Raznolika kulturna ponuda za vruće ljeto na kontinentu

Već prema uvodu u nadolazeće dane punoga ljeta može se zaključiti da će to mnogima najdraže godišnje doba šetače s gradskih ulica tjerati nesmiljenim vrućinama, što, zaključujemo logično, neće pogodovati velikoj posjećenosti kulturno-umjetničkih događanja. Barem onih na kontinentu. Zaključak je, naravno i srećom, vjerojatno pogrešan jer kultura je protekle godine ponovno dokazala da se, uz mnoge druge kvalitete, može pohvaliti velikom prilagodljivošću pa su organizatori programe u hrvatskoj prijestolnici i ostalim gradovima daleko od morske obale prilagodili vremenskim okolnostima.

Očekuje nas ljeto bogato događajima

Iako nekih tradicionalnih ljetnih događanja neće biti, ili barem zasad još nisu najavljena, njihovo su mjesto zauzela nova i drukčija ili samo preimenovana. Tako grad Zagreb ove godine nije pod jednim šarenim kišobranom okupio sve ljetne kulturne aktivnosti, što ne znači da sadržaja u pojedinačnoj organizaciji nedostaje. Tako je 15. lipnja već otvorena izložba Hrvatsko proljeće 1971–2021, što su je Hrvatski državni arhiv i Matica hrvatska sinergijski postavili u Francuskom paviljonu, gdje će filmski materijal i arhivsko gradivo, novinski članci i fotografije koji opisuju to kompleksno razdoblje biti dostupni do 15. rujna.

Jubilarna izdanja
glazbenih festivala

U prostoru Doma HDLU-a do 18. je srpnja otvorena izložba Murtić 100 uz obljetnicu rođenja velikog umjetnika, a gotovo do početka idućega ljeta, točnije do 22. svibnja 2022, posjetitelji će u Etnografskom muzeju moći razgledati i važnu i zanimljivu izložbu Igračke: djetinjstvo zauvijek. Glazbena je uvertira ljetu na gradskom asfaltu također važna; 26. je lipnja, u sklopu programa Lisinski Atrium proslavljeni hrvatski pijanist Matej Meštrović održao svjetsku koncertnu premijeru novog albuma Piano Waves. Ne smijemo zaboraviti ni tradicionalna događanja kao Café de Matoš ili Zagrebački vremeplov, kojima osnovu čini fuzija kulture, umjetnosti i opuštene zabave, a cilj im je na zanimljiv, ali edukativan način posjetitelje upoznati s povijesnim zanimljivostima ili kulturnim aktualnostima i to će činiti sve do 12, odnosno 27. rujna.

Srpanjski će, treći blok 31. izdanja Muzičkog biennala Zagreb pod naslovom Continuum Nr.3 – le sacre de l’ete, dio velike proslave 60. rođendana manifestacije, biti u znaku mladih skladateljica, a obilježit će ga i suradnja sa Zagrebačkom filharmonijom – 150-godišnjom slavljenicom. Vrhunac proslave bit će 15. srpnja, s bogatim programom Filharmonije pod ravnanjem dirigentice Ariane Matiakh.

Srpanj će ugostiti i tradicionalne ljetne programe, 1. će srpnja praizvedbom predstave redateljice Senke Bulić i dramaturginje Ane Prolić Djetinjstvo u Agramu biti otvoren deseti, jubilarni Festival Miroslav Krleža i u tjedan će dana posjetiteljima ponuditi predstave i izložbe Fricovih rukopisa kao i obilazak njegovih zagrebačkih adresa. Scenski se program nastavlja 5. srpnja gostovanjem šibenskoga HNK-a i predstavom Leda u režiji Borisa Svrtana, dan poslije studenti zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti izvest će U agoniji, a festival u atriju Leksikografskog zavoda zatvara se 7. srpnja monodramom Moj obračun s njima u izvedbi Rade Šerbedžije.

Iste večeri, u 21 sat, izvedbom predstave Evropa za nas ima štrik Miroslava Krleže i Zlatka Viteza na Opatovini će započeti 36. izdanje Zagrebačkog histrionskog ljeta, a organizatori najavljuju kako će se nakon toga posjetitelji cijelog ljeta imati priliku smijati uz predstavu Stoka sitnog zuba Nina Škrabea u režiji Zorana Mužića – premijera je predviđena za 10. srpnja.

U istom razdoblju, od 1. do 15. srpnja, u Atriju Galerije Klovićevi dvori nastavlja se koncertna tradicija Večeri na Griču. Jubilarno 40. izdanje donosi koncerte Zagrebačkih solista i Lovre Marušića na klaviru (1. srpnja), četveroručnu klavirsku izvedbu Ljubomira i Danijela Gašparovića 3. srpnja, nastup Trija Eusebius 8. srpnja i oratorijskog zbora Crkve svetog Marka Cantores Sancti Marci dva dana poslije. Iste će večeri Zagrebački puhački ansambl proslaviti trideset godina od utemeljenja, a program će završiti klavirskim nastupom Andreyja Gusnina 13. i nastupom Ansambla Dialogos 15. srpnja.

Do 10. će se srpnja ove godine na jezeru Bundek održavati i JFF – Festival tolerancije. Ta lokacija označava i povratak festivala pod otvoreno zagrebačko nebo, ali i pred željnu publiku koja će, osim u biranim izložbama i filmskim projekcijama što diskurs tolerancije stavljaju u središte interesa, moći sudjelovati i u raspravama o toleranciji, njezinoj ulozi u društvu i njezinu sve većem nedostajanju.

Folklor u Slavoniji,
jazz na Banovini

Tradicionalno, nakon 15. srpnja kulturni se program pomalo seli s ulica glavnog grada kako bi središnje mjesto na pozornici kulture preuzeli gradovi na obali i u njima postavljena, cijele godine pažljivo osmišljavana, mahom festivalska, događanja. No prije nego što se njihove ulice posve isprazne, i drugi su gradovi u unutrašnjosti pripremili vrijedne programe. U Đakovu se do 5. srpnja održavaju tradicionalni Đakovački vezovi. Smotra folklora i ove je godine zbog pandemijskih uvjeta ponešto reducirana, no unatoč nesudjelovanju inozemnih gostiju, središnji, dvodnevni dio proslave, od 3. srpnja, kad se svečanim programom Moja duša bećarska po scenariju Mirka Ćurića i u režiji Dalibora Milasa ispred katedrale otvara program 54. Vezova pa do 5. srpnja, kad se svečanim mimohodom folklornih skupina kroz centar grada održava zatvaranje programa, usmjerit će, kako to Vezovi tradicionalno čine, na važnost što je folklor ima u očuvanju lokalnog i svih drugih važnih identiteta.

Glazbom će sudionici tradicionalnog Siscia Open Air Jazz&Blues festivala pokušati vratiti osmijeh na lice ranjenom Sisku, a ovogodišnje će izdanje tradicionalne manifestacije, koja se ima održati od 4. do 10. srpnja, biti preimenovano u Dane jazza Damira Kukuruzovića. Tako će nastupima šest jazz-sastava grad odati počast lani preminulu glazbeniku čijom je zaslugom Sisak postavljen na glazbenu kartu Europe.

Naposljetku, pravi poklonici komorne glazbe ni ove godine ne bi smjeli zaobići Donji Miholjac. Premda je festival Prandau utemeljen tek lani, pokazao se jednim od najuspješnijih kriznih projekata. Njegovo drugo izdanje u ljetnom dijelu ovogodišnjeg programa 14. srpnja najavljuje koncert Hrvatskoga gitarskog kvarteta u dvorcu Mailath, dok će se u kolovozu, u župnoj crkvi svetog Mihaela Arkanđela, održati nastup Ansambla Lazarus, koji najčešće izvodi djela hrvatskih autora pjevana tijekom katoličke liturgije u razdoblju od 15. do 18. stoljeća. Sve je to, zasigurno, i više nego kvalitetan preludij za sezonu (pri)morskih kulturnih događanja.