Ponosni i djelatni stogodišnjak

Kako je 21. veljače 1921. u Zagrebu osnovana udruga Francuski institut, u ovoj se godini brojnim programima i manifestacijama obilježava 100. obljetnica postojanja i djelovanja institucije koja se od samih početaka trudi uspostaviti što je moguće bolju kulturnu suradnju između hrvatskih i francuskih partnera na različitim područjima kulturnog, ponajprije umjetničkog djelovanja te učenja francuskog jezika kao jednog od važnih svjetskih jezika.

Tada, prije sto godina, okupila se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu grupa frankofona i frankofila s temeljnim ciljem promocije i širenja francuskog jezika, književnosti i kulture u Hrvatskoj, koja je tradicionalno zbog političkih veza bila uglavnom povezana s njemačkom, pa i talijanskom kulturom. Frankofoni, što podrazumijeva vladanje francuskim jezikom, te frankofili, što na prvom mjestu označava oduševljenje francuskim postignućima na polju filozofije i umjetnosti u svim njezinim oblicima, u toj su inicijalnoj grupi bili hrvatski začetnik studija romanistike Petar Skok, lingvist Julije Adamović te Konstantin Draganić, Zdenka Smrekar, Milan Krešić, Nikola Andrić i Drago Ćepulić. Za prvog je administratora bio delegiran francuski povjesničar Alfred Lajusan, kojega je ubrzo zamijenio angažirani Raymond Warnier, uloživši nužni napor da na Sveučilištu u Zagrebu bude ustanovljena knjižnica. Započelo se s organizacijom tečajeva francuskog jezika, brojnim predavanjima, konferencijama, kolokvijima, koncertima, izložbama i kazališnim predstavama. Također su poduzete inicijative za osnivanje francuskih kružoka u drugim hrvatskim gradovima.

Snimio Marko LukuniĆ / PIXSELL

U istom razdoblju u Francuskoj, 1920, francusko Ministarstvo vanjskih poslova stvorilo je novu službu kojoj je misija bila promicanje kulturnog utjecaja Francuske u inozemstvu. Upravo je ta služba imenovala navedenoga Raymonda Warniera 1922. prvim francuskim lektorom u Zagrebu. On je 1935. bio imenovan za prvog ravnatelja Francuskog instituta u Zagrebu.

Njegov nasljednik Jean Dayre govorio je hrvatski jezik i bio stručnjak za dubrovačku književnost. Utemeljitelj je godišnjeg časopisa Francuskog instituta Anali Francuskog instituta u Zagrebu, koji je izlazio od 1937. do 1990. i pomogao da Francuska upozna hrvatske književnike, od Nazora i Matoša do Krleže i Matvejevića. Do kraja tridesetih godina prošlog stoljeća već je tri tisuće studenata učilo francuski jezik u Francuskom institutu koristeći se njegovom bogatom bibliotekom.

Zanimljivi počeci

Proslava 100. obljetnice Francuskog instituta u Zagrebu / Institut français à Zagreb započela je 21. veljače otvaranjem izložbe Moda i strip u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu – MUO, u nazočnosti Nine Obuljen Koržinek, ministrice kulture, i Gaëla Veyssièrea, francuskog veleposlanika, a jedan od prvih događaja bilo je i otvaranje izložbe fotografija Damila Kalogjere Pogled na Francuski institut na prijelazu iz osamdesetih godina. Izložba koja se može razgledati u Preradovićevoj ulici 18 podsjeća na niz kulturnih događaja koji su s hrvatskim partnerima organizirani između 1982. i 1992. godine, a koje je kao tadašnji službeni fotograf Instituta snimao Damil Kalogjera.

Iste večeri u posebnoj emisiji posvećenoj obljetnici Francuskog instituta Hrvatske televizije gostovali su ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veyssière, izbornica hrvatske kulturne sezone u Parizu Croatie la voici Seadeta Midžić i Thomas Schnabel, ataše za kulturu i zamjenik ravnatelja Francuskog instituta u Zagrebu. Brojne uspomene i iskustva u afirmiranju Hrvatske u Francuskoj iznijela je Seadeta Midžić, izbornica sadržajno bogate kulturne manifestacije 2012. koja je predstavila hrvatsku kulturnu baštinu i suvremenost pariškoj i široj francuskoj publici na najuspješniji način.

Sljedeći važan događaj bio je 23. veljače u prostorijama Mediateke, uzorno osmišljenu prostoru u središtu Zagreba, u kojemu se nalazi Knjižnica Francuskog instituta i čitaonica u kojoj hrvatski frankofoni i frankofili mogu čitati francuski tisak te posjećivati različita predavanja i druge programe. Bio je to okrugli stol Hrvatski frankofili i francuski kroatofili između dva rata. Dva povjesničara, Edi Miloš, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i Daniel Barić, docent na Sveučilištu Sorbonne, predstavili su dinamiku francusko-hrvatske suradnje u razdoblju između dvaju ratova i povijesni kontekst osnivanja Francuskog instituta u Hrvatskoj. Kako je u najavi istaknuo aktualni direktor Francuskog instituta Guillaume Colin, međusobna dinamika dviju zemalja bila je ključna u njegovu nastanku, pa je to u središtu proslave stote obljetnice, koja se fokusira na „isticanje kulturnog odnosa i dijaloga između naših dviju zemalja, koji Francuski institut već čitavo stoljeće potiče, prati i strukturira.“

Knjižnica Francuskog instituta i čitaonica u kojoj hrvatski frankofoni i frankofili mogu čitati francuski tisak te posjećivati različita predavanja i druge programe / Snimio Damil Kalogjera

Prvi govornik, Edi Miloš, iznio je odlično izlaganje kojim je povijesno popratio, pojasnio i kritički analizirao odnose između Hrvatske, u međuratnom razdoblju sastavnice Kraljevine Jugoslavije, i Francuske kao velike i važne europske države. Da, Francuska je velika, a bremenita je i njezina politička, kulturna, općenito umjetnička, dakako i ekonomska bitnost u razdoblju između 1918. i 1941. Miloš je sjajan poznavatelj razdoblja u mnogim njegovim vidovima. Posredovanjem Zooma govorio je docent sa Sorbonne Daniel Barić usredotočivši se na francusku književnost i naslove u kojima se govori o Hrvatskoj.

Osobna iskustva uz glazbu

Pa ipak, ono što nedostaje u većini analitičkih pristupa uključivanje je glazbene umjetnosti u kontekst hrvatsko-francuskih kulturnih i umjetničkih odnosa i veza. Neka mi stoga bude dopušteno dodati podatak da sam upravo s temom prijema glazbe jednog od najuglednijih francuskih skladatelja, Claudea Debussyja (1862–1918), skladatelja koji je osobnim doprinosom ne samo uveo novi glazbeni stil, impresionizam, nego je i stvaralaštvom na razmeđu 19. i 20. stoljeća započeo i otvorio nove glazbene prostore moderne – zapravo sebi suvremene nove glazbene izražajnosti – doktorirala 1985. na Sveučilištu Sorbonne-Paris IV. Tim doktoratom obradila sam upravo godine između dvaju ratova, što odgovara temi okruglog stola.

Kada sam se vratila iz Pariza, tadašnji direktori Francuskog instituta u Zagrebu, prvo Jean-Pierre Lanfrey, a potom njegov nasljednik Jacque Defert, imali su dovoljno sluha za temu recepcije glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj i prezentiranje hrvatskih skladatelja koji su usvajali elemente novosti i sloboda koje je u glazbu uveo francuski genij. Tako smo 1987. u Zagrebu organizirali Dane Claudea Debussyja, a održan je i znanstveni skup. Francuski institut objavio je referate s tog skupa 1990. dvojezično a urednice smo bile Sanja Majer Bobetko i ja kao inicijatorica projekta. Kao frankofona osoba i ljubiteljica francuske kulture počašćena sam nagradom Chevalier des Arts et des Lettres 2004.

Pomoć u afirmiranju francuskoga glazbenog genija i njegovih hrvatskih sljedbenika pružio mi je Francuski institut i 2018. u povodu 100. obljetnice Debussyjeve smrti financijskom potporom da u Zagrebu i Osijeku predavanja održimo francuska muzikologinja Myriam Chimène i ja kao autorica knjige Impresionizam u hrvatskoj glazbi. Nažalost, svi ti rezultati rijetko prelaze okvire muzikoloških i za glazbu neposredno zainteresiranih krugova pa ne ulaze u interesne sfere drugih znanosti. Francuski će institut i ove godine obogatiti Muzički biennale Zagreb, ali za cjelovitije spoznaje o hrvatsko-francuskim kulturnim vezama uključivanje glazbe kao nezaobilazne umjetničke i duhovne sfere svakako bi valjalo više poticati.

Bogat program usprkos pandemiji

Tijekom cijele 2021. održavat će se programi kojima se naglašava drevni i živi hrvatsko-francuski dijalog jer je objema stranama stalo do daljnjeg obogaćivanja i osmišljavanja suradnje koju današnji mediji i tehnološke mogućnosti čine još plodnijima i proširuju mogućnosti povezivanja. U tom smislu svi djelatnici Francuskog instituta danas, na čelu s ravnateljem Guillomom Colinom, naglašavaju da će suradnja, ali i solidarnost, biti ključne riječi stote obljetnice. To će biti tim više važno jer su sve kulturne institucije, jednako one u Hrvatskoj kao i one u Francuskoj, prošle su tijekom 2020. zbog ugroze koronom teške kušnje i nerijetko onemogućavanje aktivnosti.

Okupljajući glavne kulturne institucije u zemlji, kao i aktere alternativne scene, u raznim područjima poput filma, književnosti, animacije, glazbe, izvedbenih i vizualnih umjetnosti, gastronomije, program obilježavanja stogodišnjice odvijat će se tijekom čitave 2021. u raznim gradovima diljem zemlje. Bit će organizirana četiri rendez-vousa, ključna događanja Francuskog instituta: Rendez-vous u Frankofoniji u ožujku, Neočekivani rendez-vous u svibnju i lipnju s temom umjetnosti i baštine, Rendez-vous au cinéma u rujnu i listopadu i Digitalni rendez-vous posvećen novim medijima. Institut će sudjelovati i u važnim kulturnim događanjima poput Rijeka 2020, Europska prijestolnica kulture, do kraja travnja 2021, i BD 2020, godina stripa u Francuskoj, produljeno do kraja lipnja 2021. Jedno od važnih gostovanja bit će i dolazak u Zagreb od 17. do 19. ožujka francusko-belgijskog dramaturga i pisca kazališnih uspješnica Ērica Emmanuela Schmitta, čija su djela prevedena na 46 jezika, među njima i na hrvatski, a čije kazališne naslove izvode kazališta u 50 država (nedavno i u HNK-u u Varaždinu).

Dakle, iako se program odvija u nesklonu kontekstu, kontekstu pandemije, koji traži od društva, a posebno od sudionika kulture, da preispitaju svoje metode, ova stogodišnjica nastojat će pridonijeti promišljanju ističući oblike umjetničke intervencije i participativne projekte koji omogućuju nove metode susreta i razmjene s publikom. I dakako što boljeg, angažiranijeg i djelotvornijeg susreta i suradnje hrvatskih i francuskih umjetnika.