Ogranak Matice hrvatske u Petrinji gleda prema budućnosti i obnovi

Od potresa 29. prosinca 2020. u Petrinju i na Banovinu slila se bujica pomoći i dobrih djela koju su učinili brojni ljudi iz Hrvatske i svijeta. Tako je bilo i s našim Ogrankom Matice hrvatske u Petrinji. Ovdje želimo zabilježiti što je učinjeno te zahvaliti svima koji su nam pomogli. To su ponajprije Ogranak MH iz Čakovca i g. Ivan Pranjić, koji je sa svojim suradnicima uložio velike napore kako bi nam nabavio kontejner za knjige, koji je stigao 20. veljače, zatim tu su i g. Nikola Filko i g. Nikola Benković iz Ogranka MH u Klanjcu koji su nam uplatili novčanu pomoć za potrebe nakon potresa. Pomoć nam je pružio g. Goran Latin i tvrtka Lagermax Zagreb d.o.o. uz posredovanje glavnog tajnika Matice hrvatske g. Zorislava Lukića. Petrinju je u petak 12. veljače posjetilo izaslanstvo iz Italije i dr. Nela Sršen.

Prijedlog projektnog rješenja drvene kuće Nova korablja grupe arhitekata u kojoj je i potpredsjednik OMH Salopek

Naše nakladničko blago nakon potresa postaje nam veliki teret te u posljednjih petnaest dana premještamo knjige iz oštećenoga prostora župnog dvora na nekoliko lokacija dok nam dogovoreni kontejneri ne postanu rješenje barem za neko vrijeme. Uredništvu Vijenca pomogli smo u pripremi posebnog temata Potresi na Banovini, koji je u prvom broju Vijenca nakon potresa (701 od 14. siječnja) objavljen na 18 stranica, a u proteklih mjesec dana predsjednik Krpan i potpredsjednik Salopek u ime Ogranka MH u Petrinji imali su niz nastupa u medijima, od kojih posebno izdvajamo Hrvatsku televiziju, Hrvatski radio, Vijenac, Hrvatski katolički radio, Hrvatsko slovo te ono što nas najviše raduje: u razgovoru s glavnim urednikom g. Goranom Galićem dogovorena je ova stalna rubrika u našem Vijencu kroz koju će javnost biti upoznata o aktualnim događajima u Petrinji i na Banovini.

Želimo također sudjelovati u rješavanju problema koji se javljaju u sanaciji i budućoj obnovi te smo se prijavili na Natječaj Europskog socijalnog fonda Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice, projekt naslovljen
Za ljepšu Petrinju. Kroz njega želimo snimiti postojeće stanje u Petrinji u svrhu što bolje obnove nakon potresa jer Matica hrvatska u Petrinji posjeduje veliko iskustvo u teoretskim i praktičnim znanjima iz obnove Petrinje i Banovine ponajviše nakon Domovinskog rata. Za najvažnije objekte u Petrinji provela bi se opsežna povijesno-arhitektonska istraživanja od analize razvoja urbanističkog kontinuiteta, utvrđivanja katastarskog stanja pojedinog objekta, utvrđivanja gruntovnog i vlasničkog stanja, arhitektonsko-stilska obilježja, izrada / rekonstrukcija nacrta za pojedine objekte sve do senzibiliziranja javnosti za potrebu faksimilne obnove gdje je to moguće i potrebno u svrhu čuvanja identiteta prostora i zajednice, odnosno izrade smjernica i prihvatljiva elaborata za moguću obnovu uništene graditeljske kulturne baštine u samoj Petrinji i okolnim mjestima.

 * * * * * * * * *

OBNOVA U RURALNOM PROSTORU

piše Davor Salopek
potpredsjednik Ogranka MH u Petrinji

U ruralnom prostoru potresom pogođena područja nalazi se i velik broj stambenih obiteljskih građevina koje trenutno nisu sigurne za uporabu. Ljudi su ostali doslovno bez krova nad glavom. U ovom trenutku dragocjeno je rješenje privremeni smještaj u kontejneru, na vlastitoj parceli, ali dugoročno je potrebno trajnije rješenje. Nakon što završe brzi pregledi statičara, kojima će se preliminarno utvrditi koje građevine nisu sigurne za uporabu, doći će do procesa obnove, u kojem će dio postojećih oštećenih građevina trebati biti zamijenjen novima. Sve će se to odvijati u skladu s pravilima koje donese mjerodavno ministarstvo.

Na pripremi projekata za dugoročnu obnovu rade i pojedinci i skupine arhitekata s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Arhitekti i stručnjaci iz područja drvne tehnologije preporučuju i rješenja na osnovi drvenih montažnih sklopova.

Jedno je od takvih rješenja prijedlog grupe arhitekata: Zora Salopek-Baletić, Bojan Baletić i Davor Salopek. To je drvena montažna obiteljska kuća, osnovne površine od 55 m², koja sadržava dvo-i-pol-sobni stan. Njezina je posebnost u tome da je prostorno koncipirana na zasadama tradicijskog građenja u ruralnim područjima: stambeni prostor nalazi se na katu, dok prizemno nedefiniran prazni natkriveni prostor unutar stupova, protupotresno ukrućen, omogućava iskorištenje za pomoćne gospodarske funkcije potrebne seoskom domaćinstvu (garaža, šupa, spremište alata). Tip sa stambenih 55 m² moguće je ekstenzijom u potkrovni prostor pretvoriti u tipove od 70 m², odnosno 85 m², ovisno o potrebama obitelji s većim brojem članova. Autori su to arhitektonsko rješenje nazvali Nova korablja.