Topoteka Hrvatskog proljeća

Iako se na prijelazu tisućljeća u znanstvenoj zajednici sve glasnije govorilo o dokidanju totalnog arhiva, strategija kakvom je prije otprilike pola stoljeća ustanovljena u kanadskoj arhivistici kao „potreba za dokumentiranjem povijesnog razvoja i svih društvenih segmenata prikupljanjem službenih, administrativnih zapisa kao i s temom povezanih osobnih dokumenata i korporativnih zapisa“ renesansu je doživjela s usponom društvenih mreža. One, naime, duboko ispod taloga trivijalnosti s jedne strane omogućuju stvaranje zapisa o sadašnjem, dok s druge strane u usko specijaliziranim, ali javnosti otvorenim grupama, podižu svijest o određenom povijesnom trenutku, čime, na neki način, djeluju kao neformalna inačica sveobuhvatnog arhiva.

U tom je smislu Topoteka, digitalna razvojna platforma, svojevrsna kombinacija formalne i neformalne, digitalne i sveobuhvatne arhivistike, nastala u Austriji, a posredovanjem međunarodnog projekta Co Op i mreže ICARUS čiji je član i Hrvatski državni arhiv. U proteklih je šest godina platforma poslužila kao virtualni dom mnogim, s vremenom zanemarenim i virtualnom prostranstvu prepuštenim topotekama ili mapama objedinjenog znanja i sadržaja, no pet ih se aktivnim održalo do današnjeg dana; topoteke doline Neretve, Međimurja, Lekenika i Podravine te ona s izvorima za povijest austrijske Istre. Tako je Topoteka Hrvatskog proljeća, nedavno ustanovljena kako bi HDA s partnerima (Maticom hrvatskom, Gimnazijom u Čakovcu, Državnim arhivom u Zagrebu i Državnim arhivom za Međimurje) pridonio obilježavanju njegove polustoljetnice, prva koja ne prati neko mjesto, već pokušava dati sveobuhvatan pregled događaja.

Mrežno je mjesto nove Topoteke pokrenuto sa svrhom prikupljanja jedinica građe, fotografija, tekstualnih i slikovnih zapisa te filmskih i zvučnih zapisa, čuvanih diljem svijeta u privatnom vlasništvu, s namjerom da postane središnjim mjestom gdje će sudionici i ostali zainteresirani moći podijeliti znanje i izložiti sve ono što smatraju vrijednim. Uz kraći uvodni zapis o kulturno-povijesnim i sociološkim odrednicama projekta, u Topoteci se trenutno nalazi 25, mahom slikovnih, jedinica građe, a osim mogućnosti pregledavanja samih slikovnih zapisa, korisnicima se nudi njihov detaljan opis uz, gdje je ostvarivo, prostor dodatnih napomena. Također, otvorena je mogućnost tegiranja ili označavanja, što će na vrijednosti dobiti sa širenjem fonda. Usporedno s njim, širit će se i fond ključnih riječi. Njihova će organizacija biti moguća sukladno korisničkim potrebama, što će pridonijeti kvaliteti korisničkog iskustva i odostupljivanju arhivskog gradiva u privatnom vlasništvu javnosti. Takvo bi oblikovanje, također, moglo pojačati angažman lokalne zajednice i njezin doprinos rastu i razvoju tog mrežnog mjesta.