Romanistu Mladenu Machiedu nagrada za životno djelo

.

Želeći u godini čitanja dodatno poduprijeti dvije ključne djelatnosti i naglasiti važnost nagrađivanja djela koja obogaćuju književni korpus i, samim time, za jedan od ciljeva imaju poslužiti kao dodatan poticaj na čitanje, Ministarstvo kulture i medija organiziralo je 24. ožujka konferenciju za medije i predstavilo dvojicu laureata nagrade Iso Velikanović te čak šest laureatkinja nagrade Marin Držić.

Nagrada Iso Velikanović utemeljena je 2005. kao poticaj za poboljšanje kvalitete i vrijednosti prijevodne književnosti te popunjavanje praznina na području prijevodne literature. Predstavljajući ovogodišnje dobitnike, Adriana Cvitanovića, čiji je prijevod Dnevnika pisanih noću Gustawa Herlinga-Grudzinskog nagrađen godišnjom nagradom i Mladena Machieda, nagrađena nagradom za životno djelo, ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek kazala je kako se i nagradom „želi istaknuti važan doprinos književnog prevodilaštva i važnost nagrađivanja prevodilačke profesije te onih koji samozatajno rade da bi nam prenijeli vrijedna i važna književna djela“.

Laureati Adrian Cvitković i Mladen Machiedo s ministricom kulture i medija / Snimio Goran Stanzl / PIXSELL

Nadovezujući se na važnost razgovora o prevodilaštvu, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković pohvalila je rad povjerenstva u sastavu Igor Buljan, Snježana Husić, Andy Jelčić, Mladen Martić, Xenia Radan Detoni, Vanda Mikšić i Dinko Telećan kao predsjednik povjerenstva čestitavši na „odgovornom i stručnom radu te visokoj razini argumentacije kakvu bismo voljeli češće vidjeti u javnom diskursu, uz kritičko promišljanje prevoditeljstva danas“.

Telećan je, predstavljajući laureate, izrazio zadovoljstvo već gotovo ustaljenom tradicijom nagrađivanja prijevoda s „malih“ jezika; Mladen Machiedo (Zagreb, 1938) uvaženi je romanist, kao profesor zaposlen na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1961, u dva navrata imenovan pročelnikom Odsjeka za talijanski jezik i književnost te utemeljitelj Društva hrvatsko-talijanskog prijateljstva, „nagrađen kao prevodilac talijanske književnosti 20. stoljeća, ali ima nevjerojatan raspon od Leonarda da Vincija pa do suvremenih talijanskih pjesnika“, dok je Adrian Cvitković „i prije dobivanja nagrade književnost zadužio nizom važnih djela poljske književnosti, a ove je godine nagrađeno važno djelo ne samo poljske nego i svjetske književnosti, važno i kao književno djelo i kao povijesni dokument“.

Dnevnike pisane noću objavio je zagrebački Disput u čijoj nakladi od 2008. izlazi i Zbornik radova nagrađenih Nagradom „Marin Držić“, a ovogodišnje će izdanje predstaviti čak šest autorica. Ove je godine na natječaj pristigao 71 rukopis, što je najviše otkako je nagrada utemeljena 1991, a predsjednica povjerenstva Branka Cvitković kazala je i kako su prijavljeni dramski rukopisi bili „zrcalni odraz svakodnevice, često tmurni i mračni, opterećeni problemima uzrokovanim pandemijom ili potresom, suočavanjem s gubicima, samoćom, depresijom i izolacijom“. Nisu, istaknula je, bili toliko uniformni kvalitetom pa su, uz rukopise spremne za izvedbu, prijavljivani i oni kojima bi koristila dorada ili poetsko-dramski ili postdramski tekstovi pri čijem će postavljanju biti potrebne određene intervencije.

Povjerenstvo u sastavu predsjednica Branka Cvitković, Nenni Delmestre i Martina Petranović prvom je nagradom na šifriranom natječaju nagradilo dramu Plodna voda Marine Vujčić, koja, u pomalo distopičnu ozračju klinike za čuvanje trudnoće od svijeta odvojene močvarom, kroz glasove četiriju žena istražuje aktualnu tematiku majčinstva i njezine društvene kontekstualizacije pa i kontroverznosti.

Drugu su nagradu, tekstom Ubij se, tata „mučnom dramom o odnosu majke, oca i trojice sinova koja govori o nasilju u obitelji, otvorenim ranama i okovima ratnih užasa i Vježbanjem smrti ili pauzama u disanju…, tekstom koji u monološkoj formi i izričaju bliskom poetskom istražuje bolest, gubitak i smrt voljene osobe podijelile Monika Herceg i Dorotea Šušak, dok su treću nagradu, također ravnopravno, podijelile Marija Dejanović, Anja Pletikosa i Nikolina Rafaj za tekstove Ne moramo više govoriti, svi su otišli, zaivanaradica@gmail.com i U pakao, lijepo molim.

Osim novčane nagrade, koja se dobitnicima dodjeljuje u iznosima od 40.000 kn za prvo-, odnosno 30.000 i 20.000 kuna za drugo- i trećenagrađen dramski tekst. pri čemu se u slučaju ravnopravnih dobitnika puni iznos dodjeljuje svakome od njih, važnost je nagrade Marin Držić i u tome što kazalištima dodjeljuje potpore za postavljanje nagrađenih djela, čime se dodatno promiče dramska djelatnost pa ostaje nada da ovih šest autorica neće osjetiti poteškoće pri pronalasku dasaka za postavljanje svojih lica.

Nagrada Marin Držić bit će dodijeljena na otvaranju manifestacije Marulićevi dani u Splitu 21. travnja, dok je nagrada Iso Velikanović laureatima uručena na svečanoj dodjeli održanoj 29. ožujka u Hrvatskom državnom arhivu.