Matičino uzdarje mučenicima

Već je 350 godina od žalosnog epiloga događanja uz pokret otpora hrvatske i ugarske vlastele politici carske komore, kada su trojica velikaša pogubljeni odsijecanjem glave 30. travnja. Dvojica su hrvatski plemići Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan.

U tom tužnom povodu Ogranak Matice hrvatske u Zaprešiću priredio je izložbu o tim velikim hrvatskim muževima naslovljenu Navik on živi ki zgine pošteno, dok je OMH u Čakovcu uz od 26. do 30. organizirao više kulturnih programa, a središnji je bilo predstavljanje nove knjige Matice hrvatske Zrinski i Frankopan u hrvatskom stihu.

Ogranak Matice hrvatske tijekom istraživanja pronašao je i nepoznate dokumente,
poput izvještaja s oproštaja Zrinskog i Frankopana, predstavljene na izložbi
Navik on živi ki zgine pošteno

Poznato je oproštajno Petrovo pismo ženi Ani Katarini koje započinje riječima Moje drago serce, a kako postoji i objavljeno Franovo pismo ženi Juliji, u Ogranku MH u Zaprešiću htjeli smo pobliže prikazati Franovu osobnost i svu tragičnost pogibije. Mala izložba o velikim muževima naslovljena Navik on živi ki zgine pošteno podijeljena je u više cjelina. Prva cjelina prikazuje podrijetlo, predstavljeno onodobnom Glavačevom kartom Hrvatske, te mjestima ključnim za Franov položaj: Tržac, po kome se imenovao Tržački i Nemi kraj Rima, po komu je dobio titulu markiza. Književno Franovo stvaralaštvo prikazano je naslovnicama Elegije tiskane 1656. za njegova života i ponovljenoga dvojezičnog izdanja Divoto pianto iz 1794. te Ježićevom studijom i izborom stihova iz 1921, kao i Vončininim izdanjem sabranih stihova, prijevoda i proze: Djela, tiskanim 1999, oba izdanja MH. Prikazana su i smaknuća u ondašnjim izdanjima i vraćanje u Domovinu. Kao povijesna jeka, predstavljen je izbor iz važnih radova posvećenih Zrinskima i Frankopanima, od monumentalnog izdanja Posljednji Zrinski i Frankopani iz 1907. do kataloga izložbe uz stotu obljetnicu dopremanja zemnih ostataka u Hrvatsku. Kako su obje obitelji bile prepletene čvrstim vezama, u izložbu uvodi kolo iz Sibile, knjige gatalice s dvora Zrinskih u Čakovcu, vlasništvo Franove sestre, a Petrove žene Ane Katarine, u komu se bilježi Zaprešičje.

Pronađeno izvješće s oproštajnog susreta prije smaknuća

Središnje mjesto posvećeno je heraldičkoj interpretaciji Franova grba s natpisom na lenti Frange esurienti panem tuum (Kruh svoj s gladnim dijeli), rad Darka Škode, te posljednjim Franovim pismima iz tamnice. Izlošci su popraćeni oblačićima s prikladnim stihovima.

Matica hrvatska i Družba braće hrvatskog zmaja iznimno su važni za očuvanje sjećanja koja potiču na traganje za novim podacima. Tragajući za izvorima, u Zbirci rukopisa NSK pronađeno je i izvješće s oproštajnog susreta Frana i Petra uoči smaknuća, koje je prigodno preveo Ivan Kapec, a ulomak je pročitala Marijana Ivanjek Škrbec:

„Tu sam dakle, posve skršen, i molim te ako sam te ovim ili nekim drugim djelovanjem povrijedio, zdušno želim samo to, kad bih mogao tvoj život otkupiti svojom smrću... I jedan i drugi klečimo u zagrljaju ljubeći jedan drugome lice i ruke. Zdravo! i nadam se da ćemo sutrašnjeg dana u ovaj čas biti u drugom životu u ugodnijem zagrljaju i s drugačijom utjehom.“

Autor drame Urotnici Miro Gavran s glumcima Draganom Despotom i Robertom Kurbašom te predsjednikom OMH u Čakovcu Ivanom Pranjićem nakon izvedbe ulomka iz drame u sklopu promocije knjige Zrinski i Frankopan u hrvatskom stihu

Izložbu je otvorila Ana Mužar otpjevavši uglazbljene stihove Izaije proroka, iz kojih je i Franovo geslo na grbu. U temu Franova života i stradanja nadahnuto je uveo Mislav Rubić, a izložbu je otvorio Ivan Nađ, Zmaj Brezanski od Hrvata.

Izložba je otvorena do 29. srpnja 2021. i može se razgledati srijedom u 19 sati ili u druge dane uz najavu.

Na početku tjedna, u povodu Dana Međimurske županije, 26. je travnja u parku Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeka u Čakovcu – otkrivena bista Zvonimira Bartolića – znanstvenika, književnika, sveučilišnog profesora, dugogodišnjeg predsjednika Ogranka MH u Čakovcu, prvoga dekana Visoke učiteljske škole u Čakovcu. Bista je postavljena u Aleji velikana kao četvrta po redu, uz biste dr. Ivana Novaka, akademika Vinka Žganca i književnika Nikolu Pavića. Umjetnički je pothvat akademskog kipara Josipa Grgevčića, a rezultat udruženih želja i upregnutih snaga Međimurske županije, čakovečkog Odsjeka Učiteljskog fakulteta i Ogranka MH u Čakovcu i Zrinske garde Čakovec. Otkrivanje biste popraćeno je prigodnim govorima župana Međimurske županije Matije Posavca, književnika Đure Vidmarovića, člana Glavnog odbora MH, predsjednika Ogranka MH u Čakovcu Ivana Pranjića, dekana Učiteljskog fakulteta Siniše Opića i prodekanice Odsjeka Blaženke Filipan-Žignić. Župan Matija Posavec naglasio je važnost odavanja poštovanja pojedincima koji su pridonijeli razvoju i očuvanju identiteta Međimurja te zahvalio svima koji ustrajno pridonose popularizaciji povijesti i kulture, kao i promociji ljudi koji su radom zadužili međimurski kraj.

Tjedan Zrinskih i Frankopana u Čakovcu

Da djelo Zvonimira Bartolića nadilazi lokalne okvire, kazao je njegov prijatelj, književnik Đuro Vidmarović. Naglasio je kako o Zvonimiru Bartoliću možemo govoriti iz mnogih gledišta; u njegovu se djelovanju susreću pedagoški, književni, znanstvenoistraživački, profesorski, saborski rad te rad u Matici hrvatskoj. Da je Zvonimir Bartolić generacije studenata uveo u književnost, ohrabrujući ih i potičući na književni rad, zbog čega su neki postali i vodećim hrvatskim književnim imenima, istaknuo je Ivan Pranjić, a osvrnuo se i na njegov golem znanstveni rad; objavio je dvadesetak knjiga, petstotinjak znanstvenih i stručnih radova, osvijetlio životni put mnogih zaboravljenih Međimuraca, a iznimno je važan njegov doprinos revalorizaciji obitelji Zrinski. O važnosti Učiteljskog fakulteta u razvoju i napretku našega naroda govorili su dekan Siniša Opić i prodekanica Blaženka Filipan Žignić, koja je naglasila da Fakultet treba izgrađivati za budućnost, kao što su to za nas činili prošli naraštaji predvođeni profesorom Bartolićem.

Izd. Matica hrvatska, Zagreb, 2021.

Dani Međimurske županije bili su izvrsna prigoda i za premijerno predstavljanje nove knjige Matice hrvatske Zrinski i Frankopan u hrvatskom stihu, priređene u povodu 400. obljetnice rođenja hrvatskoga bana i pjesnika Petra Zrinskog te 350. obljetnice njegove pogibije s pjesnikom Franom Krstom Frankopanom u Bečkom Novigradu. Priređivači su izdanja Petra Babić i Vladimir Lončarević, a recenzent Božidar Petrač. Izdavanjem ove knjige Matica hrvatska obilježila je dvije važne obljetnice, a za njezino je prvo predstavljanje odabrala upravo Čakovec – grad koji dvojici hrvatskih plemića pristupa s osobitom naklonošću. Svečanost je održana 28. travnja u čakovečkom Centru za kulturu. Knjiga Zrinski i Frankopan u hrvatskom stihu zbroj je pjesama od kojih je najstarija napisana 1666, za života Petra Zrinskog, dok je najnovija nastala 2011. Među njima se nalaze i pjesme Zvonimira Bartolića. Predsjednik MH Stipe Botica istaknuo je vrijednost izdanja – okupilo je stihove kojima su mnogi književnici iskazali čast Zrinskom i Frankopanu. Naglasio je da je ova svečanost prvi veliki događaj Matice hrvatske ove godine, istovremeno i najprikladniji da se pokaže kako Međimurska županija njeguje povijesno-kulturnu ostavštinu dvije hrvatske velikaške obitelji. Priređivačica Petra Babić i recenzent Božidar Petrač predstavili su tijek nastajanja i sadržaj knjige, a župan Matija Posavec kazao je da je ona divan dar koji je Međimurskoj županiji u povodu njezinih dana dala Matica hrvatska. Svečano predstavljanje obogaćeno je vrsnim prikazom fragmenata drame Urotnici Mire Gavrana, u izvedbi Dragana Despota i Roberta Kurbaše. Drama tematizira posljednje sate života Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Autor ju je započeo pisati 1983. kao student dramaturgije, a unatoč njezinu simboličkom i nacionalnom naboju, doživljavao ju je egzistencijalnom dramom, pristupajući joj ponajprije iz životne, ljudske perspektive.

Na kraju svečanosti Stipe Botica uručio je putopiscu i novinaru Martinu Lukavečkom priznanje MH za najbolja nakladnička ostvarenja u ograncima – Srebrenu povelju, koja je za njegovu knjigu Oteto zaboravu – sjevernohrvatske putositnice dodijeljena Ogranku MH u Čakovcu.