Ugraditi hrvatsku baštinu Boke u kurikule

Prema procjenama u Boki kotorskoj živi oko deset tisuća Hrvata, no zadnji je popis stanovništva iz 2011. pokazao da se tek nešto više od šest tisuća državljana Crne Gore izjašnjava Hrvatima. Nematerijalna i materijalna baština Hrvata iznimno je bogata, pri čemu se posebno ističe duga tradicija pomorske bratovštine Bokeljske mornarice, nominirane od Crne Gore i za UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, dok je Ministarstvo kulture i medija RH UNESCO-u uputilo hrvatsku kandidaturu za zaštitu proslave svetog Tripuna i Kola svetog Tripuna, kao tradicije bokeljskih Hrvata neraskidivo vezane za Bokeljsku mornaricu.

Kotorska biskupija ove je godine obilježila 1211 godina od kada su kotorski mornari sudjelovali u prenošenju moći sv. Tripuna iz Carigrada u Kotor da bi svetac i postao zaštitnikom grada Kotora i bratovštine. Taj se događaj iz 809. smatra začetkom same mornarice, dok njezin prvi sačuvani statut potječe iz 1463. Da su višestoljetna baština i hrvatski bokeljski identitet nepravedno zanemareni, smatraju inicijatori i sudionici znanstvene konferencije Identitet Hrvata Boke kotorske održane u Zagrebu i Tivtu od 6. do 9. svibnja.

Ministar Gordan Grlić Radman, Željko Holjevac, Vanda Babić Galić i kotorski biskup Ivan Štironja / Izvor Institut Ivo Pilar

Okupivši vodeće znanstvenike, uz Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, konferenciju su organizirali Hrvatsko katoličko sveučilište, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova, MZO-a, Ministarstva kulture i medija te Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Otvorio ju je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

O identitetu i baštini

S 26 tema dotaknuta su sva važna područja, a konferencija je započela u Zagrebu 6. svibnja trima plenarnim izlaganjima. Ante Bežen govorio je o načelima integracije sadržaja hrvatskoga nacionalnog identiteta u odgojno-obrazovni kurikul (primjer: Hrvati Boke kotorske), Radoslav Tomić s Instituta za povijest umjetnosti o svetom Tripunu i Gospi od Škrpjela kao znakovima identiteta Boke kotorske, dok se Tvrtko Zebec (Institut za etnologiju i folkloristiku) osvrnuo na Kolo sv. Tripuna – „prijeporna baština i političko pitanje“.

Raznovrsnim su izlaganjima pridonijeli brojni izlagači, primjerice Milan Bošnjak (Središnji državni ured za Hrvate izvan RH) o sustavnoj komunikaciji i suradnji institucija RH s Hrvatima u Boki kotorskoj, Darko Tomašević (KBF Univerziteta u Sarajevu) o marijanskim svetištima u BiH i Boki, Lovorka Čoralić (Hrvatski institut za povijest) o Bokeljima u Mlecima, Sanja Vulić Vranković (FHS) o Vjenceslavu Čižeku u hrvatskoj književnosti.

Konferencija je okupila vodeće stručnjake za ovu važnu temu

U prvom dijelu govorili su i Vinicije B. Lupis (Institut Ivo Pilar) o baštini kao identitetu Hrvata Boke kotorske, Ante Bralić (Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru), o političkoj i nacionalnoj identifikaciji bokeljskih Hrvata kroz prizmu austrijskih izbora, Saša Mrduljaš (Institut Ivo Pilar) o značenju katolicizma u crnogorskoj nacionalnoj identifikaciji, Matilda Kolić Stanić (HKS) o Luki Brajnoviću, jednom od začetnika komunikologije... Drugi dio znanstvenoga skupa održan je 8. i 9. svibnja u Tivtu u Crnoj Gori, a njegove su zaključke u Zaljevu hrvatskih svetaca 8. svibnja potpisali inicijatorica Vanda Babić Galić, profesorica Sveučilišta u Zadru rođena u Kotoru, i ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Željko Holjevac u prisutnosti ministra vanjskih i europskih poslova RH Gordana Grlića Radmana i kotorskog biskupa Ivana Štironje.

Tom je prigodom Željko Holjevac kazao da je „znanstveni skup odlično prošao kao i potpisivanje zaključaka s preporukama da spoznaje o bokeljskim Hrvatima do kojih smo došli na ovom skupu uđu u nacionalni kurikulum u važne predmete. Oni su kruna naših nastojanja da se ovaj znanstveni skup ne plasira u javnost samo na akademski način, već da bude masovno populariziran u smislu da dugoročnu korist od njega imaju bokeljski Hrvati kao i svaki obrazovani građanin Hrvatske i Crne Gore.”

U zaključcima koje će inicijativni odbor uputiti MZO-u i crnogorskim institucijama, naime, predlaže se dopuna kurikularnih dokumenata posve određenim formulacijama o ključnim sastavnicama pojma hrvatski nacionalni identitet, u kojima će se naći i Hrvati izvan matične domovine, što jasno uključuje Hrvate Boke kotorske.

Nadalje, predlaže se primjereno ugrađivanje hrvatske baštine Boke u nastavne sadržaje, ponajprije u predmete Hrvatski jezik, Povijest, Povijest umjetnosti, Geografija, predmete iz likovne i glazbene kulture i Vjeronauk, u međupredmetne teme te izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika (obilasci, ekskurzije učenika u Boku).

Također, traži se uključivanje identitetskih obilježja i stvaralaštva bokeljskih Hrvata u pojedine segmente kurikula, npr. Bokeljske mornarice 809, katedrale sv. Tripuna u Kotoru, Hrvatske Sikstine – otoka Gospe od Škrpjela, peraških ceremonijala, dobrotske čipke i druge hrvatske baštine u Boki, bokeljskih svetaca i blaženika (Zaljev svetaca) kao i književnika iz kotorskog humanističkog kruga pa do suvremenosti.

Naime, u zaključcima je naglašeno da je Boka u vrijeme humanizma, renesanse, baroka sve do početka 20. stoljeća sastavni dio Dalmacije i na svim se razinama treba jednako tretirati unutar nastavnih kurikula. (Primjerice prva pomorska škola na istočnoj jadranskoj obali u Perastu s kraja 17. stoljeća, bogata pasionska baština, legende i priče, marijanska svetišta, hrvatska kulturna društva iz vremena Hrvatskoga narodnog preporoda ne smiju biti izostavljena.)

Istaknuta je i potpora obnovi sakralne baštine Kotorske biskupije kao i institucijskoj stručnoj i znanstvenoj suradnji s Biskupijskim arhivom te zajedničkim publikacijama koje se bave pitanjima hrvatske baštine i identiteta Boke.

Politička podrška

Osim toga, inicijatori predlažu da te institucije zajedno s HNVCG-om traže od nadležnih ministarstava u Crnoj Gori da se knjiga V. Babić, Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture uključi u obveznu literaturu za obrazovanje turističkih vodiča u Crnoj Gori. Posljednji je prijedlog da programsko-organizacijski odbor s pokroviteljima skupa Identitet Hrvata Boke kotorske bude inicijativni odbor koji će zaključke provesti do njihova uključivanja u predmetni nacionalni kurikul RH.

Na zagrebačkom dijelu konferencije bili su: izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, saborska zastupnica Zdravka Bušić (sudjelovala i u drugom dijelu konferencije), posebna savjetnica ministrice kulture i medija Iva Hraste-Sočo, državni tajnik MVEP-a Frano Matušić (kao i u drugom dijelu konferencije), veleposlanik Crne Gore u RH Boro Vučinić, državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak, predsjednik Zajednice bokeljskih Hrvata Srećko Đuranović, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić, rektor HKS-a Željko Tanjić te brojni drugi.

U drugom dijelu konferencije, na završnim izlaganjima, kao i na plovidbi brodom kroz Zaljev sudjelovali su izaslanik predsjednika Crne Gore i njegov posebni savjetnik Boris Bastijančić, veleposlanik RH u Crnoj Gori Veselko Grubišić, generalna konzulica RH u Crnoj Gori Jasminka Lončarević, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrian Vuksanović, ambasadorica projekta Putovima bokeljskih Hrvata Sanja Putica i nekadašnji vaterpolist, Bokelj Mirko Vičević.