IZ OGRANAKA

Čabar

OMH u Čabru i Gradska knjižnica Janet Majnarich u Delnicama organizirali su 4. lipnja susret s novinarkom i publicistkinjom Nadom Glad s predstavljanjem njezinih posljednjih dviju knjiga goranske tematike. Večer kulture otvorila je ravnateljica Knjižnice Indira Rački Joskić posebno pozdravivši i čestitajući na izboru novoizabranoj gradonačelnici Delnica Katarini Mihelčić. Govoreći o Nadi Glad navela je najvažnije detalje iz njezina bogata životopisa istaknuvši njezin gotovo četrdesetogodišnji novinarski rad u pisanim (Novi list, Vjesnik, Vikend) te u elektroničkim medijima. Iz toga razdoblja datira i opsežna monografija Naših 50 godina, gdje je iscrpno obradila nastajanje delničkoga radija, tehničko-tehnološkog opremanja, ljudskih postava i trenutke Domovinskog rata u kojima se dogodilo nezakonito otuđenje radija od pravih vlasnika te njegovo razaranje.

Nada Glad

Glavni urednik dosadašnjih knjiga Nade Glad, predsjednik izdavača Ogranka Matice hrvatske u Čabru Ivan Janeš, rekao je da je knjiga Radio Delnice – Radio Gorski kotar 1969–2021. Naših 50 godina dokument vremena, jednog kraja i jednog radija. Pričom o radu Radija Delnice, poslije Radija Gorski kotar, autorica zapravo ispisuje svoju biografiju jer je u njemu provela gotovo cijeli radni vijek. Knjigu uz nju dopunjuje zapisima još devet autora, njezinih radijskih suradnika. Uradak Nade Glad podsjećat će nas na sva prošla dobra i loša događanja oko radija te pridonijeti boljem razumijevanju važnosti tog medija za Gorski kotar i kvalitetu informiranja. Knjiga je u 2019. dobila nagradu Gorančica.

Prije toga, 2017, autorica je javnosti podarila knjigu Goranski MIR-ovi, s temom životopisa goranskog mirotvorca, intelektualca i filozofa, tvorca Škole mira u Mrkoplju, prof. Franje Starčevića. Nada Glad primila je za tu knjigu 2018. svoju prvu književnu nagradu Gorančica riječkoga Novog i Goranskog Novog lista te priznanje Krunoslav Sukić Centra za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku. Prof. Jasminka Lisac predstavila je najnoviju autoričinu knjigu naslova Istim nebom spojeni. Naglasila je da knjiga govori o događajima u Domovinskom ratu u Gorskom kotaru s naglaskom na sačuvani mir i isporuku velike količine oružja i streljiva hrvatskoj vojsci na ostalim bojištima, o izbjeglicama, prognanicima i brojnim tadašnjim humanitarcima, o goranskim braniteljima na ličkom ratištu, o dječjem doživljavanju rata u skloništu, o susretima s novinarima nekih nacionalnih medija u Delnicama. (Ivan Janeš)

Grude

U organizaciji Bratovštine sv. Stjepana Prvomučenika Gorica–Sovići i OMH u Grudama 4. lipnja u Galeriji u starom župnom dvoru u Gorici, otvorena je izložba slika učiteljice Vesne Ćorluke iz Gruda. Ovo je njezina prva samostalna izložba. Na početku se pomolio i sve skupa pozdravio fra Nikola Spužević, voditelj molitvene zajednice Emanuel, koje je i Vesna članica. Pjesmom je događaj pratio Slavljenički tim Katoličke karizmatske zajednice Emanuel. Program je vodila Jasna Brnadić. Ona je i pročitala svoj tekst koji se nalazio u katalogu za ovu izložbu. U katalogu su se nalazili tekstovi Lucije Mikulić i fra Ante Marića. Fra Ante Marić o Vesninim je slikama kazao: „Uhvaćeni trenuci impresije izrečeni na zadivljujući način. Sunce gori u rukama, krajobraz se pretvara u perivoj nebeski, jorgovan se umorio od mirisa, ljubičasta noćna bajka neba, igre anđeoskih krijesnica. Očito su snoviđenja u Vesni dugo živjela. Prepričavala ih je u svojoj mašti, odavala im se u svom sanjarenju, da bi ih onda evo pustila da prošeću njenim životom. Umjetnost, za koju vele da se od nje ne živi, kako i autorica naglašava, čini životu onu mjeru više, usrećuje ga. I čekala je u Vesni zapretana, ta umjetnost, negdje u duši, na dnu, na vrhu, u nekim zakutcima, tko zna, ali je čekala i došla na svoje.

Vesna Ćorluka na otvorenju izložbe Boje duše

Kad je sve drugo poredala kako Bog zapovijeda, došlo je vrijeme za ono što je u duši već odavno... Tijelovo u Gorici slavi u Vesninim slikama svoju vječnost. Kroči u procesiji sklopljenih ruku i promatra ljepotu što izvorno i neponovljivo titra u svakoj slici. Izložba je ovog opusa oda boji, formi, mašti i neponovljivom zanosu.“ Autorica je kazala da je dugo pripremala prvu izložbu: „Dok stvaram, rastem, učim, mijenjam se kao i cijeli divni svijet oko mene. Slike dolaze same, ja ih samo spuštam kistom na papir ili platno. Svaka je nadahnuće iz nutrine. Na početku sam jednog divnog, novog putovanja i uživam u procesu stvaranja i rađanja svake nove slike. Kamo ćemo putovati, koje ćemo nove svjetove otkriti, vidjet ćemo. Sada uživam u putovanju svijetom likovnosti.“ Na kraju je svima zahvalila, a načelnik općine Grude Ljubo Grizelj prigodnim je riječima otvorio izložbu, koja je u Galeriji u Gorici postavljena u čast svetkovine Presvetog tijela i krvi Kristove (Tijelova). (Markus Bohermann)

Požega

U restoranu Zlatni lug u Donjim Emovcima 26. svibnja predstavljena je knjiga – monografija Đure Mesića Donji Emovci. Knjiga je izišla u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Požegi u 300 primjeraka. Program je vodila Nataša Puljašić. Predsjednica požeškog ogranka MH Ljiljana Marić istaknula je da je knjiga Donji Emovci važna za lokalnu povijest, ali i povijest hrvatskoga naroda. U njoj se osim povijesti mjesta nalaze i rodoslovlja svih obitelji koje su živjele ili žive u tom mjestu. „Zaboraviti pretke znači biti potok bez izvora, stablo bez korijena“, kaže mudra kineska izreka koja zorno svjedoči i upozorava na važnost poznavanja naše osobne povijesti, ali i povijesti svoga mjesta i naroda i zbog toga je, kako je kazala predsjednica Marić, OMH u Požegi s radošću prihvatio da bude nakladnik knjizi. Dožupan Ferdinand Troha pohvalio je istraživački rad Đure Mesića te pisanja knjiga koje svjedoče i čuvaju naš identitet.

Predstavljanje knjige Đure Mesića Donji Emovci

Recenzent knjige, Goran Hruška, predstavljajući knjigu, pohvalio je trud i upornost autora na sveobuhvatnu prikupljanju građe za to djelo te je rekao kako s tom knjigom malo selo dobiva spomenik trajne vrijednosti kakvim se ne mogu pohvaliti ni mnogo veće sredine. Naglasio je da je knjiga namijenjena stanovnicima Donjih Emovaca i svima koji su na neki način s njima povezani, a ostalima je uzor kako bi trebalo obraditi povijest neke mikrosredine. O tome koliko je truda i vremena autor uložio u pisanje knjige s rodoslovljem obitelji govorio je lektor knjige i autorov prijatelj Stipo Bilić. Na kraju je i sam autor, Đuro Mesić, pokušao opisati kako je nastajala njegova, šesta po redu, knjiga: „Da prošla vremena približim novim naraštajima, koristio sam dostupne arhivske materijale o povijesti grada i županijskog središta Požege, a o razvoju i napretku mjesta, običajima kao i životu kroz proteklo vrijeme u Donjim Emovcima pokušao sam saznati od najstarijih mještana kroz priču i od njih dobivene fotografije te iz starih požeških novina. Ovo istraživanje i pisani trag zahvala su svakako mojim predcima, kao i poštovanje svim pokojnim članovima svih obitelji Donjih Emovaca.“ U glazbenom dijelu programa nastupili su učenici Glazbene škole Filip Cindrić na harmonici i David Strmotić na gitari. (Ljiljana Marić)

Split

U organizaciji OMH u Splitu i u suradnji s Gradskom knjižnicom Marko Marulić u Galeriji Dominikanskog samostana u Splitu predstavljena je zbirka čakavskih pjesama Inšpiracjun autorice Marije Kuzmanić Kurta. Knjigu su predstavile: Anita Runjić Stoilova, recenzentica, književnica Dunja Kalilić te autorica knjige Marija Kuzmanić Kurta.

Predstavljanje zbirke Inšpiracjun Marije Kuzmanić Kurta

U ime Ogranka MH u Splitu goste je pozdravila Grozdana Ribičić, moderatorica i urednica knjige te ravnateljica knjižnice, naglasivši Matičinu veliku povijesnu ulogu u izdavanju knjiga i časopisa te važnost dobre suradnje između knjižnice i Ogranka MH u Splitu. Glazbeni gost Mlađan Tudor uz gitaru zabavio je i oduševio brojne posjetitelje, koji su mu se priključili u pjevanju pjesama o Splitu. Recenzentica Anita Runjić Stoilova s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu iskazala je veliko zadovoljstvo što knjiga Inšpiracjun sa svojim čakavskim pjesmama i rječnikom na kraju knjige pokazuje ljubav i brigu za baštinu autohtonoga splitskog govora i vrijedan je doprinos očuvanju čakavskog narječja. Rječnik na kraju knjige pokušava oteti od zaborava sve one lijepe čakavske riječi izvađene iz škrinja naših baka i djedova. Književnica Dunja Kalilić ocijenila je knjigu vrijednim doprinosom čakavskoj književnosti i istinskim dokazom da se uvijek možemo vratiti čakavskoj riči, s njom živjeti i u njoj vječno trajati poput milog zvuka prvih riječi i šaptaja naših dragih matera. „Ta čakavska rič nadživljuje sve, ona je izvorna, postojana i vjerna, vraća se kad to poželimo, uvijek budi u nama slične osjećaje, drage slike, ljude, probudi u srcu ono uspavano, prigušeno, zamotano katkad tugom, katkad veseljem, ali dio je to našeg bića, možda i slučajno zatomljeno, patinano godinama, zaškureno nepredvidljivim životnim previranjima i iznenadnim brzacima koji nas svojom silinom prebrzo odvedu u veća i šira ušća životnih rijeka.” (Joško Kalilić)

Zaprešić

Stari i novi zaprešićki matičari okupili su se 27. svibnja u novouređenom prostoru pastoralnog centra Župe sv. Ivana Krstitelja kako bi obilježili 50. obljetnicu od utemeljenja Ogranka MH u Zaprešiću. Uz izložene Hrvatske tjednike i još neke publikacije karakteristične za vrijeme Hrvatskog proljeća, Stjepan Sučić, dugogodišnji potpredsjednik i tajnik za ogranke MH, opisao je kulturne i književnopovijesne okolnosti koje su prethodile utemeljenju Matice hrvatske sredinom devetnaestog stoljeća, prva velika postignuća (Kolo), vješto snalaženje u šumi propisa i ograničenja, prilagođivanje u novom državnom uređenju, bdijenje nad temeljnim nacionalnim vrijednostima, zalaganje za jezik i pokretanje velebnog projekta Pet stoljeća hrvatske književnosti.

Stjepan Sučić

Posebno emotivno opisao je vrijeme Hrvatskog proljeća, osnivanja novih ogranaka i slom obnoviteljskog poleta. Posebno je zanimljivo bilo čuti dvojicu članova Ogranka koji su prije pedeset godina bili među utemeljiteljima. Stjepan Klinčić posvjedočio je kakav ga je optužujući dosje dočekao pri dolasku na odsluženje vojnog roka, vezan, jasno, uz članstvo u Matici. Drago Jančić pak iznio je neke detalje s priprema za osnivanje Ogranka, koji su ih koštali „najteže partijske kazne” – izbacivanja iz članstva. Pritom su još dobro prošli zahvaljujući svjedočenju pojedinih drugova da u Zaprešiću „nije došlo do eskalacije“! Mnogima su ostali u sjećanju koncerti koje je ogranak pripremio brzo po utemeljenju: nastup Vice Vukova u Zaprešiću i Zagrebačkih solista u Mariji Gorici. Druženje se nastavilo uz tortu kojom je poglavarstvo grada Zaprešića počastilo okupljene. (Anka Ivanjek)