25 pjesnika za 25 godina Kvirinovih poetskih susreta

U Sisku su održani jubilarni 25. Kvirinovi poetski susreti, jedna od najvažnijih pjesničkih manifestacija u Hrvatskoj, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Sisku. Usprkos neprilikama – pandemiji i potresu koji je pogodio Sisak, u kojemu je i Matičin ogranak u Sisku postao beskućnik, nošeni potporom mnogobrojnih pjesnika, pisaca i suradnika, vrijedni matičari organizirali su Susrete na samo u Sisku već i u stradalim gradovima Petrinji i Glini.

Ovogodišnji su Susreti započeli pod vedrim nebom na rijeci Kupi, na brodu/ privezištu Biokovo, a okupili su 25 pjesnikinja i pjesnika. Dobrodošlicu u Kvirinovu gradu uputio im je predsjednik Ogranka MH u Sisku Tomislav Škrbić. U ime Ministarstva prisutne je pozdravila Mihaela Majcen Marinić pohvalivši matičare iz Ogranka MH u Sisku što su hrabro i usprkos svim nevoljama organizirali jubilarne Susrete.

Jubilarno izdanje manifestacije uspješno je održano, iako je Ogranak MH u Sisku nakon potresa ostao beskućnik / Snimio MIRKO CVJETKO

Dvadeset pet godina vrijedan je rođendan pjesničke manifestacije u kojoj se susretalo više od dvjesto pjesnika koji su Sisku od 1996. do danas poklonili hrvatsku suvremenu poeziju, osobito u nemilim vremenima poraća i potresa, kada je pjesništvo bilo melem ljudima u razorenom gradu. Te 1996. poezija je bila lijek nakon Domovinskoga rata, a ovi su Susreti bili melem za ljude i gradove, stradale zbog pandemije i razornoga potresa. Sisak, Petrinja i Glina postali su ponovno ključna mjesta kojima treba pomoć cijele Hrvatske da bi ponovno podigli pognute glave.

Nagrade Gordani Benić i Vladimiru Tomašu

I na ovogodišnjim Susretima dodijeljene su dvije nagrade – Plaketa sv. Kvirina, rad akademskog kipara Zlatka Brkića, kao najveće priznanje za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu, i nagrada za najbolju knjigu poezije autoru do 35. godine starosti objavljenu između dvaju Susreta.

Pjesnikinja Gordana Benić nagrađena je za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu. Tu je odluku jednoglasno donio žiri u sastavu Krešimir Bagić (predsjednik), Miroslav Mićanović i Đurđica Vuković. Gordana Benić objavila je petnaest pjesničkih knjiga. Nadrealizam, kriptičnost, mističnost, okultizam, razgranati iluzionizam, svemirski romantizam, autoreferencijalna tama samo su neke od označnica kojima je opisivana i interpretativno kroćena njezina poetska pustolovina. U središtu njezina pjesničkoga koncepta nalazi se iznimno pokretan, inventivan raz-središteni subjekt, koji zalazi iza vidljivih prizora i tamo oblikuje svoj lirski svemir i oniričku kozmogoniju.

„Poetski projekt Gordane Benić nezaobilazan je toponim suvremenoga hrvatskog pjesništva. Preporučuje se svima da ga što bolje upoznaju, a osobito vremenskim putnicima koji ‘vjeruju u skriveni poredak i slučajnosti’ te koji su ‘savršeni poklisari, neumorni hodači bez središta i znanja o toponimima’“, istaknuo je u obrazloženju nagrade Krešimir Bagić.

Novi broj časopisa Riječi,
OMH u Sisku

Laureatkinja je u svojim „svemirskim cipelama“ ispod zvijezda darivala publici očuđujuće pjesme koje su se stapale s površinom rijeke Kupe. Kristalni glas Antonije Kihalić, koja je pjevala šansonu uz klavirsku pratnju Lordana Badanjka dao je glazbeni obol.

Nagradu za najbolju knjigu poezije autora do 35 godina pripala je Vladimiru Tomašu za knjigu Hommage krvi Kristovoj, o čemu je odlučio žiri u sastavu Darija Žilić, Tin Lemac i Đurđica Vuković. „Ova knjiga kao i uvijek pokazuje konceptualnu vrsnoću i umijeće mladog pjesnika… riječ o osviještenom mladom pjesniku koji je zauzeo pozicije ozbiljne poetike i kojeg vuče refleksija sebe i svijeta kao temeljna poetotvorna točka za razvoj daljnje poezije“, istaknuo je Tin Lemac u obrazloženju nagrade, a o poeziji mladoga autora govorila je i Darija Žilić. Potporu Tomašu uputila je i profesorica Kornelija Kuvač-Levačić, urednica nagrađene knjige.

Pjesnikovanje se nastavilo do dugo u noć, a u njemu su uz laureate sudjelovali Krešimir Bagić, Sanja Domenuš, Marijan Grakalić, Miroslav Kirin, Ljiljana Koci, Ines Kosturin, Siniša Matasović, Kemal Mujčić Artnam, Petra Sigur, Nada Topić, Andriana Škunca, Đurđica Vuković i Darija Žilić.

Posjet Petrinji i Glini

Drugoga dana pjesnici su posjetili Petrinju vođeni domaćinima Ines Kosturin i Miroslavom Kirinom. Razgledali su petrinjske ruševine i potaracane prostore. Petrinja je promijenila vizuru do neprepoznatljivosti. O njezinu dugom postojanju tek svjedoče stara, kvrgava stabla lipa ilirika u središnjem parku, koje su posađene za Napoleonove vlasti . Posjetu su se pridružili i pjesnici Andrijana Kos-Lajtman, Damir Radić, Sanja Baković i Branko Čegec.

Druga grupa pjesnika posjetila je Glinu, vođena Sinišom Matasovićem. Govorenjem poezije ispred Hrvatskog doma donijeli su pjesničku radost tom stradalom gradiću.

Na glazbeno-pjesničkoj večeri, koju je vodila Petra Sigur, okupili su se ponovno svi sudionici na privezištu Biokovo u Sisku. Kazivali su stihove praćene bluesom i jazzom u izvedbi Sisačkih virtuoza, Jurana Strmeckog i Lordana Badanjka, a pridružila im se i Antonija Kihalić. Sudionike je Susreta u ime Matice hrvatske pozdravio, nadahnutim govorom, član glavnog odbora MH Đuro Vidmarović.

Na palubi Biokova i uz obalu Kupe, na terasama kafića, Siščanke i Siščani slušali su poeziju i glazbu koju su im donijele „svemirske cipele“ vrhunskih hrvatskih pjesnikinja i pjesnika. Sva bol, brige oko obnove, sva tuga pretvorili su se u mekoću kupske izmaglice koja se dizala prema tamnome nebu. Sve je to mogla eksplozija ljubavi prosipana kao nebeska prašina na sve prisutne.

U nedjelju, 13. lipnja, nastavljen je bogati program Susreta u rodnoj kući Josipa Severa u Blinjskom Kutu, gdje je knjigu Josip Sever: Poezija iz edicije Stoljeća hrvatske književnosti (Matica hrvatska, 2020) predstavio priređivač Krešimir Bagić.

Goste je dočekala obitelj Sever, sestra Vlasta i nećak Saša, koji su im pokazali Severovu rodnu kuću i njegovu sobicu, gdje boravio i pisao. Stara drvena hiža bila je autentična scenografija za program koji se odvijao na dvorištu. Govorenjem Severove poezije program su započeli članovi obitelji Vlasta i Saša. Boris Vrga govorio je o Severovu životu. Pjesnički je bard u Petrinji kao podstanar živio u kućici koju su zvali rupa, a iz te su rupe potekli veličanstveni stihovi u pjesmi Muzika vida za koju će priređivač Krešimir Bagić reći kako je ona gotovo programatska odrednica Severove poezije. Govorenje Severove poezije pripalo je prisutnim pjesnicima. Možda se ostvari ideja da se ova hrvatska starica, Severova korablja, obnovi za pjesničke rezidencije u budućem vremenu, a da se susreti pjesnika ovdje u tom dvorištu nazovu Severijada.

Susreti su završili predstavljanjem novoga dvobroja časopisa Riječi, koji na 200 stranica donosi niz zanimljivih književnih i likovnih priloga. O časopisu su govorili Tomislav Škrbić, zamjenik glavne i odgovorne urednice, Darija Žilić, urednica, i Neva Lukić, autorica i organizatorica rubrike Likovnost. Glavna je tema broja Potres(e)ne pjesme i proza.

Rastali smo se ozareni odlazeći na vječno počivalište Josipa Severa, groblje u Komarevu, da mu paleći svijeću i polažući cvijeće na grob zahvalimo za svu ljepotu koju nam je darovao.