Let na Mars

Nakon sedam minuta straha za stručnjake na Zemlji, NASA-ina sonda s roverom Perseverance ispustila je 18. veljače ove godine dragocjeni teret na Mars. Rover je opremljen sofisticiranim instrumentima za traženje ostataka drevnih oblika mikrobnog života, fotografiranje, videosnimanje i bušenje tla te malim helikopterom koji može letjeti oko mjesta slijetanja (kratera Jezero nazvana prema mjestu u BiH).

Stručnjaci kažu da je na mjestu slijetanja prije 3,5 milijardi godina bilo pravo jezero puno vode pa je to idealno mjesto za traženje ostataka mikrobiološkog života i testiranje novih tehnologija potrebnih za dolazak ljudi na crveni planet. Mars je dragocjeno mjesto za istraživanje, jer se do njega može doći nakon šest i pol mjeseci leta, a sedam minuta slijetanja (straha) bio je najzahtjevniji dio misije. Da bi se rover spustio na tlo planeta, koristile su se razne tehnike: usporavanje trenjem, padobran, reverzni potisak raketnih motora i „svemirsko dizalo“. Sve što se unutar tog vremena događalo bilo je pod autonomnom kontrolom računala u sondi jer kontrola misije nije imala mogućnost kontakta sa sondom niti kontrole nad njom. Nakon što je rover spušten na tlo sajlama, sonda je na raketni pogon odletjela na sigurnu udaljenost. Cilj je misije također priprema uzoraka za povrat na Zemlju, što bi se trebalo dogoditi u sljedećih deset godina.

Površina Marsa na snimci NASA-ina helikoptera / Izvor PIXSELL

Pitanje postojanja života na mjestima osim Zemlje važno je za znanost, ali i za filozofiju. Zasad ne postoji nijedan znanstveni dokaz za postojanje života negdje izvan našeg planeta, a svaka indicija o tome da život na Zemlji nije jedinstven tražila bi nove odgovore na pitanja o središnjoj ulozi čovjeka u svemiru. Doduše već je jednom čovječanstvo bilo u sličnoj situaciji kad je otkrivena Amerika, ali to je ipak bio manji korak jer se još radilo o istom planetu.

Drugi važan razlog svemirskog programa jest razvoj novih tehnologija. Primjeri tehnologija koje su razvijene zahvaljujući istraživanju svemira su GPS, medicinski dijagnostički alati, bežična tehnologija i telefoni s kamerama.

Odlazak na Mars zahtijeva sličnu inventivnost. Znanstvenici su morali smisliti kako uzimati uzorke stijena nakon bušenja, kako letjeti na mjestu gdje je gravitacija za 40 posto manja od one na Zemlji, kako pravodobno poslati informacije na Zemlju i kako poletjeti s drugog planeta.

Istraživanje Marsa potaknut će i svemirski turizam, koji će proširiti ljudske vidike jednako kao što su međunarodna putovanja ljude izložila drugim zemljama i perspektivama. Astronauti koji su imali to iskustvo kažu da je ono promijenilo njihova gledišta i imalo dubok utjecaj na njihov način razmišljanja. Postoje, dakako, i druga gledišta. Francuski filozof Blaise Pascal rekao je da svi problemi čovječanstva proizlaze iz čovjekove nesposobnosti da mirno sjedi sam u svojoj sobi. Pitanje je ipak želimo li mi život bez problema ili smo svjesni toga da naše zadovoljstvo životom proizlazi i iz sposobnosti rješavanja problema?

Četvrti razlog za istraživanje crvenog planeta jest činjenica da se neki elementi koji su rijetki na Zemlji mogu naći možda u većim količinama na nekom drugom planetu ili mjesecu u Sunčevu sustavu. Nedavno je NASA demonstrirala dvije važne tehnologije na Marsu koje su važni koraci u navedenom smjeru. Prva je demonstracija leta minihelikoptera Ingenuity, a druga je proizvodnja kisika iz atmosfere u kojoj dominira ugljik IV oksid (CO₂ ). Zasad je uređajem veličine tostera (Moxi) proizvedeno 5 grama tog važnog plina, što je dovoljno za deset minuta disanja jednog astronauta na crvenom planetu. Moxi je u stanju maknuti atome kisika iz molekula CO₂ uz otpadni plin ugljik-monoksid (CO), koji se ispušta u atmosferu Marsa. Jednostavnije je i jeftinije ponijeti sa sobom takav uređaj sa Zemlje nego nositi sav potreban kisik.

Osim toga kisik (O₂) je također važan za potisak rakete pri polijetanju s Marsa, što se postiže sagorijevanjem goriva uz prisutnost tog važnog plina.

Interes u Hrvatskoj i svijetu za ta istraživanja ne jenjava. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu organizirali smo seriju od dvanaest besplatnih online predavanja o istraživanjima svemira i odaziv je bio odličan (više od dvjesto prijavljenih). To nas ohrabruje za predlaganje diplomskog studija iz svemirskih znanosti (Space Science) na engleskom. U tom znanstvenom području potrebna je suradnja raznih eksperata pa bi u takvu studiju bila potrebna suradnja barem tri fakulteta sa Zagrebačkog sveučilišta (FER, FSB i PMF) ali i sa sveučilišta u Europi.

Vidjeli smo također da zemlje s kojima se želimo uspoređivati (Slovenija, Izrael) imaju razvijen program takvih istraživanja i da on donosi mnogo posrednih blagodati za društvo. Slovenija je npr. poslala satelit koji je kadar snimati tlo s vrlo dobrom rezolucijom. Nakon što su njihove snimke vidjele velike zemlje kao Indija zainteresirale su se za praćenje usjeva i poljoprivrede na velikim prostranstvima. Možda vam se čini da to nije nešto posebno, ali razmislite i pokušajte sami iz jurećeg auta nešto snimiti s dobrom rezolucijom i jasnom slikom. U svemiru je još mnogo gore od toga jer su brzine veće, a uređaji trebaju preživjeti zahtjevno lansiranje.

Sve u svemu pred nama je uzbudljivo vrijeme istraživanja Marsa i svemira, a za Hrvatsku bi bilo dobro da barem dijelom sudjeluje u tome. U traženju odgovora na zanimljiva pitanja vjerojatno bismo naučili koristiti i razvijati napredne tehnologije, što bi bio korak prema gospodarstvu zasnovanu na znanju.