KNJIŽEVNOST IZDVAJA

Proza: Emanuel Željko Špoljar, Petokoronaš

Novi roman Željka Špoljara, promoviran kao prvi roman o životu u doba korone, ujedno je i mnogo više od toga. Tekst se, s jedne strane, uistinu oslanja na aktualnost – u njemu se spominju svi ključni prošlogodišnji događaji, od pandemije do potresa i parlamentarnih izbora, dok se kao likovi pojavljuju pojedinci iz hrvatske kulturne i političke javnosti.

Izd. Bookara, Zagreb; Factum, Beograd, 2020.

S druge strane, ako tematikom i stilom (pojava karakteristične paratakse i pravopisnih pogrešaka) ponekad i podsjeća na tekstove Špoljarova alter ega i glavnog neprijatelja Pavla Svirca, Petokoronaš je istodobno i zanimljivo poetsko razmatranje koje, pod krinkom pikarskog romana, postavlja pitanje je li uopće moguće pisati neautobiografsku književnost te je li etički opravdano pisati autobiografsku, koristeći se pritom brojnim postmodernističkim konvencijama na nepretenciozan način. Usprkos karakterističnom Špoljarovu autoironijskom odmaku koji ne dopušta patetičnost, iz teksta neprestance izvire snažna ljubav prema književnosti i književnom poslanju. Ukratko, Petokoronaš se, slično kao i drugi autorovi radovi, čita kao popularna književnost namijenjena ljubiteljima beletristike.

Poezija: Tomislav Augustinčić, Ipak, zora

Debitantska zbirka poezije karlovačkog pjesnika Tomislava Augustinčića, objavljena kao rukopis nagrađen Goranom za mlade pjesnike u 2020, okuplja četrdesetak nenaslovljenih, konceptualno poredanih fragmenata o tijelu koji se mogu čitati i kao svojevrsna poema.

Izd. SKUD I. G. Kovačić, Zagreb, 2020.

Riječ je o ljubavnoj pojmovnoj poeziji koja na trenutke podsjeća na Dragojevićevu zbirku U tvom stvarnom tijelu, dok je motivske paralele povezuju i s Kornjačom i drugim predjelima – lirski subjekt koji se stalno iznova pokušava usustaviti, važnost motiva apstraktnog prostora, prirodnih elemenata i sila skupljanja i rastakanja. Kao važne elemente valja još istaknuti i naglašenu dimenziju tjelesnosti, mnoštvo anatomskih pojmova i istodobno pozitivno i negativno intoniranih motiva grčenja, stezanja, opiranja te jednu plastičnu, kiparsku viziju svijeta. Stilski istančana i formalno dotjerana, zbirka Ipak, zora svjedoči o svježini hrvatske poezije mladog naraštaja.

Književne studije: Claudio Magris, Habsburški mit u austrijskoj modernoj književnosti

Prvi put na hrvatski prevedena utjecajna studija književnika i proučavatelja književnosti Claudija Magrisa proučava proces mitizacije karakterističnoga habsburškog viđenja svijeta od početka 19. stoljeća do raspada austrougarskog carstva i s njima povezane književne odjeke srednjoeuropske nostalgije.

Prev. Ita Kovač, izd. Disput, Zagreb, 2020.

Prvi put objavljena 1963, knjiga je ishodišna točka cjelokupnoga znanstvenog i fikcionalnog opusa talijanskog autora trajno nadahnuta fluidnim kulturnim nasljeđem Mitteleurope. Kao glavna obilježja dunavske civilizacije u radu se ističu nadnacionalna ideja suprotstavljena porastu nacionalnih sila, činovnički ideal osrednjosti i političkog imobilizma te hedonistički senzualni eskapizam. Ne zaustavljajući se samo na prikazu književne produkcije, Magris habsburški mit oprimjeruje i u drugim umjetnostima te ga kontekstualizira i na razini povijesnih događaja i svakodnevnih navika naroda Kakanije pa njegova studija stoga neće biti zanimljiva samo proučavateljima moderne austrijske književnosti nego i teoretičarima kulturnih studija i povjesničarima.