Vijenac 713

Književnost

Knjižničarka PREPORUČUJE

Dragana Srzić-Radeljak, Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Medveščak

Alicia Kopf, Brat od leda

Neobičan hibrid, žanrovski neodrediv, spoj je različitih narativa, znanstvenopopularnih zabilježaka temeljenih na povijesnim činjenicama o istraživanjima Zemljinih polova, ispovjedne proze, natuknica, dnevnika s putovanja, minieseja, crno-bijelih fotografija. Zajednička je poveznica svih dijelova romana pripovjedačičina fascinacija ledom, bjelinama ledenih prostranstava, istraživačima Zemljinih polova.


Izd. Hena com, Zagreb, 2020.

Što povezuje mladu obrazovanu ženu, pripovjedačicu koja živi i radi u Barceloni, s polarnim istraživačima i njihovim pothvatima? Otkud opsesija ledom? Zapravo, zanima je potraga za vlastitim identitetom, introspekcija u duboke unutarnje ledenjake, a sluti da se zamrznuće njezine nutrine dogodilo u djetinjstvu. „Svrdlajući u više navrata kroz ledene slojeve, došla sam do praizvora svih nas, do obitelji.“ Disfunkcionalna obitelj s autističnim sinom nespoznatljive nutrine prouzročila je osjećaj  emocionalne zakinutosti, distanciranosti, unutarnjih praznina, iskonske tuge. Otac napušta obitelj, majka sve svoje roditeljstvo troši na invalidnome sinu. Mlađe, neželjeno dijete, sestrica autističnoga brata ostaje emocionalno zapuštena i zanemarena. Taj će teret kao obiteljsku popudbinu tegliti dalje kroz život. Najkompaktnija je cjelina treći dio romana. Sadrži dnevničke zapise, turističke, geografske, povijesne, mitološke, kao i osobne uvide s autoričina putovanja po Islandu, zemlji ledenjaka.

Geir Gulliksen, Priča o jednom braku

U emotivno natopljenu tekstu autor rekonstruira bračnu vezu i njezinu propast iz muške perspektive projicirane i na ženski lik, lik supruge. Čitatelj ne zna ženin doživljaj bračnoga loma, muškarac je njezin glas, nepouzdani pripovjedač, tumač ne samo vanjskih događaja njezina života nego i unutarnjih prepleta misli i osjećaja.


Izd. Fraktura, Zaprešić, 2020.

Muž je prije svega taj koji negira klasičnu ideju braka, vjeruje da je bračni koncept koji se stoljećima ne mijenja izlizan (a skandinavski brakovi naviještaju bračne trendove!). Kao samosvjestan muškarac suprotstavlja se predrasudama o muško-ženskim odnosima, ruši rodne stereotipe, propituje rastezljivost emocionalnoga materijala, potiče osobnu slobodu partnera i bračnu otvorenost. Ali koliko slobode čovjek može podnijeti i gdje su granice nakon kojih vlastita sloboda ugrožava drugo biće? Koliko su krhke, nestabilne ljudske emocije, koliko li nepredvidljive i lako hlapljive? Pukotine u njihovoj „ljubavnoj republici” koje muškarac secira sloj po sloj postaju rupe kroz koje se mrvi granitni konglomerat godinama zajednički dorađivan. S klišejiziranim rastakanjem njihova braka (ženin znanac postaje prijatelj pa ljubavnik), upravo muškarac podliježe arhetipskoj ljudskoj ranjivosti.

Vijenac 713

713 - 1. srpnja 2021. | Arhiva

Klikni za povratak