Pet stoljeća Marulove Judite

Dok se u svijetu ove godine slavi velika Danteova obljetnica Dante 700, u Hrvatskoj slavimo 500 godina od tiskanja Judite Marka Marulića. Bila bi to poštovanja vrijedna obljetnica i da je riječ o nekom manje važnom djelu, no kako se radi upravo o Juditi, sve ima osobitu težinu. Čak i oni koji o književnosti ne znaju mnogo znaju da je Judita prvi ep ispjevan na hrvatskom jeziku. Marulić ga je završio 1501, ali je prvi put objavljen 13. kolovoza 1521. u Veneciji. I upravo je zato ova godina za nas obilježena Juditom 500. U prvom redu to znači održavanje znanstvenog skupa s temom tog djela te njegovo novo izdanje koje priprema Matica hrvatska, kao i izložba u Muzeju grada Splita.

Naslovnica prvog izdanja Marulićeve Judite (1521)

Judita 500 je niz programa koje organizira Grad Split i Muzej grada Splita sa suorganizatorima. Središnji je događaj međunarodni znanstveni skup Petstota obljetnica prvog izdanja „Judite“ i opus Marka Marulića, koji organiziraju Književni krug Split – Marulianum i Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. Skup će se održati unutar ovogodišnjih Marulićevih dana 23. i 24. travnja 2021. S obzirom na epidemiju koronavirusa, simpozij će se održati kao videokonferencija.

Inicijator je Marulianum, centar za istraživanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga, koji djeluje u sklopu Književnoga kruga Split. Marulićevi dani manifestacija su koja se odvija već trideset godina u Splitu. Iako je znanstveni skup uvijek ključan, sve je popraćeno nizom drugih događaja, poput predstavljanja knjiga, dodjele nagrada Dana hrvatske knjige, studentske radionice, predavanja i izložbe. Ove godine sve će to biti u ograničenom opsegu zbog pandemije, no održat će se prigodna izložba, u organizaciji Marulianuma i Sveučilišne knjižnice Split.

Bratislav Lučin  / Izvor Književni krug Split

Znanstveni skupovi unutar Marulićevih dana najprije su bili posvećeni isključivo Maruliću, a onda se tematski krug proširio, pa se, osim o djelima „oca hrvatske književnosti“, govori i o široj problematici hrvatske književnosti humanizma i renesanse. Ovogodišnji će skup, dakako, prvenstveno biti posvećen 500. obljetnici prvotiska Judite, ali će biti riječi i o drugim Marulićevim djelima te njihovoj prijevodnoj, čitateljskoj i drugoj recepciji. Simpozij će, prema riječima Bratislava Lučina, „ponuditi nova čitanja Marulićeva hrvatskog epa, nove filološke i književnopovijesne pristupe, nove poglede na njegovu recepciju, kontekstualizaciju i utjecaje. No govorit će se i o drugim Marulićevim djelima na hrvatskom i latinskom“.

Sudjelovanje je potvrdilo šesnaest sudionika iz Hrvatske, BiH, Poljske, SAD-a i Austrije: Ružica Pšihistal (Osijek), Ivan Lupić (Stanford, SAD), Amir Kapetanović (Zagreb), Neven Jovanović (Zagreb), Kristina Grgić (Zagreb), Cvijeta Pavlović (Zagreb), Dubravka Dulibić-Paljar (Pula), Maciej Czerwiński (Krakov), Miroslav Palameta (Mostar), Tomislav Bogdan (Zagreb), Aleksander Sroczyński (Varšava), Branko Jozić (Split), Bratislav Lučin (Split), Isabella Walser-Bürgler (Innsbruck), Leszek Małczak (Katowice) i Lahorka Plejić Poje (Zagreb). Teme će njihovih izlaganja biti od shvaćanja Judite kao otvorenog djela, usporedbe opkoračenja u Juditi i Davidias, preko Judite iz perspektive Dantea, interpretacija lika Judite u suvremenoj hrvatskoj književnosti, prijevoda Judite na engleski i francuski, do Marulića u gimnazijskim čitankama.

Sve će popratiti izdavanje Colloquia Maruliana i programske knjižice sa sažecima izlaganja i drugim prilozima. Colloquia Maruliana, godišnjak međunarodnog ugleda, obuhvatit će sva izlaganja sa skupa u cijelosti. Tako će Marulićevi dani ove godine dostojno obilježiti 500. godišnjicu prve objave glavnog djela „oca hrvatske književnosti“ te održati kontinuitet usprkos problemima s virusom.

Prvi umjetnički ep
na hrvatskom jeziku

Judita u hrvatskoj književnosti ima posebno mjesto, koje treba promatrati kako književnopovijesno tako i kulturološki. Sama činjenica da se radi o prvom epu napisanu na narodnom jeziku važna je kao ključno mjesto u povijesti hrvatske književnosti. Status Marulićeva djela u našoj kulturnoj tradiciji može se, prema Lučinovu mišljenju, usporediti s utjecajem Dantea u talijanskoj. Priređivač novog izdanja Judite o njoj kaže: „U ključnom trenutku za razvoj svake europske književnosti, na prijelazu iz srednjovjekovlja u renesansu, Marulić je pokazao da je na narodnom jeziku moguće ostvariti tada najzahtjevniju i najcjenjeniju književnu vrstu – ep; ujedno je dao krunski dokaz izgrađene izražajnosti, bogatstva i gipkosti hrvatskoga čakavskog književnog jezika i stihotvorbe. Marulić je pjesnik, majstor jezika, stiha, slike; znalački prerađuje svoj predložak (starozavjetnu knjigu o Juditi), znalački oblikuje svoj ep prema zahtjevima žanra, unoseći i neke vlastite elemente.“ Posebnost je Judite izbor upravo ženskoga glavnog lika, kojem onda pripada i naslov. Europski epovi s prijelaza 15. u 16. stoljeće u načelu obrađuju likove iz Novog zavjeta, i to su uvijek muškarci.

Marulićev ep utjecao je na niz autora iz hrvatske kulture, no on se čitao i danas se čita i šire u Europi. U posljednjih tridesetak godina, posebno zahvaljujući znanstvenom djelovanju Marulianuma, sve se više stranih znanstvenika raznih profila počinje baviti Juditom. Tako je u cijelosti prevedena na engleski, francuski, talijanski, mađarski i litavski – o nekim od tih prijevoda bit će govora na ovogodišnjem skupu u Splitu – a u ulomcima na još nekoliko jezika, među kojima i na esperanto.

Matica hrvatska u suradnji s Književnim krugom Split priprema posebno, slavljeničko izdanje Judite za ovu godinu. Upravo je MH najčešće od naših izdavača objavljivala to djelo

Od 1521. do danas Judita je objavljivana mnogo puta, no kakvoća izdanja nije uvijek kakva bi trebala biti. Upravo zbog zahtjevnosti pristupa tom našem epu velika odgovornost leži na izdavačima i priređivačima. Kako se radi o djelu koje je udaljeno od našeg vremena i poetološkom koncepcijom i jezikom, mora se čitati na osobit način. Potrebno je ponajprije poznavati principe pisanja i vrednovanja književnih djela u renesansi, u kojoj se suvremena originalnost uopće nije smatrala presudnom. Tada su glavne vrijednosti načelo oponašanja, estetika istovjetnosti, retoričko i stilsko ukrašavanje djela. Osim toga, Judita je strogo žanrovski definirana kao biblijsko-vergilijevski ep. Stoga prava komunikacija s Juditom danas mora biti svojevrsno „pomno čitanje“. Tek na temelju znanja o književnoj tradiciji, jeziku, poetici i retorici te filološke analize moguće je danas Juditu doista shvatiti i doživjeti. Zato su nužni kako znanstveni skupovi poput onog koji će se uskoro održati online i nova filološka istraživanja, tako i izdanja Marulićeva epa koja sadrže sve potrebno da bismo se priči o hrabroj biblijskoj udovici doista mogli približiti.

Zbog veličine Marulićeva umjetničkog postignuća i jedinstvenog mjesta Judite u hrvatskoj književnoj tradiciji često se raspravlja o načinima približavanja tog epa mladima te treba li on ući u školsku lektiru. Možda mogu – ali samo donekle – pomoći prijevodi na suvremeni hrvatski jezik. Ivan Slamnig (samo prvo pjevanje) i Marko Grčić prevode u prozi, a Nikica Kolumbić u stihovima. No, mišljenje je struke, odnosno Lučinovo, da je posve krivo tjerati srednjoškolce da čitaju integralnu Juditu, jer to oni često shvate kao „gnjavažu“. Mnogo je pametnije navesti ih da čitaju odabrane ulomke te tako upoznaju Marulića, no za tako nešto nužno je imati nova izdanja s temeljitim tumačenjima.

Matica hrvatska priprema slavljeničko izdanje Judite

Matica hrvatska u suradnji s Književnim krugom Split priprema posebno, slavljeničko izdanje Judite za ovu godinu. Upravo je MH najčešće od naših izdavača objavljivala to djelo; spomenimo samo divot-izdanje iz 1901, izdanje u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti 1970. te pretisak drugog izdanja 1988. Priređivač novog izdanja naš je poznati marulolog Bratislav Lučin, autor dosad najcjelovitijeg tumačenja tog djela (u knjizi: Marko Marulić, Duhom do zvijezda, 2001). Osim sama teksta Marulićeva epa obogaćena bilješkama koje olakšavaju čitanje, knjiga će sadržavati predgovor, bibliografiju izdanja i važnije literature o Juditi, tumač imena i izraza, rječnik te kazalo imena. Takvo kazalo prvi će put biti izrađeno za ovo djelo. Također će biti uvrštene reprodukcije dvadesetak likovnih djela hrvatskih i stranih autora. Odjel za književnost MH priprema i izložbu izdanja Marulićevih djela u nakladi MH.

Također, povodom ove značajne obljetnice za hrvatski jezik i književnost, za nacionalnu kulturu, Muzej grada Splita u suradnji s Marulianumom – Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga i Gradskom knjižnicom Marka Marulića, a pod pokroviteljstvom Grada Splita, organizira izložbu posvećenu Marulovu epu pod nazivom Judita 500. Izložba će biti otvorena u novoobnovljenoj Staroj gradskoj vijećnici na Narodnom trgu (Pjaci). Javnost će prvi put istovremeno vidjeti četiri od prvih pet izdanja Judite objavljenih u Veneciji 1521, 1522, 1586, 1627. godine, dok će treće izdanje iz 1523, koje se čuva u Bavarskoj državnoj knjižnici u Münchenu, biti prikazano reprintom naslovnice. Povodom izložbe izrađen je faksimil prvotiska epa Judita prema originalu koji se čuva u knjižnici Samostana Male braće u Dubrovniku. Autorice koncepta izložbe su kustosice Muzeja grada Splita Darka Perko Kerum i Marija Plazibat.

Jedinstveno mjesto i značenje Judite u našoj cjelokupnoj kulturnoj povijesti uvjetuju iznimnu važnost znanstvenog skupa koji će se održati 23. i 24. travnja ove godine, i novog bogatog izdanja koje priprema MH. Oni neće samo proslaviti 500. obljetnicu prvotiska Judite nego će potaknuti i nova istraživanja i nova čitanja te proučavanja tog djela.