Pašman – otok koji živi

Poznata je i žalosna činjenica da većina hrvatskih otoka iz godine u godinu gubi stanovništvo. Otočani su većinom starije životne dobi, a njihovim prirodnim nestankom otoci postaju nomadska središta koja se pune za vrijeme ljetne turističke sezone i prazne s prvim jesenskim kišama. Svijetli primjeri pružaju zračak optimizma, ali i daju do znanja kako do održivog otočnog razvoja.

Hrvatski otoci, a ima ih 66 naseljenih, vrlo su raznoliki. Njihove razlike nisu vidljive među regionalnim skupinama otoka, kao što je između, primjerice, kvarnerskih otoka i srednjodalmatinskih otoka, već i unutar jedne regije otoci su pravi oblik zasebnosti. Dijele uobičajene otočne osobitosti, ali se razlikuju po podrijetlu stanovništva, govoru, načinu života, običajima. Dovoljno je samo pogledati dva Zadru bliska otoka, Ugljan i Pašman. Spojeni mostom, doimaju se kao jedna otočna cjelina, a zapravo je riječ o dvama posve odvojenim svjetovima. Dok se na Ugljanu narod bavio maslinarstvom i ribarstvom te pomorstvom, Pašmanci su se bavili poljoprivredom. Ta je razlika utjecala na svjetonazor otočana. Dok su se Prečani, Kaljani i Kukljičani rasuli po cijelom svijetu kao prirodni nastavak svoga mornarskog života, Pašmanci su ostali čvrsto povezani sa zemljom i svojim otokom.

Ta čvrsta veza vidljiva je i danas. Prilikom jednog stručnog posjeta otoku u ožujku ove godine, autor ovog članka ostao je iznenađen. Umjesto starih kućanstava, u mjestima kao što su Pašman, Dobropoljana, Kraj, Tkon, žive mlade obitelji koje su zaposlene što u otočnim javnim institucijama i poduzećima, što u Zadru i Biogradu. Iznenađenje je postalo jače kad je autor saznao da u Dobropoljani, mjestu sa 274 žitelja, otvorena osnovna škola do četvrtog razreda. Mladi se organiziraju u svoja društva i šire pozitivni cjelogodišnji društveni život na otoku. U razgovoru s pojedinim srednjoškolcima u autobusu, koji vozi duž cijelog otoka, autor saznaje da put do njihove škole u Zadru traje do sat vremena i nikomu ne pada na pamet da se preseli u Zadar. Po čemu je onda Pašman tako živahan otok?

Pašman postaje otok mladih obitelji / Izvor Wikipedia

Naravno, riječ je o nizu sustavnih oblika pomoći otočanima. Kako bi spriječile depopulaciju i iseljavanje, općinske su vlasti 2019. dvostruko povećale potpore obitelji za novorođeno ili posvojeno dijete, s postupnim povećavanjem za svako iduće dijete. Općina također subvencionira gradnju ili rekonstrukciju stambene zgrade, a mnogi bi se začudili koliko kuća u pašmanskim mjestima nisu rezervirane za goste. Pašmanci se i dalje ponajviše bave poljoprivredom, ali razvijaju i svoje brendove otočnih proizvoda. Odavde dolazi i poznati ljuti umak Pašmanero, a nije čudno što je upravo na otoku Pašmanu zamišljen projekt i brend Hrvatskog otočnog proizvoda. Studenti i srednjoškolci dobivaju stipendije po raznim kriterijima, a ponajviše ako se učenici školuju za deficitarna zanimanja, što znači da Pašman ulaže u zanimanja konobara, kuhara, pekara, vozača, elektromontera, zidara, tesara, armirača, ribara.

Osim toga, otok preko Programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju sufinancira edukacije i stručno osposobljavanje, potiče trajne nasade biljne proizvodnje, ekološku proizvodnju i sudjelovanje na sajmovima i izložbama. I nisu to prazna obećanja! Autor je diljem otoka primijetio male obrte koji se proizvode zamamne i tražene proizvode na temelju otočnog smilja, samoniklog bilja, maslina, povrća i voća s otoka koji je proglašen jednim od petnaest najljepših na cijelom Sredozemlju. Dakako, nije sve bajno i trebat će godine da se otok stabilizira u smislu pozitivnoga kretanja stanovništva, ali se pomak već dobrano vidi na svakom koraku Pašmana.

I infrastruktura je, dakako, važna. Cijelom dužinom Pašmana (i Ugljana) vodi jedna magistralna cesta, a javni su prijevoz trajekti i katamarani prema Zadru i Biogradu. Nisu to pomorske veze od tri plovidbe dnevno. Oba otoka imaju odličnu povezanost – svakog sata plovi ili katamaran ili trajekt iz Preka za Zadar, a iz Tkona svaka dva sata plovi trajekt za Biograd. I to izvan sezone! Važno je povezati sve važne sastavnice života kako bi otočni život bio blag i održiv, a Pašman je jedan od svijetlih primjera.