Leon Žganec-Brajša

40 godina od KRLEŽINE SMRTI

Dramski opus Miroslava Krleže, kao amblematskog, kanonskog autora hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća, izvodi se često i mnogo. Ipak, rijetko se događaju predstave u kojima se njegovi tekstovi spajaju i povezuju, osobito ako je riječ o dvjema na prvi pogled raznorodnim dramama kao što su Aretej i U agoniji. Prva je napisana i praizvedena 1959, kada je Krleža već bio afirmiran autor i arbitar svakovrsne kulture te leksikograf u zamahu i svojevrsno je sabiranje autorskih pogleda na odnos prema velikim pitanjima poput umjetnosti i zločina.

Probe za predstave Aretej i U agoniji

Druga je nastala tridesetak godina ranije kao dio glembajevskog ciklusa, na vrhuncu raskrinkavanja dekadencije plemstva i (malo)građanstva, iako je konačnu autorsku redakciju doživjela tek s dopisivanjem trećeg čina i izmjenama drugog 1962. Redatelj i ravnatelj Drame HNK-a u Zagrebu Ivica Buljan i dramaturg Vid Adam Hribar odlučili su spojiti naoko nespojivo i povezati dva teksta u jedinstvenu predstavu, koja bi se na sceni HNK-a premijerno trebala izvesti 8. lipnja, kada će se vidjeti čime će rezultirati ta, svakako osebujna i hrabra, kombinacija.

72. Dubrovačke ljetne igre

Dubrovačke ljetne igre svoje će sedamdeset i drugo izdanje ostvariti, ako sve objektivne okolnosti restrikcija dopuste, u uobičajenom, punom trajanju, od 10. srpnja do 25. kolovoza. Program je, nakon mnogo neizvjesnosti i planiranja u nepovoljnim okolnostima, usvojen 11. svibnja i predstavljen publici. Dramski je dio osovljen oko projekta financirana iz fonda Kreativna Europa, a naslovljena Port of Dreamers te donosi dvije premijerne predstave.

Van sebe, autorski projekt Nataše Rajković i Ivana Penovića, trebao bi se baviti aktualnom i neuralgičnom, a opet u povijesnom iskustvu Grada na drukčiji način, ali snažno, zapisanom temom migracija. Druga premijera, Glava lava prema romanu Ivana Salečića u režiji Aide Bukvić, temelji se na isprepletanju povijesti i sadašnjosti, tom post­modernističkom postupku već obilato primjenjivanu u ranijim godištima Igara. Najavljuju se i gostovanja predstava nastalih u partnerskim kazalištima projekta Port of Dreamers, Proslave Slovenskoga narodnog gledališča iz Maribora prema tekstu Ivora Martinića u režiji Jana Krmelja i Pod istim krovom u koprodukciji Udruge Kulturanova i Újvidéki Színháza, mađarskog kazališta iz Novog Sada u režiji Ivane Janošev. Raspored Igara može se naći na mrežnim stranicama festivala.

Odabrane drame Mire Gavrana

Miro Gavran pisac je čiji se dramski tekstovi najčešće doživljavaju kao vješta scenska literatura pisana za brojne izvedbe, vrlo često u obiteljskom kazalištu Teatar Gavran.

No Gavranove su drame, a skupilo ih se tijekom višedesetljetne aktivnosti plodnoga pisca poprilično, zanimljive i ukoričene, osobito imajući u vidu lakoću kojom stvaraju, zapleću i raspleću često isprva ležerne, no zapravo složene, a ponajviše prepoznatljive aporije ljudske obiteljske, ljubavne i društvene svakodnevice.

Izd. MK, Zagreb, 2021.

Prije dvadeset godina Gavran je objavio prvu knjigu naslovljenu Odabrane drame, dok je druga, pod istim naslovom, izišla iz tiska ove godine te obuhvaća devet dramskih tekstova nastalih u posljednja dva desetljeća (2001–2021), od kojih se pet prvi put objavljuje. Knjiga je promovirana u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu 3. svibnja, na Gavranov šezdeseti rođendan, a uz autora, urednicu knjige Hanu Vunić, predstavnika izdavača Mozaik knjige Marka Hadjura, predstavila ju je književna i kazališna kritičarka Mira Muhoberac, koja je naglasila zavodnički i šarmerski element Gavranove dramaturgije u spoju filozofije, fizike i matematike, te glumci Mladena Gavran i Jakov Gavran, koji su interpretirali prizor iz nove „lagane drame“ Na kavici u podne, i Dragan Despot i Ivan Glowatzky, koji su izveli ulomak iz Gavranove nove političke satire Glas­nogovornik.