Na pragu proljeća kulture

Kulturni se i kreativni sektor globalnim zatvaranjem našao pogođen gotovo istodobno s odlukom Svjetske zdravstvene organizacije da, 11. ožujka 2020, najezdu bolesti nazvane COVID-19, proglasi pandemijom. U posljednjih su godinu dana, na svjetskoj razini, ugroženi poslovi gotovo 5,5 posto dionika obaju sektora, kulturne i baštinske institucije podnose znatne financijske gubitke i, uz nadolazeću globalnu, suočavaju se s vlastitim ekonomskim krizama. No, s druge strane, pandemijsko doba posvemašnje zatvorenosti i odvojenosti skrenulo je pozornost čovječanstva na potrebu neosviještenu ili potisnutu u doba kulture preobilja; potrebu za konzumacijom kulturnog sadržaja. I „kultura“ se prilagodila, priučivši se digitalnim platformama uselila se u domove svojih korisnika i, sa strepnjom pomiješanom s krhkom nadom, iščekivala proljeće.

Kulturni događaji i ovoga će proljeća biti organizirani u pandemijskim uvjetima

Svečano obilježen Dan NSK

Jer proljeće u sebi nosi i obećanje velikih otvaranja. S prvim bi danima svibnja prve gledatelje željne kulture i novih izvedaba u svoju nutrinu trebale početi pripuštati opera Metropolitan i pozornice brodvejskih kazališta. Tek, naravno, treba vidjeti hoće li tomu doista i biti tako, no čak i da se plan odvije besprijekorno, hoće li proljetna otvaranja dokinuti „pandemijsku“ kulturu? Hoćemo li se, kao gledatelji i slušatelji, konzumenti kulturnih sadržaja u najširem smislu, rado i s lakoćom, bez straha od zdravstvene ugroze, vratiti u nepregledne redove kako bismo natiskani u zamračenoj prostoriji s potpunim neznancima dijelili zrak? Naivno bi bilo vjerovati u mogućnost povratka „na staro“, a neodgovorno taj povratak zagovarati samo radi osjećaja prividne normalnosti. Uvođenje online platformi u sektor kulture, dokidanjem neposrednosti, donijelo je i mnoge prednosti. Posredno, kulturu je učinilo dostupnijom širem krugu zainteresiranih i čini se kako će s takvom praksom nastaviti. Barem uzmu li se za primjer dionici hrvatskoga kulturnog sektora i programi što su ih najavili.

Razvidno je to bilo još ponedjeljka 22. veljače kada je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, samo uz najviše uzvanike, svečano obilježen Dan NSK. Teško je odrediti točan datum kada su se 1607. isusovci sa svojom gimnazijom i pripadnom knjižnicom smjestili na Gradecu, stoga je 22. veljače odabran u čast drugoga velikog i važnog događaja u hrvatskoj i europskoj kulturnoj povijesti, dovršetka tiskanja prve hrvatske tiskane knjige. Godine 1483. otisnut Misal po zakonu rimskoga dvora ujedno je i prva inkunabula otisnuta na pismu različitom od latinice, a danas se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK čuvaju čak dva njegova, doduše nepotpuna, primjerka. Na svečanosti, uz izravan prijenos preko online platforme, dodijeljene su nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice; Nagrada djelatniku dodijeljena je Darku Čižmeku, višem konzervatoru tehničaru u Odjelu zaštita i pohrana, a Nagrada NSK fizičkoj osobi pripala je knjižničarskoj savjetnici Ljiljani Sabljak.

Izd. Hena com, Zagreb, 2020.

Proslava dana matične knjižničarske institucije bila je samo uvertira književno intoniranu proljeću. Premda se o fizičkim održavanjima književnih festivala još i ne nagađa, izdavačka kuća Hena com 23. je veljače započela s provođenjem drugoga dijela projekta Europa izvana i iznutra organiziravši virtualnu promociju romana Indigo njemačkog autora Clemensa J. Setza, a idući bi, u ožujku, na rasporedu trebao biti roman Bivše stvari Portugalca Bruna Vieire.

Uz brojne književne novitete, među kojima se posebno ističe Bookerom nagrađen Mljekar Anne Burns, izdavačka kuća Sandorf raspisala je natječaj za boravak na međunarodnoj književnoj rezidenciji Odisejevo utočište – Ulysses’ Shelter. Natječajem, otvorenim do 28. veljače, bit će izabrana tri hrvatska sudionika međunarodnog programa namijenjena piscima, prevoditeljima i pjesnicima.

Iako će hrvatski čitatelji nedvojbeno morati strpljivo čekati prijevod, 18. je ožujka u svjetskoj nakladničkoj produkciji važan datum. Tad će, naime, u izdanju uglednog izdavača Gallimarda biti objavljeno Sedamdeset i pet stranica (Les Soixante-quinze feuillets) Marcela Prousta. Pisac je djelo napisao još 1908, a prema riječima izdavača Bernarda de Falloisa, koji je sve do svoje smrti 2018. tvrdoglavo priječio njihovu objavu, riječ je o „dnevniku stvaranja i dragocjenu vodiču za razumijevanje romana
U potrazi za izgubljenim vremenom“.

Moda i strip
u MUO

Kultura i kulturna događanja ovog su proljeća i humanitarnog karaktera; u lovranskoj galeriji Laurus do 5. će ožujka biti otvorena prodajna izložba Lovran za Petrinju. Općina Lovran njome će otvoriti vrata svoje zbirke i zainteresiranoj javnosti ponuditi petnaest slika i tri grafike australskog slikara hrvatskoga podrijetla Charlesa Billicha, a sav će prihod od prodaje biti uplaćen Gradu Petrinji. Humanitarnu akciju kojom bi prikupljena sredstva služila za nabavu u zemljotresu uništene opreme članova Kinokluba Sisak podupire i Hrvatski audiovizualni centar. Prepoznali su kulturno-umjetničku i dokumentarnu važnost što je za čuvanje i proučavanje ovih povijesnih trenutaka može imati projekt članova sisačkog kluba, snimanje dokumentarnog filma o potresom pogođenim područjima, toliko sveobuhvatna da, osim priča stradalih obitelji i naknadno otvorenih rupa na tlu pogođenog područja, materijal u nastajanju sadržava snimku trenutka sama potresa 29. prosinca.

Za stradale u zemljotresu 20. je veljače održan i online koncert hrvatskih i britanskih glazbenika, eklektična šetnja glazbenim žanrovima u izvedbi glazbenika iz dviju zemalja, među kojima su najpoznatiji Damir Imamović, Bojan Čičić, John Robb, Will Pound i glazbeni sastav Poma. Glazbena tribina, prvi put u njezinoj 57 godina dugoj povijesti, od 20. do 23. veljače razvedrila je i Zagreb. Naime, nakon što je Tribina tradicionalno održavana u Puli i Opatiji, slijedom pandemijskih okolnosti ove su godine organizatori, Hrvatsko društvo skladatelja i Cantus, sastajalište skladatelja, muzikologa i glazbenika morali premjestiti u Zagreb, čime je kulturnim događanjima u itekako razrušenu glavnom gradu dodana još jedna dragocjenost.

Među ostalim je događanjima što ih kao najavu kulturnog proljeća valja spomenuti izložba Moda i strip u Muzeju za umjetnost i obrt kao oblik obilježavanja visoke obljetnice Francuskog instituta, otvorena do 28. ožujka i, naravno, online. Tu su i digitalni sadržaji domaćih kazališta poput Žar ptice, koje najmlađim gledateljima nudi besplatan pristup čak četirima predstavama. Kako bi im olakšalo „novu normalnost“, a možda i kako bi nove generacije gledatelja naviklo na jednakovrijedno postojanje u realnoj i digitalnoj okolini.