Noviteti u Vijencu

Dragi čitatelji,

pred vama je drugi broj u novoj sezoni Vijenca, u kojoj ćemo i dalje pomno promišljati našu društvenu i kulturnu zbilju, detektirati pojave i osobe važne za hrvatsko društvo, kritizirati ono što kritizirati treba, hvaliti postignuća koja to zaslužuju. Izbjegavajući pritom puko kritizerstvo, senzacionalizam i propagandu, vodeći se načelima istinitosti, objektivnosti i poštenja, najvišim profesionalnim kriterijima, vlastitom savješću i integritetom. Dvjestotinjak autora okupljenih oko našega dvotjednika, od doajena hrvatske kulture i umjetnosti akademika Viktora Žmegača i Pavla Pavličića, do vodećih hrvatskih kritičara, urednika i publicista, iskusnih i mladih novinarskih snaga i matičara diljem zemlje, jamac su opstojnosti takva novinarstva.

Kao list Matice hrvatske, u pedesetoj godini od Hrvatskog proljeća dostojno obilježavamo i dalje ćemo obilježavati tu važnu hrvatsku obljetnicu, prisjećati se matičara koji su za vrijeme komunističkog terora opredijeljenost za Hrvatsku skupo platili, ali usporedno ćemo promišljati i ulogu Matice hrvatske danas i ovdje, predstavljati najviša dostignuća i matičare u ograncima i Središnjici, razmišljati o tome kako proširiti Matičino članstvo mlađim naraštajima, kako osmisliti nove korisne programe i financirati ih sredstvima Europske Unije.

Novu sezonu Vijenca započinjemo 20. brojem priloga Inkluzija, posvećena kulturi ranjivih skupina – djece, mladih, nezaposlenih, osoba s invaliditetom, starih, s temom broja: Ranjivosti i prednosti treće dobi – od zaborava društva do bolesti zaborava. U sklopu ovoga Vijenčeva europskog projekta 20 novinara obrazujemo za izvještavanje o kulturi takvih skupina, objavit ćemo ukupno 44 broja Inkluzije, izdati priručnik za novinare te organizirati radionice, okrugle stolove. Za projekt smo iz Europskog socijalnog fonda i državnog proračuna osigurali 1.393.707,02 kuna bespovratnih sredstava, u što je uključena i nabava tehničke opreme za Maticu hrvatsku kao nositelja projekta: videokamere, fotoaparata, projektora, prijenosnih računala.

Uz prepoznatljivu kroniku i kritiku umjetničkih događaja, koju toplo preporučujemo i u ovom broju, esejistiku, razgovore, feljtone, reportaže i analize, u novoj sezoni donosimo i nekoliko noviteta. To se prije svega odnosi na novu rubriku Pozitiva, u kojoj ćemo predstavljati uspješne inicijative, programe, pojave, pojedince, iz svih sfera života i društva. U ovom broju urednik društvene rubrike Vedran Obućina analizira zašto Pašman postaje otok mladih obitelji. U novoj rubrici Hrvatski autori u inozemstvu predstavljat ćemo pak naše uspješne književnike i prevoditelje koji žive i rade izvan Hrvatske, a ciklus otvaramo razgovorom s uglednom književnom prevoditeljicom s berlinskom adresom Željkom Černok. U sklopu književne rubrike u svakom ćemo broju donositi novu neobjavljenu hrvatsku poeziju, a trudit ćemo se list dodatno obogatiti i temama o hrvatskom iseljeništvu.

S ljetom i krajem prošle sezone završili smo s kolumnama naših vrsnih publicista: Splitski đir Frane Barasa i Riječki listići Igora Žica, kojima zahvaljujemo na dragocjenim zapisima o životu u dvama najvećim našim primorskim gradovima. Svi nastavci kolumni dostupni su za pretragu u našoj internetskoj arhivi na stranici www.matica.hr/vijenac, gdje su na raspolaganju i digitalne verzije svih brojeva Vijenca objavljenih u posljednjih dvadesetak godina.

Svoju vožnju stranicama Vijenca u kolumni Sanjarije samotnog vozača u ovom broju završava i jedan od naših najodanijih autora, Pavao Pavličić, znakovitim tekstom Natrag u garažu. Akademik Pavličić u kolumni je ponovno potvrdio da pisci svijet gledaju drugim očima, pa poeziju vide i u volanu, kotaču i retrovizoru. Osluškujmo zato više što nam umjetnici imaju reći, bolje ćemo razumjeti svijet.