Manipulacija s političkim implikacijama

Niz institucija reagirao je na aktualnu situaciju u Republici Srbiji i uvođenje „bunjevačkog jezika“ u službenu uporabu na teritoriju Subotice. Naime, vijećnici Skupštine Grada Subotice usvojili su 4. ožujka, uz protivljenje predstavnika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV-a), Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada na inicijativu gradonačelnika Subotice Stevana Bakića.

Uz događanja u Vojvodini oglasile su se hrvatske institucije, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Matica hrvatska, Hrvatski P.E.N. centar, dok je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH preko veleposlanika Hidajeta Biščevića uputilo prosvjednu notu srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova.

Formalnopravne, političke i jezikoslovne činjenice i argumente u svojoj je izjavi iznio Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a, ističući da ne postoji formalnopravna mogućnost uvođenja „bunjevačkog jezika“ u ravnopravnu službenu uporabu na području Grada Subotice, pa je spomenuta odluka vijećnika mogući presedan.

Naime, na temelju Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma Republike Srbije jezik određene nacionalne manjine uvodi se u službenu uporabu ukoliko je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriju jedinice lokalne samouprave najmanje 15 posto, navodi Žigmanov.

Broj pripadnika Bunjevaca ne-Hrvata prema popisu iz 2011. u Gradu Subotici iznosi 13.553, odnosno 9,57 posto od ukupnog broja stanovnika.

Drugi je argument da je inicijativa protivna nekolicini odredaba Sporazuma između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj.

Treće na što DSHV ukazuje jest znanstvena apsurdnost slučaja „bunjevačkog jezika“. „U jezikoslovnim znanostima, i u Srbiji i u Hrvatskoj, kao neupitna figurira teza da se u svih bačkih Hrvata, pa i Bunjevaca, ima raditi tek o ‘govoru’ koji pripada novoštokavskomu ikavskom dijalektu, koji u ‘genetskolingvističkome kriteriju’ pripadaju hrvatskomu jezičnom korpusu, a ‘ni u jednoj relevantnoj slavističkoj literaturi bunjevački se govor nikad ne naziva jezikom’, što je navedeno u službenom očitovanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Kada se spominje završetak procesa ‘standardizacije’ ‘bunjevačkog jezika’ reći ćemo da on još uvijek nema svoju gramatiku i pravopis, u punom značenju jezičnih pravila u služenju i korištenju nekim jezikom. Zbog svega toga, kako je i istaknuto u spomenutom dokumentu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ‘bunjevački jezik’ nema svoju ISO-oznaku niti je naveden u bibliografskoj bazi Glottolog te se ni po jednome jezikoslovnom kriteriju ne može smatrati zasebnim jezikom“, naglašava Tomislav Žigmanov.

Izjavu predsjednika DSHV-a u cijelosti je poduprla Matica hrvatska 5. ožujka uputivši pismo predsjedniku Skupštine Grada Subotice Pásztoru Bálintu. „Matica hrvatska, kao i sve matice u slavenskim narodima, brinu se o kulturnom i nacionalnom identitetu i ne može postupati drukčije. Nadamo se da ćete pri postupanju u vezi s ovim pitanjem imati na umu i naše mišljenje“, stoji u pismu koje potpisuje predsjednik MH Stipe Botica.

Zabrinutost je iskazao i Hrvatski P.E.N centar, čiji predsjednik Tomica Bajsić ističe da „svako dalje pozicioniranje jednoga dijalekta na nivo jezika kojim se služe Hrvati kao nacionalna manjina u Srbiji, osobito u Subotici, smatramo manipuliranjem s jasnim političkim implikacijama“.

Inicijativu gradonačelnika Subotice prethodno je osudilo i Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji. Potaknuta odlukom subotičke gradske skupštine, predsjednica HNV-a Jasna Vojnić uputila je 5. ožujka predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću službeni zahtjev u kojem se traži uvođenje hrvatskog jezika u službenu uporabu u Gradu Somboru, općinama Apatin i Bač te na području cijele Autonomne Pokrajine Vojvodine. „Ohrabrena primjenom načela pozitivne diskriminacije na posljednjoj sjednici Skupštine Grada Subotice, kod izglasavanja izmjena koje će jednoj manjinskoj zajednici omogućiti presedan službene uporabe jezika kada to zakon izrijekom ne traži, hrvatska zajednica pozdravlja buduće inicijative predstavnika vlasti u ostvarenju istih prava u mjestima u kojima u sličnom ili većem postotku žive Hrvati – Gradu Somboru (8,39 posto), u općinama Apatin (10,42 posto) i Bač (8,39 posto), kao i za područje cijele AP Vojvodine.“

U svom zahtjevu srbijanskom predsjedniku Jasna Vojnić također ističe da „ovakav presedan primjene načela pozitivne diskriminacije predstavlja korak naprijed prema novoj svijesti u kojoj niži postotci više nisu razlog zanemarivanja, već mjesto dokazivanja zrelosti društva. HNV unaprijed pozdravlja buduće napore u afirmiranju položaja šokačkih i bunjevačkih Hrvata“. Zahtjev su, osim predsjedniku, uputili i Gradu Somboru te dvjema općinama.