Novo ruho Hrvatskog sjevera

Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, pod glavnim uredništvom Krunoslava Mikulana, potkraj izazovne 2020. izdao je novi 54. broj multidisciplinarnoga znanstvenog časopisa Hrvatski sjever. Ove je godine časopis postao dostupniji čitateljstvu i može se preuzeti i čitati na mrežnim stranicama Ogranka (https://maticack.com.hr/). Ovaj je broj Hrvatskog sjevera drugi u nizu nakon ponovnog pokretanja časopisa 2019. Izdavanje je privremeno prekinuto 2008. smrću tadašnjega glavnog urednika i predsjednika Ogranka Zvonimira Bartolića.

Izd. OMH u Čakovcu, Čakovec, 2020.

Sama 2019, kao godina ponovnog rođenja časopisa, simbolična je za Međimurje: obilježene su dvije stote obljetnice – ujedinjenja Međimurja s maticom zemljom te početka nastave na hrvatskom jeziku na čakovečkoj Učiteljskoj školi. Nakon jedanaestogodišnjeg razdoblja stagnacije promijenjen je koncept Hrvatskog sjevera te mu je, uz književno i znanstveno određenje, dodijeljeno ono multidisciplinarno, a u samoj su srži radova koji se objavljuju u novom ruhu časopisa na prvom mjestu hrvatske teme.

Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Započinje radom Damira Barbarića u kojemu autor podastire ključne crte drukčijeg doživljaja i shvaćanja prirode u Goethea. Nadalje, Ivan Vuk, potaknut arhivskom građom koja do tada nije ugledala svjetlo dana, analizira politiku FNRJ prema selu na samim počecima djelovanja komunističke vlasti. Đuro Blažeka na temeljima Rječnika preloške skupine međimurskog dijalekta i Slovara stare knjižne prekomurščine govori o pseudoanalogijama među ovim dvama jezičnim sustavima. Roberta Šperanda i Krunoslav Mikulan analiziraju poganske i kršćanske simbole u serijama romana Narnijske kronike i Harry Potter te u hrvatskom romanu Svećenica Mjeseca, dok Anita Topljak i Predrag Oreški daju uvid u opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja informatike kao obaveznog predmeta u okviru svenazočnog projekta Škola za život. Veronika Brlek i Predrag Oreški također se dotiču tehnološke sfere te u svojemu radu razmatraju edukativne robote i njihove načine primjene u općem obrazovanju.

Ostajući u tehnološkom te virtualnom okružju, Jasminka Prstec govori o vježbeničkom ERP-u kao sustavu u nastavnom procesu, i to o načinu njegova korištenja i njegovoj važnosti za učenje strukovnih sadržaja i poduzetničkih vještina. Slijedi prikaz Vladimira Legaca, koji piše o rječniku Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić pod naslovom Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak, dok je ovaj broj zaokružen nekrologom glavnoga urednika Krunoslava Mikulana Josipu Grgevčiću, akademskom slikaru i dugovječnom profesoru Pedagoške akademije u Čakovcu, „umjetniku, profesoru, čovjeku“.