Vijenac 704

Matica hrvatska

PORTRETI MATIČARA: Ivan Medved, predsjednik Ogranka MH u Slavonskom Brodu

Prenoseći ljubav prema Ivani i Tadiji na mlađe

Razgovarao Tomislav Šovagović

U planu nam je objaviti još barem tri sveska Ivaninih djela. Potpisani su autorski ugovori sa suradnicima, koji nastavljaju tamo gdje je stala Jasna Ažman, priređivačica Pisama majci

Unatoč svim zdravstvenim problemima, predsjednik Ogranka MH u Slavonskom Brodu Ivan Medved rado je za Vijenac podijelio kraći presjek, kako osobne biografije, tako i nastojanja da od uspostave samostalne i suverene hrvatske države nastave matičarsko pregalaštvo. Isprepleće se profesionalna karijera sa zadaćama ogranka u nekadašnjem Brodu na Savi. U telefonskom razgovoru manje je stavljao naglasak na vlastiti put, vrijedno je zabilježiti faktografiju, jer iza postignuća Ogranka MH stoje živi ljudi, predani matičarskom djelovanju, još od onih težih, izazovnijih vremena.


Snimio Ivica Galović / PIXSELL

Rođen je 1. svibnja 1954. u Vođincima, gdje je završio osnovnu školu. Nakon vinkovačke gimnazije diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslije je i magistrirao s temom povijesti brodske gimnazije od početaka 1918. do 2007. Predavao je različite predmete u brodskim srednjim školama. Pet je godina radio u Centru za društvena istraživanja u Slavonskom Brodu, a od 1990. zaposlen je u Državnom arhivu u istom gradu, gdje je ravnatelj već u osmom mandatu. Bio je u inicijativnom odboru za obnovu Ogranka MH, prošao niz dužnosti, a predsjednik je od 2006. Jedan je od pokretača osnivanja Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića, na kojoj je također pet godina honorarno predavao povijest. Prvi predsjednik RH Franjo Tuđman odlikovao je Ivana Medveda 1996. Danicom hrvatskom s likom Marka Marulića, a Grad Slavonski Brod dodijelio mu je 2019. Grb Grada.

Duga je povijest Matice hrvatske i buđenja hrvatske nacionalne svijesti u Slavoniji, još od kraja 19. stoljeća, no veći zamah događao se od 1965. do Hrvatskoga proljeća. Prvim predsjednikom postao je književnik Vladimir Rem. Predsjednik Medved prisjetio se da je MH u Slavonskom Brodu, točnije na području cjelokupne općine, imala više od sedamsto članova. Mnogi su Hrvatsko proljeće platili profesionalnim karijerama, osobito oni pravne struke.


Izd. OMH u Slavonskom Brodu i  Državni arhiv u Slavonskom Brodu, 2020.

„Nakon gašenja intenzivnoga rada i pododbora uslijedilo je zatišje do 1990. Čim su ostvareni prvi uvjeti, tog ljeta obnovljen je matičarski rad. Upravo je završna faza pripreme izložbe o tridesetogodišnjici djelovanja našega Ogranka. Zbog poznatih razloga pandemije odgođeno je otvaranje za ovu godinu, odnosno kada epidemiološke mjere to dopuste“, najavio je predsjednik Medved, siguran u duboki trag Ogranka u brodskom kulturnom životu. Osim uobičajenih predstavljanja, tribina i ostalih događaja, ponosan je na projekt U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić, pokrenut još sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Riječ je o državnom literarnom natječaju za učenike osnovnih škola. Mimo tog natječaja, prepoznato je i dugogodišnje nagrađivanje najboljih brodskih maturalnih radnji. „Uvođenjem državne mature više se ne mogu međusobno natjecati brodski gimnazijalci, no i dalje traje program, jer smo svjesni zanimanja za djelo naše velike književnice“, napominje Ivan Medved o „vraćanju duga“ ženi koja je zaštitni znak, kako rodnoga Ogulina, tako i Slavonskoga Broda.

Sedam svezaka Sabranih djela

Izdavaštvo je zasebna priča svakoga ogranka, tako i angažiranoga brodskoga, koji je ukupno objavio 75 knjiga. „U tridesetogodišnjem razdoblju, uza sva objedinjena izdanja, godišnjak ogranka, kataloge izložbi, ponosni smo na objavljivanje Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić (1874–1938). Inicijativu je još prije pokrenuo voditelj Odjela za izdavačku djelatnost Ogranka Slavko Mirković. Čim sam postao predsjednik, izvadio sam projekt iz ladice. Od 2010. do 2020. objavljeno je sedam knjiga kritičkoga izdanja sabranih djela. Nositelj i urednik je kroatist, književni povjesničar i profesor novije hrvatske književnosti na zagrebačkome Filozofskom fakultetu Vinko Brešić, član Matice hrvatske od početaka, koji je odabrao i suradnike“, naglasio je Medved, napominjući kako je nakon četiri sveska kompletnih djela (Pjesme i priče, Romani, Bajke i basne, Članci /1903–1938/) u petom svesku objavljena bibliografija (priredila Marina Protrka Štimec) te šesti svezak Moji zapisci (Dnevnici, memoari, molitve, putni i drugi zapisi), koje je priredio Mato Artuković.

Posljednji, sedmi svezak, objavljen prošle godine na 797 stranica, jesu Pisma majci, čime se nastavlja objavljivanje rukopisa iz dragocjene obiteljske ostavštine nezaboravne književnice. Njezin je arhiv digitaliziran i mikrofilmiziran upravo zaslugom predsjednika Medveda. „U planu nam je objaviti još barem tri sveska Ivaninih djela. Potpisani su autorski ugovori sa suradnicima, koji nastavljaju tamo gdje je stala Jasna Ažman, priređivačica Pisama majci“, kazao je čelni čovjek brodskoga ogranka MH, ocjenjujući kako su Sabrana djela morala ranije pokrenuti i druge mjerodavne institucije.

„Realizacija je to projekta malenoga ogranka, a golema je borba već samo za financijska sredstva. Zasad smo imali i sreće, Ministarstvo kulture i medija najviše je sudjelovalo putem otkupa knjiga, u nadi da će isto biti i sa sedmim sveskom u ovogodišnjem natječaju. Pomogao je i Grad, osobito u prvim godinama Sabranih djela“, dodao je sugovornik. Žali što nije dokraja pravno riješeno pitanje muzealija obitelji Brlić, iako kuća jest u vlasništvu Grada Slavonskoga Broda. „Prazni zidovi bez predmeta, to i nije Kuća Brlić. Pokušali smo u ime MH potaknuti one koji odlučuju o tome“, dometnuo je Medved, vjerujući da će problem biti na pravi način riješen kada se dogovori otkup arhiva i knjižnice te napokon smjesti u Kuću Brlić. „Bilo bi mi žao da svi ti predmeti budu odvezeni negdje drugdje, primjerice u Rijeku“, dodao je.

Doba korone odrazilo se na sve, tako i na rad brodskoga ogranka. „Nismo željeli forsirati događaje, jer teško nam je izboriti prostor u kojemu bismo mogli smjestiti petnaest, dvadeset ljudi. Sve naše programe realizirali smo u dvjema dvoranama Državnoga arhiva u Slavonskom Brodu. Ono propušteno dobrano će, vjerujem, biti nadoknađeno u 2021, jer ni u kojem slučaju nećemo odustati od literarnoga natječaja i dodjele nagrada maturantima, čak po cijenu da to bude i virtualno“, uvjeren je Medved

Doba korone odrazilo se na sve, tako i na rad brodskoga ogranka. Moralo se tako odustati od tradicije U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić i obilježavanja Dana hrvatskoga jezika. Predsjednik Medved žali što nije održano predstavljanje dviju posljednjih knjiga pokojnoga jezikoslovca Marka Samardžije, iako se radovao dolasku istaknutih mu kolega, „susjeda“ iz Strizivojne Stjepana Damjanovića i rođenjem nešto udaljenijega (iz Kotor Varoši u BiH) Ive Pranjkovića. Devetnaestoga veljače bila je druga godišnjica Samardžijine smrti, a predsjednik Medved priznaje da nije prebolio smrt prijatelja iz istoga „sokaka“ u Vođincima. Vrijeme je nemilosrdni sudac, ali na čovjeku i ustanovama jest da čuvaju sjećanja.

„Nismo željeli forsirati događaje, jer teško nam je izboriti prostor u kojemu bismo mogli smjestiti petnaest, dvadeset ljudi. Sve naše programe realizirali smo u dvjema dvoranama Državnoga arhiva u Slavonskom Brodu. Ono propušteno dobrano će, vjerujem, biti nadoknađeno u 2021, jer ni u kom slučaju nećemo odustati od literarnoga natječaja i dodjele nagrada maturantima, čak po cijenu da to bude i virtualno“, uvjeren je Medved.

U sjeni korone prošlo je i obilježavanje 115. obljetnice rođenja Dragutina Tadijanovića (1905–2007), čije ime nosi i pjesnička nagrada. S Tadijinim jesenima obilježena je i 100. obljetnica njegova pjesništva, kao i 60. obljetnica glasovite zbirke Srebrne svirale. Događaji posvećeni Tadiji organiziraju se u suradnji s Galerijom Slavonski Brod kao nositeljem programa. Prethodnih godina u brodskom franjevačkom samostanu organizirani su okrugli stolovi na prigodnu temu, primjerice odnos dvojice pjesnika, Tadijanovića i Dobriše Cesarića, a u povodu 100. obljetnice brodske Gimnazije Matije Mesića organizirana je izložba koju je 2018. otvorio pokojni akademik Dubravko Jelčić. Osim Ivane i Tadije, Medved je s ponosom istaknuo ime akademskoga slikara i kipara Branka Ružića (1919–1997), koji je sva svoja djela ostavio Slavonskom Brodu, smatrajući da i njegovo djelo valja jednako vrednovati i pridavati mu dužnu pozornost u godinama koje slijede.

Predsjednik OMH izrazio je zadovoljstvo suradnjom s lokalnim vlastima, kao i Središnjicom MH, iako smatra da uvijek može bolje, što je zapravo i pokretač budućih nastojanja za očuvanjem bogate kulturne baštine. Smanjenje financijskih sredstava od strane gradskih vlasti Slavonskoga Broda onemogućilo je o(p)stanak profesionalnoga tajničkoga mjesta, ali za većinu kulturnih programa Ogranak dobiva zadovoljavajuću potporu. „Ponosan sam što su u obnovljenom radu velik obol dali akademici Damjanović i Jelčić, zatim Krešimir Mikolčić, pokojni glazbenik Krešimir Blažević, svi su oni iz Središnjice pomagali rad Ogranka, uz dakako velikane kao Tadiju“, istaknuo je Medved. Uz molitvu, obiteljsku i prijateljsku potporu Ivan Medved nada se ostvariti još mnoštvo Matičinih planova. Došlo je vrijeme kada svi imaju jednu želju za sebe i druge: samo neka je zdravlja, sve drugo stići će se ukoričiti, predstaviti, nagraditi.

Vijenac 704

704 - 25. veljače 2021. | Arhiva

Klikni za povratak