Knjižničar PREPORUČUJE

Susanna Clarke, Piranesi

Susanna Clarke zabljesnula je 2004. debitantskim, vrlo dugim, uspješnim romanom Jonathan Strange & g. Norrell. Njezin drugi roman, Piranesi, stigao je šesnaest godina poslije, drukčiji je, svakako „vitkiji“ od prvog, ali ništa manje dojmljiv. „Ljepota Kuće je nemjerljiva, njena je Milost beskrajna.“ Koliko mu je poznato, naslovni protagonist oduvijek živi u Kući koja se sastoji od beskrajnog niza dvorana, hodnika i vestibula ispunjenih golemim kipovima, albatrosima i, povremeno, smrtonosnim plimama. Uz Piranesija tu je samo još tajanstveni Drugi. Nedokučiva Kuća i njezini malobrojni ukućani asociraju na Platonovu špilju, na pitanja stvarnosti i postojanja, identiteta i zatočeništva, samoće i sjećanja.

Izd. Vuković & Runjić, Zagreb, 2020.

Na pripovjedačkoj razini, zaplet je neobičan i dinamičan unatoč skromnu broju likova te neodoljivo poziva na čitanje „samo još jednog poglavlja“. Konačno razrješenje središnjeg misterija nije teško predvidjeti, ali preciznim i otmjenim stilom pisanja te postupnim otkrivanjem dijelova slagalice u srcu romana Susanna Clarke suvereno nas i sigurno vodi kroz labirint Kuće do zadovoljavajućeg svršetka.

Alan Moore i Kevin O’Neill, Družba iznimne gospode, knj. 1 i 2.

Veliki Alan Moore istaknutu je karijeru u svijetu stripa priveo kraju završnim dijelom sage Družba iznimne gospode. Kasniji su nastavci serijala, uključujući posljednji, vrlo dobri, ali prve dvije knjige, dostupne u hrvatskome prijevodu, posebno su dojmljive. Družba iznimne gospode vrvi likovima, događajima i lokacijama iz drugih poznatih i manje poznatih djela i pozorni čitatelji prepoznat će ih na gotovo svakoj stranici. Štoviše, radnja ovih stripova satkana je od intertekstualnih referencija. Tako se zaplet prve knjige oslanja na likove iz romana o Sherlocku Holmesu A. C. Doylea, dok se u drugoj knjizi naslovna Družba suočava s invazijom Marsovaca iz Rata svjetova H. G. Wellsa.

Izd. Fibra, Zagreb, 2019.

Neki su od članova Družbe kapetan Nemo Julesa Vernea, Mina Murray iz Drakule Brama Stokera i dr. Jekyll (ujedno i g. Hyde, naravno) R. L. Stevensona – jedinstven sastav koji će zagolicati maštu svakog poklonika navedenih autora i likova. Kad se vještom pripovijedanju Alana Moorea pridruži izvrstan crtež Kevina O’Neilla, a sve to u lijepo opremljenu i tvrdo ukoričenu izdanju Fibre, riječ je o stripovima koji svakako zaslužuju pozornost obožavatelja devete umjetnosti, ali i ljubitelja književnosti, filma i fikcije uopće.

Margaret Atwood, Svjedočanstva

Trideset i četiri godine nakon distopijskog klasika Sluškinjina priča iz 1985. Margaret Atwood objavila je njegov nastavak, Svjedočanstva. Cinici će reći da je autoricu na pisanje nastavka ponukao uspjeh aktualne televizijske serije temeljene na Sluškinjinoj priči, i tko zna, možda to i jest točno, ali roman Svjedočanstva svakako je dostojan slavnog prethodnika.

Izd. Lumen, Zagreb, 2020.

Naslovnim iskazima triju protagonistica roman govori o surovom Gileadu, nemilosrdnoj totalitarnoj teokraciji u kojoj se žene nalaze u posebno podređenu položaju (blago rečeno), o licemjerju i korupciji vođa Gileada te o likovima i događajima koji će naposljetku dovesti do njegove propasti. Roman Svjedočanstva vrlo je dobro prihvaćen od strane kritike i publike, a ovjenčan je i uglednom nagradom Booker (koju je podijelio s romanom Djevojka, žena, drugo Bernardine Evaristo). Valja još napomenuti da Sluškinjina priča možda nije nužna za razumijevanje Svjedočanstava, ali sigurno je najbolje pročitati oba romana.