Poligon za mlade glazbenike

Dvanaesto izdanje Međunarodnog festivala komorne glazbe udruge MAG i ove godine poslužilo je kao poligon za mlade glazbenike, koji su na pet raznovrsnih koncerata od 25. kolovoza do 5. rujna publici u Splitu olakšali oproštaj s ljetnim radostima.

Iako je Gotička dvorana Muzeja grada Splita bila jedan od zaštitnih znakova festivala, novo razdoblje za MAG uslijedilo je i s otvaranjem koncertne dvorane u koju su preselili većinu koncertnih aktivnosti. Svake godine magovci naglašavaju važnost hrvatskoga glazbenog stvaralaštva praizvedbama novih skladbi, održavanjem kontinuiteta izvedbi djela ili oživljavajući zanimljive skladateljske opuse.

Tako se u sklopu ovogodišnjega festivala obilježavala 115. godišnjica rođenja i 30. obljetnica od smrti Borisa Papandopula. Između dvije Papandopulijade, na otvaranju 25. kolovoza i druge 31. kolovoza u Hrvatskom domu Split, preminula je i skladateljeva udovica Zdenka Papandopulo. Kao nasljednica suprugovih autorskih prava bila je pridružena članica HDS-a te je uz iznimne napore promicala lik i djelo Borisa Papandopula osiguravajući adekvatnu skrb za njegovu ostavštinu.

U njegovu bogatom opusu, koji broji više od četiristo djela, mnoge su skladbe zastupljene na repertoarima raznovrsnih glazbenika i ansambala. MAGansambl se pak odlučio rijetko izvođena djela, neka gotovo i zaboravljena, ponovno oživiti pred publikom, a Splićanima omogućiti i prvi susret s nekim partiturama za koje nema ni tonskih zapisa. U svestranoj karijeri Papandopulo je kao skladatelj, dirigent, pijanist te glazbeni pisac i kritičar ostavio pečat diljem Hrvatske, a od 1935. do 1938. u splitsku glazbenu povijest upisan je i kao zborovođa pjevačkoga društva Zvonimir.

Gitaristi Srđan Bulat i Antonija Škorput Slišković te kontrabasist Mislav Peović u Triosonati / Snimila Maja Prgomet

Na prvoj Papandopulijadi publika je mogla poslušati Suitu za violončelo i gitaru u izvedbi gitarista Srđana Bulata i violončelistice Mije Grubišić, koja je potom virtuoznošću zadivila u zahtjevnoj Rapsodiji za violončelo solo. Odličnu komunikaciju i kompaktnost ostvarili su gitaristi Srđan Bulat i Antonija Škorput Slišković te kontrabasist Mislav Peović u Triosonati, a potom violinistice Svjetlana Jurić-Pešić i Ema Ivković, violončelistica Mia Grubišić i pijanist Ivan Štorić u Concertinu in modo antico, kojem i samo ime otkriva uzore i neoklasicistički izričaj. Izmjena solističkih i komornih djela obilježila je i drugu Papandopulijadu, na kojoj je kao instrument dominirala flauta.

Kvartet flauta Image (Marija Bašić Markotić, Mila Lapov, Ana Vrvilo i Antonia Mikas) izveo je Tri stavka, a neke od članica sudjelovale su i u izvedbi Suite za dvije flaute, Tri dijaloga za flautu i gitaru (Antonija Škorput Slišković) te Pastorale za flautu, obou d’amore (Dunja Čolić) i violončelo (Mia Grubišić). Puhači su dominirali i Nadsviravanjem, u kojem su klarinetist Yaroslav Sadovyy i fagotist Matko Smolčić vješto zamijenili svoje instrumente malim i velim sopelama uz Dunju Čolić, koja je transformirala zvuk oboe približavajući ga tradicijskim partnerima. Dio Papandopulova glasovirskog opusa predstavio je Adrian Valčić izvedbom dvije studije iz Osam studija za klavir i stavkom Andante sostenuto iz Sonatine za klavir. Dosad su dua bila malokad zastupljena na MAGfestivalu, a u sklopu 12. izdanja publika je mogla uživati u čak dvama takvim koncertima.

Bruno Vlahek publici MAG-a već je poznat kao skladatelj, a zahvaljujući novom koncertnom klaviru došle su do izražaja i njegove interpretativne sposobnosti u sklopu pijanističkog D&B dua s Dubravkom Vukalović, dok je koncertom violinista Michaela Foylea i pijanista François-Xaviera Poizata festival potvrdio i međunarodni karakter. Iako se MAG preselio u Hrvatski dom Split, ni Gotička dvorana nije ostala uskraćena za oplemenjivanje vrhunskim glazbenim interpretacijama. Tamo je zbog poštivanja epidemioloških mjera samo petnaest sretnika imalo priliku uživo poslušati nedavno osnovan ansambl Oktos, sačinjen od osam hrvatskih mladih glazbenika. Neuobičajen sastav (violina, viola, violončelo, flauta, oboa, klarinet i klavir) mijenjao se ovisno o zahtjevima skladbi Wolfganga Amadeusa Mozarta, Franza Schuberta i Camillea Saint-Saënsa, a osobito uspješnu i energičnu interpretaciju ostvarili su u punom sastavu izvedbom Rumunjskih plesova Béle Bartóka u spretnom aranžmanu Davora Kelića.

Slušajući koncerte i otkrivajući nove mlade glazbene snage koje krasi entuzijazam, energija i predanost, još jednom potvrdila se vizija MAG-ova tima i stara poslovica: „Na mladima svijet ostaje.“ Budućnost je, barem što se glazbe tiče, u sigurnim rukama.