Neprocjenjivo nacionalno blago

Da je poljoprivredno zemljište essentia vitae, odnosno bit života, kako je stajalo u naslovu okruglog stola u organizaciji Matice hrvatske, održana 6. srpnja, slažu se svi panelisti i okupljeni sudionici. Povod okruglog stola otvaranje je javne rasprave o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu i njegovo puštanje u javno savjetovanje već drugi put, koje traje do 16. srpnja. Kako je ovom prilikom najavila jedna od panelistica, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, te bi se izmjene i dopune potkraj rujna trebale naći i na sjednici Vlade RH.

U okruglom su stolu sudjelovali, slijeva nadesno: Ljiljana Gašparec-Skočić, Mato Brlošić, Marijana Petir, Marija Vučković, Josip Kraljičković, Miroslav Tratnik (moderator)  / Snimio MIRKO CVJETKO

Pročelnica Odjela za poljodjelstvo Matice hrvatske Ljiljana Gašparec-Skočić nakon kraćeg uvoda moderatora, redovitog profesora u mirovini Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Miroslava Tratnika, u uvodnoj je riječi istaknula važnost i vrijednost poljoprivrednog zemljišta kao neprocjenjiva životnoga, nacionalnog i razvojnog bogatstva pa stoga gospodarenje njime zahtijeva posebnu pozornost i skrb. „Ekonomske prilike i tokovi u poljoprivrednoj proizvodnji znatno su se izmijenili, a posebno u prometovanju zemljištem. Mnogi kupuju poljoprivredno zemljište, ne radi proizvodnje hrane, već radi ostvarivanja izdašnih financijskih potpora. Kupci zemljišta često su razni mešetari i špekulanti. Tu praksu potrebno je u potpunosti dokinuti i privoditi zemljišne površine prirodnoj namjeni, funkciji održivog razvoja“, rekla je pročelnica Gašparec-Skočić.

Osvrnuvši se na postojeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu i predložene izmjene i dopune, kazala je da one uglavnom reguliraju prometovanje takvim zemljištem, ali ne sadrže cjelokupna rješenja gospodarenja njime, što bi onemogućilo dosadašnje loše prakse. Također, smatra potrebnim intenzivirati i postrožiti mjere u očuvanju poljoprivrednog zemljišta, osobito one koje reguliraju njegovu eksploataciju, ekološku zaštitu i zaštitu voda te bioraznolikost u primjeni agrotehničkih mjera kako bi se što manje onečistilo okoliš i općenito ekosustav te pridonijelo njegovoj uravnoteženosti.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države najjača je poluga za proizvodnju hrane, naglasila je Ljiljana Gašparec-Skočić te u načinu njegova gospodarenja treba izbjegavati konačnu prodaju, već ga treba davati u zakup zainteresiranom domicilnom stanovništvu i onim kategorijama proizvođača koji mogu proizvoditi posebno deficitarne proizvode. Također, trebalo bi voditi više računa o okrupnjavanju zemljišta jer male površine ograničavaju brži razvitak cjelokupne hrvatske poljoprivrede. I neprekidno se valja zalagati za promjene u strukturi proizvodnje i više ekološke poljoprivrede radi primjerenijega gospodarenja obradivim tlima i bolje zaštite zdravlja ljudi, apostrofirala je u svom uvodu pročelnica Odjela za poljodjelstvo MH.

Ministrica Vučković kazala je da je cilj izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu otklanjanje prijepora na koje ukazuju različiti dionici te učinkovitija dodjela državnoga poljoprivrednog zemljišta onima koji će proizvoditi hranu koristeći se prirodnim resursima te pokazivati kreativnost u poljoprivrednoj proizvodnji i pritom stvarati dodanu vrijednost proizvoda. „To ćemo ponajprije omogućiti promjenama gospodarskog programa i novim sustavom bodovanja.“ Najavila je da će novi prijedlog donijeti skraćenje administrativnih procedura, transparentnost postupka i veće kontrole ugovornih obveza, a sve su izmjene u potpunosti usklađene s Nacrtom strategije poljoprivrede do 2030, rekla je ministrica.

Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić osvrnuo se na prethodno razdoblje kazavši da 27 godina poljoprivrednici obrađuju državno poljoprivredno zemljište, no do danas nije ništa riješeno. „Bilo je nekih ugovora na deset godina, nešto manje na dvadeset, a gotovo je 99 posto ugovora o zakupu zemljišta na dvije godine. Zakona je mnogo prošlo, a ništa nije riješeno“, rekao je Brlošić.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir također je istaknula važnost poljoprivrednog zemljišta rekavši da je pitanje raspolaganja njime, osim gospodarskog, prvoklasno političko pitanje, ali je ono i iznadstranačko, izvanvremensko i višegeneracijsko pa odluke ne smiju biti površne ni kratkoročne. Prosječna je veličina poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj 10 hektara, no 70 posto njih manje je od 5 hektara, a tek jedan posto gospodarstava koristi 100 i više hektara, rekla je zastupnica. Dvadeset poljoprivrednih gospodarstava koristi 75 posto poljoprivrednog zemljišta i prima 77 posto ukupnih poticaja za izravna plaćanja. Ukazala je i na potrebu osnaživanja savjetodavne službe jer trenutno jedan savjetodavac dolazi na 585 gospodarstava.

Kako proizvodnja hrane ovisi i o posjedu poljoprivrednog zemljišta, Marijana Petir smatra da je potrebno osigurati okrupnjavanje posjeda i gospodarstava kupnjom i zakupom državnog i privatnoga poljoprivrednog zemljišta. Ujedno je podsjetila da je Hrvatska Ugovorom o pristupanju RH Europskoj Uniji ispregovarala moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima na sedam godina, istekao je 2020, a produženje vrijedi još tri godine i ono istječe 2023. godine.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković najveću poteškoću vidi u provedbi zakona. „Ono što je najveći problem kod nas jest da svi previše očekujemo da će zakon riješiti problem hrvatske poljoprivrede. Važno je rješavati pitanje poljoprivrednog zemljišta, no ono nije jedino. Ne može se rješavati samo to pitanje, već i sve ostalo.“

U raspravu s panelistima, posebno ministricom poljoprivrede, uključili su se i zainteresirani proizvođači te predstavnici lokalne samouprave te je tako načelnik Općine Semeljci Grga Lončarević ukazao na nerazmjer u natjecanju velikih tvrtki i malih OPG-ova pri zakupu zemljišta, ali i naglasio činjenicu da su se u dosadašnjim promjenama zakona mijenjali samo detalji, no oni nisu donijeli ništa novo u primjeni.