U znaku 500. obljetnice Judite

Unatoč pandemijskim uvjetima Društvo hrvatskih književnika i ove je godine 22. travnja obilježilo Dan hrvatske knjige, koji se odlukom Hrvatskog sabora obilježava od 1996. godine, kao i 121. obljetnicu svojega osnutka. Zbog nemogućnosti obilježavanja obljetnica u uobičajenom obliku, koje se dijelom (Dan hrvatske knjige) odvijalo i u Splitu, čitav je program snimljen u prostoru Društva te potom u cijelosti emitiran na više regionalnih televizijskih kanala. Kroz program gledatelje su vodili Jelena Perčin i Goran Grgić.

Osim što je datum 22. travnja kao dan kojim će se slaviti hrvatska knjiga odabran u spomen na Marka Marulića koji je upravo na taj datum 1501. dovršio Juditu, ova godina posebna je i po tome što se navršava 500 godina od objavljivanja Judite 1521. te je odlukom Hrvatskog sabora 2021. proglašena Godinom Marka Marulića. Na samome početku pozdrave je uputio predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić, koji je govorio o značenju Judite u kontekstu prošlosti, ali jednako tako i sadašnjosti kao i budućnosti, istaknuvši kako imamo što slaviti i čime se ponositi. O knjizi i Maruliću govorila je Lahorka Plejić Poje, predstojnica Katedre za stariju hrvatsku književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i pročelnica Odjela za književnost Matice hrvatske, a ulomke iz Judite govorio je nacionalni dramski prvak Siniša Popović.

Zbog nemogućnosti obilježavanja obljetnica u uobičajenom obliku čitav je program snimljen u prostoru Društva te potom u cijelosti emitiran na više regionalnih televizijskih kanala

Počevši s 1997, DHK uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija na ovaj dan dodjeljuje tri nagrade: Juditu, za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini; Davidias, za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, odnosno, studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini te nagradu Slavić, koja se dodjeljuje za najbolji književni prvijenac.

Prosudbeno povjerenstvo koje su činili Pavao Pavličić, Hrvojka Mihanović Salopek i Mario Kolar nagradu Judita dodijelio je Luku Paljetku za djelo Književni pretinci (studije iz novije hrvatske književnosti), u izdanju Matice hrvatske, Zagreb, 2020. Pavličić piše kako je to knjiga „koja se – usprkos različitosti tema i višestrukosti pristupa – doima iznimno konzistentnom, te je možemo s pravom uzeti kao pregled onih imena i dostignuća koja se u našoj literaturi 20. stoljeća doimaju osobito važnima ili intrigantnima“.

Nagradu Davidias dobio je Maciej Czerwiński, ugledni poljski slavist i profesor na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu, za knjigu Čvorovi prijepora u izdanju Alfe, Zagreb, 2020. U obrazloženju nagrade Hrvojka Mihanović Salopek zaključuje: „Popularno rečeno, stručan i analitičan pogled ‘sa strane’ na pacijentovo stanje, nerijetko je precizniji, smioniji, hladnokrvno objektivniji od pogleda ‘iznutra’, a prof. Czerwiński odlično dijagnosticira ideološke pojavnosti kod hrvatskih intelektualaca i pisaca koje ekvilibriraju između polova visoke zanesenosti i autodestruktivnosti, ali promatrajući ih prvenstveno u okviru dosega literarnosti i umjetničkog oblikovanja, te im pridružuje uvjerljivu književnu valorizaciju, ali i postavlja kao znak za razmišljanje i moguću pouku budućim generacijama.“

Nagrada Slavić pripala je Lori Tomaš za roman Slani mrak koji je objavljen u Hena comu, Zagreb, 2020. U obrazloženju nagrade Mario Kolar ističe da je riječ „o dokumentarno-fikcijskoj prozi u kojoj se kroz skicu neimenovanog malog otoka i njegovih rijetkih stanovnika zapravo pokušava prodrijeti u suštinu otočnih mentaliteta. U želji da čim preciznije ocrta navedenu osjetljivu i višedimenzionalnu problematiku, autorica je pribjegla opsežnom istraživanju i prikupljanju dokumentarnog materijala, koji ipak nije odoljela književno aranžirati. Rezultat svega toga složena je ne samo dokufikcijska nego i žanrovski hibridna proza, u kojoj se izmjenjuju kazivanja i dijalozi autohtonih likova, ulomci dnevnika i sličnih zapisa, opisi fotografija, otočna vjerovanja itd.“

Društvo hrvatskih književnika osnovano je 1900. u palači Matice hrvatske, a tijekom 121 godinu duge povijesti njegovi su članovi bili brojni književnici koji su obilježili hrvatsku kulturu, ali i druga područja, a kao središnje mjesto hrvatske književnosti okupljalo je brojne intelektualce, znanstvenike i umjetnike iz drugih područja, što čini i danas. Društvu su kratkim videoporukama obljetnicu čestitali brojni uglednici, pisci i kritičari kao i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Čestitku Društvu uputio je i predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, naglasivši da mu je drago što je DHK odnjegovan u okrilju Matice hrvatske, koja je uvijek podupirala rad Društva, a tako će biti i dalje.

Ovim programom na dostojan je način u teškim uvjetima proslavljen Dan hrvatske knjige, kao i 121. godišnjica osnutka Društva hrvatskih književnika. Ostaje nada da će se program i dodjela nagrada kao i prethodnih godina već sljedećeg proljeća tradicionalno održati u Marulićevu rodnom Splitu.