IZ OGRANAKA

Čabar

OMH u Čabru predstavio je 19. lipnja u Parku dr. Franje Račkoga u Fužinama knjigu Istim nebom spojeni Nade Glad u organizaciji udruge Dr. Franjo Rački. Stanka Lončarić, predsjednica udruge, pozdravila je posjetitelje, autoricu knjige, predsjednika OMH u Čabru i urednika knjige Ivana Janeša, načelnika Općine Fužine Davida Bregovca, ravnateljicu OŠ Ivanke Trohar Jasnu Štimac i goste iz Lokava. Glavni urednik Ivan Janeš naglasio je da knjiga govori o zbivanjima u Domovinskom ratu u Gorskom kotaru s naglaskom na sačuvani mir te da je vrijedan doprinos istinama i da svjedoči o vremenu devedesetih godina. Naglasio je da je njome obogaćen goranski knjižni fond. Autorica je kazala da u knjizi piše o vremenu kada su svi bili vezani istim nebom: „mi u Gorskom kotaru, gdje nije bilo stvarnoga rata jer smo ga spriječili dijalogom s tadašnjim potencijalnim neprijateljem, naši na ratištima diljem Hrvatske, pojedinci koji su dolazili k nama na boravak do povratka (Vukovarci) i humanitarci, osobito najizdašniji među njima, Nijemci iz bavarske pokrajine Oberpfalz“. (Ivan Janeš)

ĐURĐEVAC

Nakon stanke nastale zbog epidemioloških mjera OMH u Đurđevcu u suradnji s Gradskom knjižnicom 17. lipnja priredio je predstavljanje novog izdanja – knjige Lidije Lauš Lešćan iz Đurđevca Vrijeme crnog labuda. Riječ je o lirskom romanu čija je radnja smještena na imaginarno mjesto, a zapleće se oko renoviranja stare kurije i kućice misterioznog podrijetla.

Izd. OMH u Đurđevcu, 2021.

Autorica kolažira razne pripovjedne postupke i žanrovske oblike, a pripovjedači su predmeti i apstraktne pojave. Prisutne je pozdravila ravnateljica Gradske knjižnice Bernarda Ferderber, a u ime izdavača s nekoliko riječi obratio se predsjednik Ogranka Vladimir Miholek. O romanu govorila je autorica predgovora Lidija Novosel, a pojedine ulomke čitali su Zdravko Lešćan, Miroslav Saraga i Martin Lešćan. Lidija Lauš Lešćan dosad je objavila dvije zbirke poezije: Žuborka (1999) i Promatračica pjesama (OMH u Đurđevcu, 2017). (Vladimir Miholek)

KOPRIVNICA

Članovi OMH u Koprivnici položili su cvijeće na grob književnice Božene Loborec (Koprivnica, 2. lipnja 1926–3. siječnja 2003) na 95. obljetnicu njezina rođenja. Bila je nastavnica hrvatskog jezika i književnosti na Drugoj osnovnoj školi u Koprivnici te direktorica Gradske knjižnice. Prvu pjesmu objavila je 1940. u listu Podravski klopotec, a od 1968. mnoge u časopisima Republika i KAJ. Objavila je sedam knjiga, a postumno su joj u izdanju OMH u Koprivnici u knjizi Tri fertala na čušpajz objavljene kolumne koje je pisala u Glasu Podravine 1986–2002. Bila je članica Društva hrvatskih književnika, a od 1990. i OMH u Koprivnici te članica predsjedništva od 2002. Zajedno s Milivojem Solarom radila je u prosudbenoj komisiji za književnu nagradu Fran Galović, na manifestaciji Galovićeva jesen, s kojim je u programsku koncepciju uvrštavala dijelove kajkavskog opusa Miroslava Krleže. (Dražen Ernečić)

KRIŽEVCI

Na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima održano je 15. lipnja predavanje Renate Erhatić Mirisna vrtna čarolija. Predavačica je govorila o povijesti uporabe ljekovitoga i aromatskog bilja, uzgoju bilja u srednjovjekovnim vrtovima, simbolici bilja i različitim načinima njihove uporabe te je predstavila nekoliko vrsta ljekovitih biljaka koje su posjetitelji mogli vidjeti i pomirisati u vrtu Visokoga gospodarskog učilišta.

Mirisna vrtna čarolija u Križevcima

Predavanje je začinjeno poezijom i glazbom: stihove o bilju čitale su prof. Danijela Zagorec i Martina Valec-Rebić, dok su pjesmu Odlazak (stihovi Tin Ujević, glazba Arsen Dedić), u kojoj se spominje biljka kaloper, otpjevali mladi glazbenici Gabrijel Božić i Dunja Rebić. Slušatelji su u zanimljivom predavanju saznali da je povijest uporabe biljaka u liječenju usko povezana s razvojem ljudskog društva. Fitoterapija, odnosno liječenje biljem, ima višestoljetnu tradiciju, a počeci uporabe bili su instinktivni. Iznimno zaslužni za uzgoj ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja bili su hrvatski benediktinci jer se bilje iz crkvenih vrtova prenosilo na seoske vrtove i oranice. Zanimljivo je bilo saznati više i o ljekarušama, rukopisima pučke medicine s receptima lijekova sastavljenim prema pučkom ljekarničkom iskustvu. Najpoznatije su one iz 18. stoljeća, a među njima istaknuto mjesto ima Gradečakova ljekaruša iz 1723, kojoj je autor pavlinski redovnik Juraj Gradečak iz Križevaca. Početkom 19. stoljeća s razvojem kemije i farmakologije liječenje ljekovitim biljem se smanjuje. Ipak, unatoč napretku suvremene medicine, tradicija liječenja biljkama zadržala se do danas, kada uzgoj ljekovitoga bilja doživljava renesansu.  (Martina Valec Rebić)

NAŠICE

U Hotelu Park Panolija u Našicama 14. lipnja predstavljena je knjiga Makedonija – tako daleka, a tako bliska Dragoljuba Siljanoskog iz Našica, a moderirala je urednica knjige Silvija Lučevnjak, ravnateljica Zavičajnog muzeja Našice i predsjednica OMH u Našicama. Glazbeni su obol dali učenici i profesori Osnovne glazbene škole Kontesa Dora.

Predstavljanje knjige Makedonija – tako daleka, a tako bliska Dragoljuba Siljanoskog

Prisutne su pozdravili predsjednik Makedonskog kulturnog društva Braća Miladinovci iz Osijeka i zamjenik predsjednika Zajednice Makedonaca u RH Boris Trajanovski, predstavnica Makedonske nacionalne manjine za Grad Osijek Jagoda Cvetičanin-Trenska, načelnik Samostalnog sektora za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Nandor Čapo, članica Savjeta za nacionalne manjine pri vladi RH i tajnica Saveza Slovaka u RH Branka Baksa, gradonačelnik Grada Našica Krešimir Kašuba, saborska zastupnica za makedonsku, albansku, bošnjačku, crnogorsku i slovensku nacionalnu manjinu Ermina Lekaj Prljaskaj te veleposlanik Republike Sjeverne Makedonije u Hrvatskoj Milaim Fetai. Knjiga je rezultat autorova dugogodišnjeg istraživanja i rada te izložbi filatelističkog karaktera. Zbirka razglednica iz Makedonije prikazuje naselja, prirodne ljepote i kulturno-povijesne spomenike, ali i dugogodišnje kulturne, društvene i povijesne spone između hrvatskog i makedonskog naroda. Nakladnik knjige je Zajednica Makedonaca u RH, a objavljena je uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine. Predstavljanje knjige pomogli su Zavičajni muzej Našice, OMH u Našicama i Udruga za hrvatsku povjesnicu u Našicama na čelu s knjižničarskom savjetnicom Renatom Bošnjaković u povodu održavanja Dana Grada Našica (blagdan Antuna Padovanskog, 13. lipnja). Predstavljanje je završilo recitalom makedonske poezije u izvedbi Nives Plander te spletom makedonskih pjesama koje je izvela pjevačka skupina Vardarke Makedonskog kulturnog društva Braća Miladinovci iz Osijeka uz glasovirsku pratnju Jagode Cvetičanin-Trenske i Kirila Naumova na violini. (Silvija Lučevnjak)

SAMOBOR

Šest put u Samoboru je održana pjesničko-glazbena večer koju su priredili članovi OMH u Samoboru u sklopu Festivala hrvatske ljubavne poezije Vrazova Ljubica u organizaciji POU u Samoboru i pod pokroviteljstvom Grada Samobora. Publici se ljubavnim stihovima predstavilo tridesetak pjesnika, članova iz Samobora, Zagreba i Republike Slovenije, a Ljubicu (Julijanu Cantilly) i Stanka Vraza utjelovili su Đurđica Runtas i Miroslav Tičar. U glazbenom dijelu nastupio je gudački kvartet pod vodstvom Ivana Mužanića.

Pjesničko-glazbena večer Gost(i)ona kod Vraza u Samoboru

Novoizabrana gradonačelnica Grada Samobora Petra Škrobot zahvalila je umjetnicima koji obogaćuju kulturni život Grada Samobora. Susretu su prisustvovali i  ravnateljica POU Jelena Vojvoda i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Samobora Juro Horvat. Predsjednik OMH u Samoboru Gordan Črpić zahvalio je pjesnicima i članovima Ogranka te gostima i svim sudionicima, organizatorima i pokroviteljima, gradonačelnici i ravnateljici  POU, kojima je uručio prigodne darove, dva izdanja Ogranka – monografiju Branimira Dorotića Prema svjetlu i zbornik  Samobor – stotinu godina nakon Milana Langa. (Lada Lokmer)

VALPOVO

Predstavljanje 26. broja Valpovačkog godišnjaka održano je 21. lipnja, prvog dana manifestacije Ljeto valpovačko, koje se održava 53. puta, u velikoj dvorani Centra kulture Matija Petar Katančić. Godišnjak su predstavili predsjednik Ogranka Ivan Tonković i urednik Stjepan Najman te Dinko Župan i Zdenko Segetlija. Ovogodišnji broj podijeljen je u deset cjelina, a donosi brojne teme. Autori pišu o valpovačkim učiteljicama i učiteljima u 18. i 19. stoljeću, o Katančiću i ilirizmu, o obitelji Edler von Vest, o toponimu Čenetin brod, o nepokretnim kulturnim dobrima iz ostavštine valpovačkih vlastelina, o Hotelu Fortuna. Slijede memoarska sjećanja Željka Desatyja (koji je, nažalost, u vrijeme tiskanja Godišnjaka preminuo) Valpovo moje mladosti. Ugledne Valpovčane Trudu Stamać i dr. Antuna Perla prikazao je Stjepan Najman, a slijedi tekst o Branku Mađareviću, juniorskom prvaku Slavonije i Baranje u športskoj gimnastici 1964.  U novom Godišnjaku čitamo i o šahovskom klubu Hrvatska čitaonica, o dvjema proslavama seljačke kulture u Valpovu, o odjeći od lana i konoplje te o manifestaciji Dani Matije Petra Katančića. Prikazan je i rad OMH u Valpovu protekle godine. Zdravko Pavlović piše o zaštiti predjela i svojti Valpovštine te, u suautorstvu sa Darkom Tivanovcem, o ekologiji i biogeografiji valpovačkog parka u službi odreda izviđača Iovallios Valpovo. Na kraju su tri sjećanja na preminule u protekloj godini: Željka Desatyja, Stjepana Bajera i Vladimira Stojića. Ovaj broj ima i dodatak: Bibliografiju članaka po autorima u VG 21-25. Na predstavljanju je bio i gradonačelnik Matko Šutalo, a u glazbenom dijelu programa nastupili su polaznici Glazbene škole Petra Grgurić i Tin Mijatov (klavir) te Patricija Vonić (flauta). (Stjepan Najman)

ZABOK

Treća knjiga Jasne Balaško Djevojčica s tavana predstavljena je 23. lipnja u Galeriji grada Zaboka. Knjiga zaokružuje autoričin ciklus priča o Hrvatskom zagorju, a prethode joj zbirke Plava jabuka (2014) i Konjica vilenjaka (2015). Za naslovnu je priču nove knjige nagrađena Malom poculicom 2016. na natječaju OMH u Velikoj Gorici, a ove je godine za prozu Zatvor i druge kazne nagrađena na natječaju Hrvatskog sabora kulture.

Predsjednica OMH u Zaboku Sandra Babnik Lončar spomenula je autoricu kao vrsnu povjesničarku i spisateljicu, „strastvenu čuvaricu baštine“, koja gaji i prenosi ljubav prema zavičaju i kajkavskom idiomu novim naraštajima i čuva tradiciju od zaborava te bakine priče, narodne legende i predaje marljivo zapisuje, pripovijeda, tumači i educira čitatelje. Zahvalila je Krapinsko-zagorskoj županiji i Gradu Zaboku na financijskoj potpori te dosadašnjem predsjedniku Ogranka, a sada članu predsjedništva dr. Ivici Balagoviću na vodstvu, mentoriranju i stalnoj podršci.

Urednica knjige i potpredsjednica Ogranka Tina Marušić predstavila je sadržaj i četverodijelnu strukturu knjige. U središtu su prvog dijela, naslovljena Djevojčica s tavana, priče, predaje i legende vezane uz Hrvatsko zagorje, njegove ljude, znamenitosti, kulturu i povijest nadahnute stvarnom židovskom djevojčicom Vlatkom Bjegović, koja se u vrijeme Drugog svjetskog rata skrivala na tavanskom prostoru svoje bake, a poslije rata radila kao spikerica na Radiju Zagreb.

Predstavljanje knjige Jasne Balaško

U središtu je drugog dijela Travarica lik travarice Magde, koja educira čitatelje o ljekovitim biljkama, pripravcima, njihovim svojstvima i djelovanjima na ljude. Treći dio Snažne žene progovara o sudbinama operne pjevačice Anke Horvat, pjesnikinje Terezije Ciglenečki, učiteljice Mimice Kantoci... Četvrti dio donosi putopisno-izletničku autentičnu priču. Jasna Balaško u svojim djelima miješa standardni (pripovijedanje i opisi) i kajkavski jezik (dijalozi), a stil se odlikuje jasnoćom, konkretnošću i preciznošću te bogatstvom izričaja. Zbirka je posvećena autoričinoj sestri Karmen kao najvećoj potpori u životu i stvaranju. Jasna Balaško, uz riječi zahvale, objasnila je kontekste priča, spomenula svoje uzore i kazivače priča (baku kao najvažniju) te dodatno pojasnila nastanak priča, stvaranje knjige i susrete s ljudima koji su je inspirirali u radu i stvaralaštvu.

U glazbenom dijelu večeri nastupio je voditelj crkvenog zbora crkve sv. Jurja u Gornjoj Stubici i operni pjevač HNK-a u Zagrebu Ivica Kontent uz klavirsku pratnju sina Lovre Kontenta. Suradnja nije bila slučajna jer autorica Balaško u dijelu Snažne žene progovara o životu i stvaralaštvu sestre Kontenta, pjesnikinji Nadi Skušić. Svečanost je moderirao tajnik Ogranka Darko Fiket, a odabrane ulomke iz knjige interpretirao je Marko Bilić, član predsjedništva Ogranka. (Tina Marušić)