Ples kao ulični performans

U okviru festivala Ljetne večeri HNK u Zagrebu, Hrvatsko narodno kazalište priprema, do 3. srpnja, na otvorenom prostoru ispred svojega ulaza raznolike priredbe u izvedbi umjetnika Opere, Baleta i Drame. Struktura tih priredbi nije se promijenila od prošle godine. Najčešće se kombiniraju dramske recitacije s opernim arijama te izvode ulomci iz baletâ: Čarolija ljeta, Balet u predvečerje, Opera u predvečerje, Lipanjska rapsodija, Miris ljeta, Ljetne krijesnice… Ove godine festival ima naglašenu svrhu promicanja turističke ponude, a samo otvaranje, 4. lipnja, ostvareno je u suradnji s Francuskim institutom u Hrvatskoj i Veleposlanstvom Portugala u Zagrebu, koje je, na drugom koncertu iste večeri, predstavilo pjevačicu fada Anu Laíns. Francuski institut obilježava stotu obljetnicu posebnim izdanjem projekta Neočekivani rendez-vous, u koji je uklopljena grupa G.U.I.D.

Ispred HNK-a nastupila je francuska grupa G.U.I.D., tj. Urbana grupa plesne intervencije, kojoj se pridružilo dvoje plesača Baleta HNK-a / Snimila MARA BRATOŠ

Francuska veza bio je naslov plesnoga programa koji je predstavio ulomke iz repertoara poznatoga suvremenog francuskog koreografa Angelina Preljocaja (1957). Njegovu je Večer s dvjema koreografijama, Annonciation (Navještenje) i La Stravaganza (Ekstravagancija), HNK premijerno postavio prije dvije godine, ali je korona omela dalje repertoarno izvođenje te predstave. Preljocaj je poznat kao koreograf čije radove plešu i veliki institucionalni baletni ansambli, ali i manje grupe suvremenoga plesa. Ovdje je nastupila francuska grupa G.U.I.D., tj. Urbana grupa plesne intervencije (članovi: Angela Alcantara, Alice Comelli, Solène Hérault, Bastien Gache, Alfredo Gottardi, Baptiste Martinez), kojoj se pridružilo dvoje plesača Baleta HNK-a, Atina Tanović i Drew Benjamin Jackson. Oni su boravili u Nacionalnom koreografskom centru u Aix-en-Provenceu, gdje su, s francuskim kolegama, pripremili program koji je prije Zagreba nekoliko puta izveden u Francuskoj, a zatim i u Petrinji i Sisku.

Angelin Preljocaj koreograf je čiji je rukopis označen kao intenzivno fizički s dramatičnim učincima. Koreografski mu je stil zapažen zbog snažne organske slikovitosti i nerijetko nadrealističkih uprizorenja. Iako je usidren u svoje nasljeđe iskustva plesača modernog baleta, Preljocaj pokretom ujedno izražava značajke i detalje klasičnog baleta. Njegovo propitivanje novih načina pokretâ tijela istodobno je radikalno i lijepo. Teme su mu zahtjevne i kompleksne, razložene na višim, iskonskim, arhetipskim, univerzalnim i sudbinskim razinama, što su pokazale i njegove dvije koreografije Annonciation i La Stravaganza u HNK-u.

Osim inovativnosti, koreografije Angelina Preljocaja sofisticirane su kazališne predstave pa uzimanje iz njih pojedinih dijelova, spajanje s ulomcima iz drugih predstava i iznošenje svega toga na ulicu, bez određene dramaturške ili estetske ideje vodilje, neminovno svodi plesnu umjetnost na obični ulični performans. Doduše, namjera grupe G.U.I.D. i jest da nastupa u vanjskim javnim prostorima, od željezničkih kolodvora do tržnica i školskih dvorišta kako bi se suvremeni ples predstavio što većem broju ljudi.

I ulični performans može biti legitiman način umjetničkog izražavanja, ali tek onda kada umjetnički izraz proizađe iz nekog nadahnuća. Zato pabirčeni ulomci iz Preljocajovih koreografija ne daju pravu sliku o tom umjetniku jer su jednolični i osiromašeni u jednostavnosti tehničkih zahtjeva, što je i očekivano jer se na asfaltu ne može plesati istim intenzitetom kao na pozornici. Ako je kronološki raspon ulomaka bio iz djelâ nastalih od 1984. do 2019, onda se i u koreografskom iskazu morao vidjeti taj raspon i razvoj.

Nada u prevladavanje pandemije sve više raste, kao i želja za normalizacijom glazbenog i kazališnog života. Očekivani i neočekivani rendez-vousi te pjevanje, plesanje i sviranje po ulicama, trgovima i parkovima pred građanima i slučajnim prolaznicima možda se uklapaju u turističko-populistički segment javnog života. No zadaća je Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu da održava najviši umjetnički i kulturni segment života.