Moć razgovora

„Kulturni sadržaj neodvojiv je od napretka i motivacije u razvoju jedne zajednice.“

Viktor Wilpert Piel,
voditelj Odjela za doškolovanje,
Industrijska i trgovinska komora
za Rheinhessen,
Mainz

„Izolacija je tegoba od koje u vrijeme pandemijskih mjera pate i oni koji nisu oboljeli od bolesti COVID-19. Etablirani susreti naše Hrvatske čitaonice Edvin Bukulin prestali su se događati i blagotvorna moć razgovora u trenu je nestala“, bio je lakoničan, ali i sjetan odgovor Ivice Košaka, predsjednika Hrvatske kulturne zajednice / Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu, na pitanje kako su pregrmjeli proteklih godinu dana.

Prestali su se okupljati svake druge srijede u mjesecu, a podulji su stol u društvenoj prostoriji Doma kardinala Franje Kuharića, sjedištu Hrvatske katoličke misije, zamijenili laptopima i pametnim telefonima u okrilju svoja četiri zida, pa je tako virtualni susret u povodu frankfurtskog (neodržanog) Sajma knjiga okupio sudionike čak iz (do tada nezamislivo) Berlina, Karlovca, Kiela, Splita, Zagreba i šireg okruga Wiesbadena. Tog 17. listopada 2020. tijekom videokonferencije predstavljene su dvije knjige – njemačko izdanje zbirke pripovijedaka Emet und andere Geschichten Ivane Šojat i Luke Ilića Milost, vjera i grijeh – teologija Matije Vlačića Ilirika, što je Alidu Bremer u kritičkom razmatranju za portal Hrvatski glas Berlin o pitanju nedostatnoga hrvatskog udjela na najvećoj smotri knjige na svijetu A gdje smo mi? navelo na zaključak da „bez njegova (Košakova, op. aut.) rada kulturni život Hrvata u Njemačkoj bio bi puno siromašniji.“

Riječ, glasnik Hrvatske kulturne zajednice
Wiesbaden, broj 61/62, veljača 2021.

Od početka prošle kalendarske godine pa do zaključenja ovog teksta vizbadenski ogranak Matice hrvatske održao je sedamnaest javnih nastupa, od toga samo dva uživo, u siječnju radionicu s temom Rijeka – Europska prijestolnice kulture 2020, a u veljači su u Mainzu bili u gostima kod Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma Industrijske i trgovinske komore za Rheinhessen. Predstavili su posebno izdanje časopisa Riječ, br. 1/2020, u kojemu deset članaka svjedoči o zanimanju za gospodarski razvoj u domovini kao i za aktualne hrvatsko-njemačke gospodarske odnose. Na tom je tragu i veliki intervju dvojca Brnetić – Košak s Julijem Domcem, posebnim savjetnikom predsjednika RH za energiju i klimu, na temu Na putu energetske tranzicije (Riječ, 61/62).

Na manifestaciji u Mainzu udruga HKZ – OMH Wiesbaden dobila je visoko državno priznanje. U nazočnosti ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Ivici Košaku su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Gordan Bakota uručili Povelju Republike Hrvatske „za izniman doprinos promicanju i očuvanju hrvatske i europske znanstvene kulturne baštine, osnaživanju hrvatskog zajedništva u Domovini i u Saveznoj Republici Njemačkoj“.

Grad Rijeka kao Europska prijestolnica kulture, kojem je posvećen 60. broj Riječi, predstavljen je 29. rujna na Paneuropskom pikniku u okviru tradicionalnog Festivala srednjoeuropskog i istočnoeuropskog filma goEast, a 3. listopada čak na dvije priredbe, na Interkulturalnom tjednu i na Europskom tjednu #oneclicktoeurope. O Rijeci i njezinim stanovnicima govorilo se književnim djelima iz lijepe zbirke Rijeka nakladnika Wieser iz Klagenfurta.

Na mrežnoj stranici HKZ/OMH Wiesbaden može se posjetiti i virtualna izložba Umjetnost kao komunikacija s radovima Ive Cenkovčana i Dragutina Trumbetaša. Misao vodilja djelatnosti udruge jest da umjetnost i kultura pomažu boljem razumijevanju među ljudima i omogućuju višu razinu komunikacije. Izložene slike nemaju samo karakter biografske kronike nego pružaju uvid u svijet onog drugog kako bi olakšale, pa i omogućile komunikaciju.

Predstaviti knjigu i njezina pisca u Hrvatskoj čitaonici, koja nosi ime suosnivača udruge i dugogodišnjeg člana redakcije Riječi, temeljna je zadaća ogranka. Višestoljetni tragovi hrvatske kulture na njemačkom govornom području od Matije Vlačića Ilirika i Stjepana Konzula Istranina do suvremenika nam Marijane Erstić, Luke Ilića, Maše Kolanović, Bojane Meandžije, Ludwiga Steindorffa dobar su povod za susret, razgovor i nova saznanja, a ujedno pridonose tematskoj raznovrsnosti časopisa.

U nedjelju, 21. ožujka, obilježili su Svjetski dan vode, i ovaj put virtualno, videokonferencijom s temom vrednovanja vode i njezina značenja za svakog od nas. Predstavljen je program Ujedinjenih nacija Voda za sve, usklađen sa šestim ciljem Agende 2030. za održivi razvoj, kojim se za sve ljude do 2030. zahtijeva osiguranje pristupa vodi za ljudsku potrošnju, održivo upravljanje vodama te osiguravanje higijenskih uvjeta.

Hrvatski iskorak u Wiesbadenu ima iza sebe bogat kulturni i društveni sadržaj, a cilj mu je još isti kao i prije trideset godina: „Pružiti iseljenicima jednake obrazovne i profesionalne mogućnosti i u potpunosti sudjelovati u društvenom i gospodarskom životu. Uspješna integracija preduvjet je ravnopravnog sudjelovanja u gospodarskim, društvenim i kulturnim resursima društva.“

Koliko god Ivica Košak, inženjer elektrotehnike i publicist, bio lokomotiva koja, figurativno govoreći, za pogonsko gorivo koristi sve od kamenog ugljena do solarnih materijala, toliko ne bi ubirao javne pohvale i lovorike da mu nema članstva koje jest socijalno, svjetonazorski i kulturološki heterogeno i izloženo stalnim mijenama, ali nadasve radišno, bilo i ostalo. Danas su lektorice i korektorice časopisa Riječ učiteljice hrvatskog jezika Marina Beroš, Nina Pavić-Colić i Jela Šare, javnih nastupa ne bi bilo bez mišića Marte i Jakova Rimca, kao i Vesne te Slavena Ljiljanića i Ružice Matanić, a da blagajna štima, brine se Rina Milković, koja u Frankfurtu radi u Njemačkoj saveznoj banci.

Na sljedećoj javnoj tribuni u povodu Svjetskog dana knjige vizbadenski matičari oprostit će se od nedavno preminulih Irene Vrkljan i Trude Stamać.