Velikan hrvatskog jezikoslovlja i leksikografije

Ogranak Matice hrvatske u Zadru svake godine obilježava Dane hrvatskoga jezika, koji se održavaju u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, objavljenu u Telegramu 17. ožujka 1967. te na veliku ulogu Matice hrvatske.

Ove godine, prilagođeno epidemiološkim mjerama, na sam dan donošenja Deklaracije 17. ožujka, priređeno je online predavanje Josipa Lisca, profesora emeritusa: U spomen na pok. akademika Gorana Filipija.

Akademik Goran Filipi / Izvor HAZU

Lisac je na početku ukratko predstavio godišnje izdavaštvo Ogranka kao dokaz neprekinutoga rada i u posebnim pandemijskim okolnostima. Kratko se osvrnuo na dragocjene ljude naše baštine i velike prijatelje koji su nas napustili: Radoslava Katičića, Ivu Frangeša, Tonka Maroevića, Valtera Tomasa, a spomenuo je i velikog Antuna Gustava Matoša, kojem se taj dan navršilo 107 godina od smrti, a upravo je u njegovu rodnom Tovarniku na tribini u prosincu 1990. iznesen prijedlog o obilježavanju Dana hrvatskoga jezika.

Ostatak predavanja posvetio je profesor Lisac akademiku Goranu Filipiju. Hrvatski jezikoslovac, pjesnik i prevoditelj Goran Filipi rođen je 1954. u Zadru, a preminuo je u Medulinu, u siječnju 2021. „Prilikom smrti često se kaže da čovjek nastavlja živjeti koliko traje u sjećanjima najbližih i svih koji su ga poznavali. U tom smislu akademiku Filipiju svakako je osiguran i dalji život, a on je doista besmrtnik koji će nastaviti živjeti još stoljećima, u mnogim bilješkama mnogih znanstvenih radova koji nastaju ili će tek nastati. Svojom ležernošću, duhovitošću i autentičnošću ostavio je neizbrisiv trag, osobito u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i u Rumunjskoj“, Liščeve su riječi. Goran Filipi studirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru talijanistiku i anglistiku. Nakon diplomiranja počeo se baviti zananstvenim radom. Magistrirao je 1985. i 1991. doktorirao iz romanske lingvistike. Magisterij je stekao baveći se betinskom brodogradnjom, što je prema riječima Lisca razumljivo jer potječe iz betinske murterske obitelji, počeo je s brodograđevnim nazivljem, a potom se posvetio nazivlju morske faune i vrlo svestrano Istri, posebice romansko-hrvatskim jezičnim kontaktima. Od 1985. do umirovljenja 2019. djelovao je u okviru pulskoga sveučilišnog života, a u Puli je bio i dekan od 1998. do 2002. Sudjelovao je i u slovenskom sveučilišnom životu, u Ljubljani i Kopru te drugdje. Lisac je naglasio njegove neprekinute veze sa Zadrom. Istaknut je njegov leksikografski, a znatan je bio i prevodilački rad.

Akademik Goran Filipi bio je plodan i kao pjesnik. Uredio je mnoštvo knjiga i brojeva časopisa. Dobivao je brojne nagrade i priznanja. Konačno, zaključuje Lisac, bio je dobar i odan prijatelj, a s njegovim odlaskom hrvatska znanost, kultura i umjetnost izgubile su mnogo.