Prometni krvotok Petrinje osigurati zahvatima u prvim koracima obnove

Potres nas je doslovno prizemljio, premda nam se pod nogama izmicalo tlo na kojem smo stajali. Nakon zemljotresa buljili smo u svoj neposredni okoliš, kuću i dvorište, a onda krenuli u obilazak gradske jezgre. Znamo svi što nas je tamo dočekalo. Te slike prepolovljenih, razorenih kuća po obodu Trga dr. Franje Tuđmana, oko zelene gradske jezgre, perivoja Josipa Jurja Strossmayera, pojavljivale su se poslije u svim mogućim reportažama i svjedočile o kataklizmi koja nam se dogodila. U sljedećim danima stanovnici na cijelom području Banovine primali su podršku i pomoć u najrazličitijim oblicima, i možemo reći da su dnevni egzistencijalni uvjeti uglavnom manje-više zadovoljeni.

Idejna skica prometnog prstena oko centra Petrinje

Sakralne građevine koje su se održale u potresu pružaju utočište vjernicima na misnim obredima. Život na razini kulturnih potreba zasad je u deficitu, to posebno vrijedi za evakuirani Hrvatski dom u Petrinji, u kojem su se kulturna zbivanja prije potresa izmjenjivala gotovo dnevnim ritmom. Isto vrijedi i za Galeriju Krsto Hegedušić. Naravno, moguće je prići njihovoj sanaciji i rekonstrukciji. Rušenje robne kuće Petrinjka bio je teški štetni promašaj, na moguću sanaciju te štete osvrnut ću se uskoro.

Ovaj put htio bih odškrinuti vrata strateškom promišljanju obnove, dakle rekonstrukciji koja smjera iskorištavanju zatečene poslijepotresne situacije za razvojne poteze na urbanitetu Petrinje, koji su bitni kako za sudbinu grada i njegovih stanovnika, tako i za širi hrvatski prostor. Sve stanovnike Petrinje, a i sve one koji dolaze ili prolaze ovim gradom, u ovom trenutku muči komplicirana prometna situacija, koja je daleko od normalne. Svjedočimo potpuno poremećenu prometnom krvotoku. Već danima promet ne prolazi najužim središtem grada, koji je potresom najteže pogođen, samo ga tangira u sjevernoj zoni Šetališta J. J. Strossmayera. Smatram da bi otprilike tako trebalo i ostati, odnosno, povijesna gradska jezgra treba izgubiti funkciju prometnog čvorišta za međugradski promet i ostati pješačka zona, s režimom ograničena ulaska osobnih i opskrbnih vozila, kako je inače uobičajeno u takvim prostorima. Uvjet da (za gradski promet bezbolno) ostvarimo pješačku zonu jest formiranje kružnoga prometnog prstena za vozila, u kretanju oko gradske jezgre. Za taj prsten možemo koristiti velik dio postojećih ulica, od kojih mogu spomenuti najnoviju kvalitetno definiranu Ulicu dr. Nemeca u naselju Sajmište. Naravno, za formiranje cjelovitog prometnog prstena potrebni su još dodatni novi kraći spojni potezi (za dio tih poteza već postoje naznačeni koridori na katastarskim podlogama). Ujedno treba imati na umu da formiranje prometnog prstena iziskuje uklanjanje nekoliko manjih građevina na smjeru kružne prometnice, a to znači da je potrebno napraviti dogovor s vlasnicima, odnosno korisnicima tih građevina o zamjenskim rješenjima i osigurati određena financijska sredstava za taj strateški potez u razvoju grada.

Istodobno treba odmah prići projektiranju urbanističkim planom definiranih gradskih obilaznica, uz eventualne poželjne korekturne trase, te ubrzo i njihovoj izvedbi. Te prometnice republičkog značaja osigurat će tranzitni promet izvan gradskog tkiva. Izvedba prometnih obilaznica u interesu je i lokalne i šire zajednice, a potres eto samo ubrzava već planirano urbanističko rješenje iz GUP-a Petrinje.