi se pogled doima kao dvorana za jogu s projekcijama ljudi koji se kreću u čudnoj koreografiji, nekoliko trenutaka sinkronizirani, zatim zastaju, boja filma se mijenja, površina se pretvara u crvenu, žutu i smeđu boju. Boje su povezane s kromoterapijom, koja se za postizanje ravnoteže u tijelu i liječenje koristi bojama. U ovoj galeriji klupe su napravljene od mnogo slojeva prostirki za jogu pa se možete opustiti uz smirujuću glazbu. Tema joge nastavlja se i u sljedećoj galeriji, gdje Rumza Putcha pita kako vizualno zamišljate riječ namaste. U sanskrtu namaste nije riječ, već čitava rečenica, koja znači: „ja ti se klanjam“. A što je zadovoljstvo? Naše potrošačko društvo obećava nam da ćemo biti sretni ako budemo stjecali sve više i više. Ali Buda nas upozorava da je to kao da pijemo slanu vodu – što više pijemo, žedniji smo. Duhovni je savjet upravo obrnut, bit ćemo zadovoljni ako se oslobodimo potrebe za stjecanjem i pronađemo zadovoljstvo u jednostavnu životu i cijenimo ono što već imamo. Istinska sreća ne ovisi o izvanjskim ugađanjima osjetilima, već o unutrašnjoj radosti. Sreća dolazi iz duše ispunjene dobrotom i sućuti za sebe i za druge.

Knjiga grafika s crtežima francuskog slikara
Charlesa Le Bruna

Šetnja najstarijim
šumama svijeta

Može li nam umjetnost pomoći u postizanju bolje kvalitete života? Umjetnost nije luksuz, već čimbenik bitan za preživljavanje. Umjetnički izričaj razvijao se u svim civilizacijama diljem svijeta i integralni je dio ljudske funkcije, zaključuje ugledna znanstvenica  Girija Kaimal analizirajući odnos kreativnosti i zdravlja i vrijedne rezultate koje postiže terapija koja uključuje umjetničke aktivnosti.

Među izlošcima je i jedan od najrjeđih i najdragocjenijih predmeta iz zbirke Wellcome: mali sklopivi, mogli bismo kazati džepni almanah iz 15. stoljeća ukoričen izvezenom zelenom i ružičastom svilom. Lako je prenosiv jer stane na dlan ruke, a kada se otvori poput zemljopisne karte u njemu su upute za liječenje u skladu sa svemirskim i prirodnim pojavama: crtež s astrološkim tablicama, dijagrami s pomrčinama Sunca i Mjeseca, lik muškarca raširenih nogu i ruku okružen je tekstom na latinskom jeziku i simbolima koji upućuju u koje doba godine je najbolje liječiti pojedine dijelove tijela. Naš odnos s prirodom i danas je jedan od važnih faktora za dobro zdravlje, posebno za mentalno zdravlje. Sunce nam omogućuje da se tijelo opskrbi vitaminom D. A zelenilo? Na kraju izložbe prolazimo kroz seriju monumentalnih fotografija u boji šuma s najstarijim stablima na svijetu u Japanu i Americi koje je Chryzstel Lebas snimala u sutonu s dugom ekspozicijom. Istovremeno je snimila i zvukove, a za potpuni doživljaj posjetitelji osjete i miris vlažne zemlje nakon kiše. Sve nam to pomaže da osjetimo potpunu smirenost. Spremni smo suočiti se sa sljedećom dinamičnom temom veselja, radosti. Izložba Joy vodi nas u svijet plesa i igara od dionizijskih pijanki i rimskih bakanalija do današnjih festivala – veselje se izražava glazbom i plesom. Opuštanje i društvena interakcija pogoduju mentalnom zdravlju.

Izložen je i jedan od najdragocjenijih predmeta iz zbirke Wellcome: mali sklopivi džepni almanah iz 15. stoljeća  / Snimio Dave Sayer

Velika crno-bijela fotografija prikazuje pedesetak ljudi koji se drže za ruke i formiraju krug, a unutar kruga je manja grupa koja je oblikovala usta razvučena u osmijeh i dvije grupice što označavaju oči. Pred nama je golemi smiley koji su formirali američki studenti protestirajući protiv rata u Vijetnamu. Danas smajliće koristimo svakodnevno kao univerzalni simbol sretnog trenutka i veselja.

Izložene knjige recepata iz raznih zemalja koje je sabrala dizajnerica i aktivistkinja opatica Corita Kent i objavila 1960-ih godina te poslovice koje su otisnute na koricama žarkih boja poruka su o pozitivnoj ulozi hrane ne samo za tjelesno nego i za mentalno zdravlje. Na koricama knjige s francuskim receptima francuska je poslovica: „Pozvati gosta na večeru znači preuzeti na sebe obvezu da on bude sretan sve vrijeme dok je pod našim krovom.“

U blizini galerije Wellcome nalazi se slavna British Library, jedna od najvećih svjetskih knjižnica, u kojoj se također održavaju izložbe. Nedavno je otvorena izložba o popularnoj dječjoj knjizi o medvjediću Paddingtonu. Razgledala sam je u društvu četverogodišnje unučice i njezina plišanog Paddingtona

Što nas čini sretnima?

U instalaciji Updating Happiness dizajnerica Stefanie Posavec poziva nas da se uključimo u njezinu anketu i odgovorimo joj što nas u svakodnevnom životu čini sretnima. Ta svjedočanstva o sitnim radostima ona grafički oblikuje i dodaje na listu odgovora koje posjetitelji mogu poslati do 27. veljače 2022.

U blizini galerije Wellcome nalazi se slavna British Library, jedna od najvećih svjetskih knjižnica, u kojoj se također održavaju izložbe. Nedavno je otvorena izložba o popularnoj dječjoj knjizi o medvjediću Paddingtonu. Razgledala sam je u društvu četverogodišnje unučice i njezina plišanog Paddingtona. Ona je svoje oduševljenje izlošcima o omiljenom medvjediću izrazila plešući i skakućući oko sjajnih instalacija, da bi se zatim koncentrirala pred vitrinama i šaptala mi svoje komentare. Na kraju Xenia je s velikim osmijehom sretno uzdahnula: „Osjećam se kao da je praznik!“ i tako je dugoj listi definicija sreće dodala još jednu.