Sinj u Hrvatskom proljeću

U povodu obilježavanja 50. godišnjice Hrvatskog proljeća u atriju Klovićevih dvora u Zagrebu 11. svibnja predstavljen je zbornik radova Sinj i Hrvatsko proljeće urednika Jakova Žižića, koji osim cjelovitog uvida u ulogu Sinjske krajine u tim povijesnim zbivanjima, kako je istaknuto na predstavljanju, prvi put javnosti nudi obavještajni izvještaj Službe državne sigurnosti o zbivanja na sinjskom području u vrijeme Proljeća. Zbornik je objavio Klub Sinjana u Zagrebu u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Sinju, koji ove godine također obilježava 50 godina od osnutka, te s Institutom za migracije i narodnosti. Knjigu su predstavili Marina Perić Kaselj, Branko Dubravica i Jakov Žižić.

Branko Dubravica, Marina Perić Kaselj i Jakov Žižić na predstavljanju zbornika Sinj i Hrvatsko proljeće / Snimio Boris Ščitar / ustupio MPR

Pozdravnu riječ držali su Davor Varenina, predsjednik Kluba Sinjana, Miro Laco, izaslanik obnašateljice dužnosti gradonačelnika Grada Zagreba i Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske.

U izjavi za Vijenac Jakov Žižić objasnio je da je misao vodilja za izradu zbornika bilo njegovo trajno bavljenje temom Sinja, uz činjenicu da se ove godine obilježava 50. godišnjica Hrvatskog proljeća. Ideja je Kluba Sinjana da ono lokalno što imaju bude zanimljivo i nacionalnoj javnosti. Ono čemu teže jest da baštinu, kulturu i povijest Sinja učine zanimljivom cijeloj hrvatskoj javnosti. Na predstavljanju zbornika osvrnuo se Žižić na tri točke – zašto ovaj zbornik, zašto je predstavljanje trebalo biti 7. svibnja te zašto je baš Klub Sinjana inicijator izdavačkog pothvata. Kao odgovor na prvo pitanje izjavio je da nema krupnijeg zbivanja u kojemu su Sinjani sudjelovali od Hrvatskog proljeća. Izradom zbornika Klub Sinjana htio je unaprijediti znanje onih koji već ponešto znaju ili omogućiti onima koji ne znaju da saznaju ponešto o ulozi i djelovanju Sinja i Sinjana u Hrvatskom proljeću, rekao je Žižić. Zamisao Kluba bila je da se predstavljanje održi 7. svibnja kada je prije točno pedeset godina održan proljećarski skup na zagrebačkom trgu.

Obrazlažući izbor toga datuma, Žižić se osvrnuo na rad Josipa Šentije u kojemu govori o tome da se u kalendaru hrvatskih godišnjica uobičajilo obilježavati Hrvatsko proljeće 1. prosinca, kada je godišnjica sjednice u Karađoređevu i sastanaka koji su trajali od 30. studenoga do 2. prosinca. Osvrćući se na to, Žižić zaključuje da bi komemoriranje tih dana značilo da se obilježava kraj, poraz, a Hrvatsko proljeće upravo je suprotno tome – treba ga promatrati kao kraj jedne, ali početak druge etape u povijesti hrvatskog naroda i države.

Nadalje, Žižić govori o pretečama Kluba Sinjana, među kojima je Klub studenata općine Sinj osnovan 1954. u Zagrebu. Osnivači su poslije bili ključni sudionici Hrvatskog proljeća: Ante Župić, Marko Veselica i Frano Poljak, što je potaknulo Klub Sinjana da iniciraju izradu zbornika.

Predstavljanje knjige započela je recenzentica Marina Perić Kaselj, predstavnica Instituta za migracije i narodnosti. Koncizno je iznijela sadržaj zbornika sastavljena od četiriju dijelova, koji je prema njezinu mišljenju urednik koncipirao vješto i sustavno. Prema riječima recenzentice, prvi dio čini znanstveni temelj zbornika te obuhvaća znanstvene članke dvojice hrvatskih povjesničara mlađeg naraštaja Josipa Mihaljevića s Hrvatskoga povijesnog instituta u Zagrebu i Wollfyja Krašića s Fakulteta hrvatskih studija. Kao što je već rečeno, drugi dio sadrži prvi put javno objavljen elaborat Službe državne sigurnosti u kojemu su prikazani ljudi i događaji vezani uz Hrvatsko proljeće na području općine Sinj, uz kritički osvrt urednika na navedeni tekst. Treći dio sastavljen je od već objavljenih radova dvojice Sinjana, Josipa Šentije i Dražena Sesardića.

Vrlo vrijedni materijali nalaze se u četvrtom dijelu zbornika, a to su razgovori urednika s četvoricom sudionika Hrvatskog proljeća s područja općine Sinj. U razgovorima se prisjećaju osnivanja ogranaka Matice hrvatske u Sinju 1971. i tu se, prema riječima Marine Perić Kaselj, razaznaje povijesni kontekst toga vremena kao i kulturna i politička važnost tadašnjeg osnivanja ogranaka. Vidljiv je, ocjenjuje recenzentica, aktivan i predan rad urednika koji komparira znanstvena istraživanja, svjedočanstva i osvrte te na taj način približava događaje i ljude široj čitateljskoj publici te istovremeno otvara niz pitanja, ostavljajući prostor za odgovore. Nadodala je da je zbornik vrijedan doprinos i znatan iskorak te uvod u buduća kompleksnija istraživanja.

U svojem izlaganju Branko Dubravica osvrnuo se na Maticu hrvatsku i njezino djelovanje čak i u ratnim vremenima, kada je pokušala širiti svoje ogranke i za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Dubravica je istaknuo da je do početka 1970-ih Matica hrvatska osnovala tridesetak ogranaka i pod­odbora u većim gradovima ili općinskim središtima, a u vrijeme Hrvatskog proljeća broj se ogranaka udvostručio, što je jasan pokazatelj važnosti njezina postojanja i djelovanja.