Filmski festivali za početak ljeta

Pandemija novoga koronavirusa i dalje ključno oblikuje čitavu hrvatsku kulturnu scenu i ponudu, pa tako i onu filmskih festivala i srodnih manifestacija. Zbog pridržavanja epidemioloških mjera i preporuka gledatelji još ne preferiraju projekcije u manjim zatvorenim prostorima, ni oni veći nisu popunjeni u optimalnom ili barem zadovoljavajućem broju, a projekcije na otvorenom, premda u nuždi mogu poslužiti svrsi, što se pokazalo na svim festivalima održanima prošlog ljeta i rane jeseni, filmofilima i pasioniranim posjetiteljima festivala ne nude istinsku mogućnost uživanja u sedmoj umjetnosti.

Gospodar prstenova redatelja Ralpha Bakshija

No na početku smo još jednog ljeta, drugog obilježena pandemijom, koje zbog sve intenzivnijeg procjepljivanja i generalnog poboljšavanja epidemiološke situacije dočekujemo sa znatno više optimizma i entuzijazma. U tom je smislu i početak nove sezone filmskih festivala obilježen optimizmom, jer se jedan za drugim održavaju dvije ugledne manifestacije, 31. izdanje Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb i 17. međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox. Pritom će se oba festivala, a osobito Animafest, održati u regularnim uvjetima koliko je god to moguće, većim dijelom u zatvorenim prostorima, uz nazočnost razmjerno velika broja inozemnih gostiju te u slučaju Animafesta u regularnom terminu, tijekom prve polovine lipnja.

Premijerna hrvatska animacija

Festival svjetske animacije i ove godine donosi bogat i raznovrstan program, probran između gotovo 1800 prijavljenih filmova iz 83 zemlje, a festivalskim će događanjima prisustvovati i 150 inozemnih gostiju. Tijekom šest dana trajanja Animafesta ljubitelji ambicioznih, maštovitih te idejno i izvedbeno raznorodnih animiranih filmova, kao i oni koji će to tek postati, u kinu Studentski centar te u dvorani na Tuškancu moći će pogledati čak 350 naslova različitih autorskih poetika, izvedbenih pristupa i trajanja. Još početkom veljače objavljeno je ime prvoga dobitnika jedne od nagrada ovogodišnjeg festivala, a riječ je o francuskom filmologu, kulturologu te kritičaru i povjesničaru animacije Xavieru Kawi-Toporu, koji je nagrađen za izniman doprinos proučavanju animacije. On je osobito važan za afirmaciju japanskih majstora animiranog filma Hayaa Miyazakija i Kojija Yamamure, kao i poljsko-ruskog autora Ladislasa Stareviča te francuskog animatora, scenarista i redatelja Renéa Lalouxa, a tijekom festivala održat će i predavanje o odnosu stvarnog života i animacije. Možda je najvažniji program i ovog Animafesta Veliko natjecanje kratkometražnog filma, u kojem će biti prikazana 44 ostvarenja iz 24 zemlje. Natjecanje hrvatskog filma posebna je festivalska konkurencija, u kojoj će se prikazati 23 premijerna naslova te u kojoj su ravnopravno zastupljene već etablirane autorice i autori (Irena Jukić Pranjić, Chintis Lundgren...), kao i mlade snage.

Hrvatska je animacija velikim brojem premijernih djela zastupljena na ovogodišnjem festivalu, pa će tako u Velikom natjecanju kratkometražnog filma biti prikazani filmovi Vidiš li ih ti? Brune Razuma i The Raft Marka Meštrovića, a suautorica estonskog filma Roda uz Mortena Tšinakova je hrvatska animatorica i ilustratorica Lucija Mrzljak. O tome da kvalitativna i kvantitativna ekspanzija domaće animacije, kojoj svjedočimo tijekom posljednjeg desetljeća, ne jenjava ni unatoč pandemiji, govore i filmovi hrvatskih autorica Sunčane Brkulj (Kula) i Lucije Oroz (45˝) koji će biti prikazani među 45 naslova u Natjecanju studentskog filma, kategoriji koja u pravilu nudi djela iznimne umjetničke zrelosti, emotivnosti i raskošne vizualnosti.

I u Natjecanju VR animacije, kategoriji koja se vraća nakon jednogodišnje stanke, sudjeluju dva hrvatska filma, Dislokacije braće Milivoja i Veljka Popovića te Aqualia Vladislava Kneževića. Napokon, jedan hrvatski film sudjeluje i u Natjecanju filmova za djecu, tradicionalno bogatoj i zanimljivoj kategoriji u kojoj će biti prikazana 42 filma iz 22 zemlje, a domaće će boje braniti naslov Crni vuk, bijeli vuk Ivane Guljašević Kuman.

Wolfwalkers, red. Tom Moore i Ross Stewart

Nakon jednogodišnje stanke na ovom se festivalu vraća i Veliko natjecanje dugometražnog filma, kategorija tradicionalno bogata maštovitim i slojevitim djelima koja imponiraju likovnošću, a u kojoj će biti prikazan i jedan od najuspjelijih animiranih filmova godine, fantastična pustolovina Wolfwalkers Toma Moorea i Rossa Stewarta, jedan od pet filmova nominiranih za Oscar, ujedno i zaključno poglavlje Mooreove trilogije o irskim mitovima i legendama, koju zaokružuju naslovi Tajna Kellsa i Pjesma mora. Čitateljima svakako valja preporučiti raskošno animirane i idejno bogate filmove Archipelago kanadskog autora Félixa Dufoura-Laperrièrea, Cryptozoo Amerikanca Dasha Shawa i Elulu Čileanca Gabriela Verduga Sota.

Dobitnik Nagrade za životno djelo ovogodišnjeg Animafesta glasoviti je američki animator, redatelj i producent Ralph Bakshi, iza kojeg je karijera duža od sedamdeset godina i koji je gledateljima zasigurno najpoznatiji po kultnim dugometražnim filmovima Mačak Fritz, Gospodar prstenova, Čarobnjaci... Jedan od najutjecajnijih filmaša uopće, Bakshi je trebao biti i gost Animafesta, no visoka životna dob u sprezi s pandemijom u tome ga je nažalost spriječila, te će na festivalu sudjelovati i posredovanjem videoveze. Naposljetku, zanimljiv akademski program Scanner ove se godine održava osmi put, a u sklopu njega bit će održana i dva simpozija i nekoliko panela, među ostalim i panel o odnosu animacije i lijepih umjetnosti koji će moderirati Hrvoje Turković.

Aktualni i provokativni dokumentarci

U vrijeme pisanja ovog teksta program 17. ZagrebDoxa, najvećega regionalnog festivala dokumentarnog filma, još nije u cijelosti predstavljen, no ne treba sumnjati u riječi njegova direktora Nenada Puhovskog, koji gledateljima sitima svih nevolja u svakodnevnom životu najavljuje normalan festival. U skladu s aktualnim okolnostima, zaseban program bit će posvećen pandemiji, a u njemu će osim filma Coronation uglednog Aija Weiweija, sastavljenu od amaterskih snimki koje su potajice snimili građani Wuhana i tako zabilježili traumatičnu i tragičnu svakodnevicu zatvorenoga grada, biti prikazano još pet filmova, među kojima i Tinejdžerske priče iz karantene Francuskinje Charlotte Ballet-Baz, koja je zabilježila detalje iz pandemijom određenih života petoro mladih iz predgrađa Pariza, te 13-minutni autobiografski dokumentarac Jel ti frka kad ti priđem hrvatske autorice Sare Alavanić, o njezinoj prvoj samoizolaciji i posljedicama koje je pandemija imala na njezinu obitelj.

Budući da je u domaćem slučaju pandemija koronavirusa praćena i višekratnim zemljotresima, hrvatski redatelj Marko Bičanić predstavit će dokumentarac Još malo do Nove godine, priču o trinaestogodišnjem Mateu čije je zimske praznike 29. prosinca posve poremetio potres na Banovini. U ovogodišnjem festivalskom programu Stanje stvari bit će prikazano sedam filmova o nizu angažiranih tema, od rodne ravnopravnosti (Čistimo zajedno Gabrielle Stemmer) i borbe protiv korupcije (Temeljna jama Andreja Grjazeva) do potresa na tržištu rada (Nova smjena Jindřicha Andrša i Juha od jastoga Pepea Andreua i Rafaela Molésa) i borbe za prava žena (Judy protiv kapitalizma Mikea Hoolblooma).

Na ovogodišnjem će festivalu biti prikazano i nekoliko filmova na često obrađivane teme obiteljskih odnosa i relacija roditelja i djece, među kojima i novi domaći dokumentarci Dvoboj Katarine Zrinke Matijević, o iscrpljujućoj borbi u trokutu majka – dijete – hrana, te Polusestra Ljiljane Šišmanović, čija protagonistica možda ima polusestru, očevu izvanbračnu kći, no u to nije sigurna. U svakom slučaju, ljubiteljima intrigantnih dokumentaraca svakako valja preporučiti novi ZagrebDox.