Učvrstiti odnose između domovine i iseljeništva

U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva u Mariji Bistrici 10. i 11. lipnja održana je međunarodna znanstveno-stručna konferencija Iseljeništvo i domovina. Organizirana je kao nastavak 4. hrvatskog iseljeničkog kongresa Povratak – stvarnost ili utopija? iz studenoga 2020. u Zagrebu, čiji program, zbog pandemije koronavirusa, nije u potpunosti realiziran. U skladu s pandemijskim okolnostima i naglaskom na virtualne aktivnosti, oba skupa organizirana su u hibridnom formatu (dio izlagača u programu je sudjelovao uživo, a dio putem platforme Zoom), uz prijenos uživo putem Online Live TV Croatia. Sva su izlaganja snimljena i trajno dostupna zainteresiranima iz cijeloga svijeta na mrežnim stranicama Centra te će biti objavljena u nakladničkom nizu kongresnih zbornika.

Uz Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva iz Zagreba, suorganizatori su konferencije Općina Marija Bistrica, Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, Hrvatska matica iseljenika, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnosti,  Association of Croatian American Professionals (ACAP), Ekonomski fakultet u Osijeku, Središnji državni ured za demografiju i mlade, Središnji državni  ured za Hrvate izvan RH i ICARUS Hrvatska.

Konferencija je okupila više od sedamdeset izlagača i četrdesetak panelista / Snimio Rodriguez Kargacin

Promišljanje programa suradnje s iseljenicima

Na tragu višegodišnje tradicije hrvatskih iseljeničkih kongresa, konferencija je okupila predstavnike različitih tijela, državne i javne uprave, crkvenih institucija, obrazovnih i akademskih ustanova, stručnih i nevladinih organizacija i udruga, znanstvenike i stručnjake iz različitih područja, povratnike i iseljenike te sve pojedince koji su povezani s iseljeničkim temama i aktivno uključeni u različite aspekte iseljeničkog života.

Program je dijelom nastavio teme zagrebačkog kongresa, a istovremeno je pratio aktualna pitanja u svim područjima interakcije domovine i iseljeništva, pri čemu je u fokusu brojnih izlaganja bio novi Prijedlog nacionalne strategije razvoja do 2030. Taj dokument i uz njega vezane aktivnosti otvaraju posebnu priliku institucijama, udrugama, pojedincima i svima zainteresiranima za promišljanje prijedloga i/ili programa koji mogu pridonijeti kvalitetnijoj i efikasnijoj suradnji Republike Hrvatske s iseljenicima.

Potaknuta rezolucijom 2043 (2015) Democratic participation for migrant diaspora, konferencija je interdisciplinarnim pristupom čiji je cilj bio ukazati, analizirati te predložiti konkretne ideje i programe koji bi trebali pridonijeti kvalitetnijoj izradi buduće strategije i poboljšanju odnosa između domovine i iseljeništva okupila više od sedamdeset izlagača i četrdesetak panelista.

U dvadeset tematskih blokova predstavili su različite teme koje se tiču odnosa, trendova i iskustva hrvatskih iseljenika i manjinskih zajednica u drugim državama s domovinom, a službenom dijelu prethodio je kulturno-umjetnički program u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica. Tanja Trošelj iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva predstavila je rad Centra i publikaciju Hrvatska izvan Domovine III, a Zvonimir Ancić, Stjepan Šterc i Roko Antić predstavili su zbornik Spomen na 20. obljetnicu dolaska Janjevaca u Kistanje: Kistanje – Novo Janjevo 1997. – 2017. i otvorili izložbu Hrvati iz Janjeva u Kistanju, uz nastup klape Janjevo.

Pozdravnim govorima sudionicima su se obratili načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, prorektor Sveučilišta u Mostaru Vlado Majstorović, nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić i predsjednik programsko-organizacijskog odbora konferencije Marin Sopta.

U uvodnom panelu šest je znanstvenika i stručnjaka govorilo o aktualnim demografskim i iseljeničkim temama koje će se obrađivati: gospodarski aspekti povratka u Hrvatsku, demografija kao jamstvo opstanke Hrvatske, iseljavanje iz Hrvatske i promjene na tržištu rada, osobna iskustva reintegracije dijaspore, porezni poticaji i demografske politike u Hrvatskoj i svijetu te problemi u učenju hrvatskog jezika u austrijskoj nastavi, kao pitanju identiteta i integracije.

Demografski izazovi i pomoć nakon potresa

Panel Izazovi i perspektive hrvatskog iseljeništva prema domovini predstavio je teme u vezi s pravom na dopisno glasanje, istraživanje modernizacije  kao faktora iseljavanja, privlačenje ulaganja hrvatskih iseljenika u gospodarstvo te sudsku praksu kao ogledalu hrvatske stvarnosti. Panel ZA-JEDNO.HR – hrvatski iseljenici kao promotori Hrvatske predstavio je opsežna znanstvena istraživanja za jače korištenje globalne mreže hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u razvoju Hrvatske. Te se aktivnosti odvijaju u okviru projekta Humanitarne udruge fra Mladen Hrkać ZA-JEDNO.HR – zaJEDNO srce, jedna duša, jedna HRVATSKA, sufinancirana iz Europskog socijalnog fonda (ESF), u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014–2020.

Panel Demografski izazovi i hrvatsko iseljeništvo u prošlosti i sadašnjosti bavio se kulturnim i prosvjetnim vezama između gradišćanskih Hrvata i Hrvatske nakon Drugoga svjetskog rata, povratnom migracijom kao dijelom javnih politika, očuvanjem hrvatskog identiteta i kulture u emigraciji, hrvatskom obitelji u domovini i dijaspori u novijoj hrvatskoj povijesti.

Panel Pomoć hrvatskih katoličkih misija potresom pogođenim prostorima bio je posvećen solidarnosti Hrvatske inozemne pastve i Katoličke crkve sa stradalima u potresu.  Pomoć putem interneta, ali i druge organizirane oblike pomoći izložili su voditelji misija iz Njemačke, Australije i Kanade te ravnatelj Hrvatskog Caritasa. Također je najavljen i Šesti hrvatski socijalni tjedan Demografija, iseljavanje, migracije u organizaciji HBK, kao jedna od aktivnosti koje pridonose očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta hrvatskih iseljenika.

Središnji državni ured za Hrvate izvan RH osmislio je panel Institucionalni okvir i perspektive u okviru kojega su predstavljene aktivnosti kojima osiguravaju  institucionalnu potporu povratnicima i potomcima hrvatskih iseljenika: postupak izrade Nacionalnog plana razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH od 2021. do 2027, programi i projekti, među kojima posebno Program učenja hrvatskog jezika i kulture u RH, Registar hrvatskih subjekata izvan RH, digitalna transformacija Ureda i dr.

Dva su panela bila posvećena 70. obljetnici Hrvatske matice iseljenika. Na prvom su predstavljeni povijest i njezino djelovanje, bogata kulturna i nakladnička djelatnost te  programi namijenjeni učenju i poučavanju hrvatskoga jezika, dok je drugi bio posvećen međunarodnom projektu Eco Heritage Task Force (EHT). Projekt je namijenjen mladima hrvatskih korijena, a cilj mu je upoznavanje i očuvanje prirodne i kulturne baštine Hrvatske te su neki od njih online predstavili svoja iskustva.

Panel Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka (ACAP) predstavio je humanitarne aktivnosti nakon potresa u Banovini i inicijativu One Croatia, koja je sada ponovno, nakon Domovinskog rata, ujedinila hrvatske organizacije iz iseljeništva i domovine kako bi pomogla stradalim dijelovima Hrvatske.

Drugi dan konferencije bio je posvećen znanstvenim istraživanjima i projektima u vezi s migracijama, iseljeništvom i manjinskim zajednicama, baštinskim i povijesnim temama te kulturi i kreativnoj industriji kao važnim čimbenicima čuvanja i promocije nacionalnog identiteta. Panel Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar koji je vodio ravnatelj Željko Holjevac predstavio je znanstvena istraživanja Instituta o hrvatskom iseljeništvu, uz detaljnije uvide u teme povijesti emocija, obrazovne mobilnosti, remigracije te povratka u doba pandemije. U panelu Instituta za migracije i narodnosti znanstvenici Instituta predstavljeni su interdisciplinarni projekti u kojima sudjeluju: od kulturno-političke povijesti i strategija kulturnog i kreativnog razvoja Hrvata u BiH, migracijskih i kulturnointegracijskih procesa hrvatskih manjinskih zajednica na panonskim prostorima do istraživanja hrvatske dijaspore u Belgiji, Australiji i Južnoj Americi.

Mogućnosti kreativne industrije i digitalizacija

Panel Jezik, identitet, zajednica okupio je izlaganja koja su se bavila ulogom  Hrvatskog kulturnog centra u Vancouveru u očuvanju hrvatskog identiteta kroz kulturu i jezik, brendiranjem kulturnog identiteta, na primjer manifestacije Dani Paje Kolarića, pjesništvom australske Hrvatice Ane Kumarić, projektom Mali međimurski rječnik Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu i pitanjem „BKS“ jezika i slučaja Vorarlberg. Slijedio je panel Baštinske teme – živi identiteti u kojem su predstavljene crkvene pjesmarice te glazba kao čuvari hrvatskog identiteta te aktivnosti Državnog arhiva u Vukovaru i Topoteke Međimurja u čuvanju i oživljavanju zavičajne povijesti i identiteta.

Izlaganja u okviru panela Kreativna industrija predstavila su mogućnosti kreativne industrije, posebno hrvatskog filma, u povezivanju domovine i dijaspore, projekt turističko-gospodarskog povezivanja gradova utvrda Eugena Savojskog te metodologiju istraživanja kulturnih manifestacija na primjeru Europsko-kineskog književnog festivala. Na njih se nadovezao online panel Meeting G2: Hrvatska kao Crollywood, industrija zabave, koji je okupio poduzetnike iz područja medija i audio-vizualnih industrija.

U povijesnom panelu izlagači su predstavili teme vezane uz dostupnost arhivskih izvora za proučavanje povijesti hrvatske zajednice u Kaliforniji, problematiku očuvanja hrvatske zrakoplovne baštine, fratre u Hercegovini u Drugom svjetskom ratu, proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, raspad Jugoslavije te kontroverze „izbjegličke“ krize 2015/2016. Posebni je panel bio posvećen djelovanju Hrvatskog iseljeničkog centra, koji su predstavili sami sudionici aktivnosti.

Panel Digitalna transformacija baštine predstavio je mogućnosti tehnologija na primjeru Topoteke Baština Hrvata u Srbiji, aktivnosti Društva za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine Hrvata u BiH i Centra za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru te  digitalnih platformi Topoteka i Priče iz arhiva.  Na završnom panelu Baština i multikulturalnost izložene su teme poput izgradnje pozitivnog identiteta i multikulturalnog društva na temelju znanstveno-kulturnih doprinosa Hrvata u različitim sredinama.