Kulturne i kreativne industrije pokretači su održivog razvoja

Kultura i kreativnost srce su i duša Europe, središnji dio identiteta koji je europske zemlje i narode povezivao i prije nego što su se dogovorom i, u prvom redu ekonomskim, sporazumom ujedinile. Premda prečesto pri izradi nacionalnih razvojnih strategija ostavljane postrani, kulturne i kreativne industrije pokretači su održivog razvoja i tvorci novih poslovnih mogućnosti unutar Europske Unije. Protekle su godine upravo dionicima tih sektora i industrija aktivnosti smanjene za oko 30 posto, što je dovelo do gubitka od gotovo 200 milijardi eura. Kako bi industriji pomogao da se oporavi i povrati zasluženo mjesto u europskom ekonomskom i ekosustavu, Europski institut za inovacije i tehnologiju, središnje tijelo Europske Unije za osnaživanje europske sposobnosti ostvarivanja inovacija, odlučio je pokretanje odbora namijenjenog kulturnim i kreativnim industrijama postaviti kao jedan od strateških ciljeva svojega sedmogodišnjeg plana. Direktor instituta Martin Kern je, na kratkom izvještaju za novinare održanu 15. travnja, istaknuo da se „ubrzavanje procesa digitalizacije u kulturnim i kreativnim industrijama može promatrati kao pozitivna posljedica pandemije i prilika da EIT svojim posredovanjem pomogne sektoru.“

Da se inovacija ne događa u vakuumu i kao proizvod samotnjačkog rada, pokazuje osam ranije otvorenih EIT-ovih odbora: za znanje i inovaciju; za klimatska pitanja, digitalni odbor, hranu, zdravlje, inovativnu energiju, proizvodnju, sirove materijale i urbanu mobilnost. Njihovu su osnaživanju pomogli suradnjom s više od dvjesto partnera širom Europe, a rezultat je pokretanje tristotinjak novih poslova i stvaranje gotovo tisuću novih, inovativnih proizvoda, što, prevedeno na jezik brojki, donosi zaradu od gotovo tri milijarde eura.

Martin Kern

Isti je iznos, kako je prisutne na internetskom sastanku obavijestio Kern, predviđen za rad Instituta u razdoblju od 2021. do 2027, a deset bi posto od te ukupnosti, oko 300 milijuna eura, trebalo biti dodijeljeno kulturnim i kreativnim industrijama. Ipak, o točnim brojčanim iznosima još je prerano govoriti jer je Institut tek 1. ožujka objavio nacrt plana aktivnosti prema kojem će kriteriji poziva za podnošenje prijava u radu odbora biti objavljeni u lipnju, dok se sama objava poziva očekuje u listopadu ili studenom, a izbor kandidata trebao bi, nakon detaljna procesa evaluacije, biti dovršen u lipnju.

Kern je već sada istaknuo kako će EIT i njegov novi odbor sudionicima, pružanjem institucionalne podrške, stvoriti okvir za razvoj inovacija, no konačna će odgovornost, kao i moć odlučivanja, biti na njima samima. „Izuzetno nam je važno“, kazao je, „potporu usmjeriti na tri cilja: obrazovanje poduzetnika, porast broja inovativnih projekata te ubrzavanje stvaranja novih poslova.“ Uvjeren je u lakše povezivanje kulturnih i kreativnih industrija jer su njihovi dionici već umreženi različitim međunarodnim i interdisciplinarnim projektima. Naglasio je, ipak, da će projekt biti otvoren svima, od studenata s poduzetničkim nastojanjima pa sve do jedinica lokalne, regionalne ili državne vlasti, visokoškolskih ustanova, istraživačkih instituta i poduzetnika u kulturi. „Odbori su dosad u inicijalnim fazama imali oko 50 institucijskih članova, no naglasak ne postavljamo na kvantitetu već na izvrsnost izvedbe projekata“, zaključio je kazavši kako će njihova očekivanja biti usmjerena na tri razine, proučavanje izravnog utjecaja na društvene izazove, ekonomski utjecaj pri stvaranju novih poslovnih mogućnosti te stvaranje održivog ekosustava koji će moći trajno podnijeti i odgovarati na promjene u društvu i njegove rastuće nove potrebe u kulturi i kreativnoj industriji.

Naglasak pritom neće biti samo na digitalnim i inovacijama zasnovanim na novoj tehnologiji te stoga iz EIT-a pozivaju sve zainteresirane da na njihovoj internetskoj stranici prate novosti, među kojima bi se uskoro trebale pronaći i nove, detaljnije informacije.