Dva stripa o klasičnom Hollywoodu

Prošlogodišnja ponuda domaćih strip-nakladnika donijela je niz ostvarenja visoke kvalitete, a među njima u ovome ću tekstu posvetiti pozornost dvama naslovima temom smještenih u razdoblje klasičnoga Hollywooda. To su američki Zatamnjenje (nakladnik Fibra) odličnog tandema scenarista Eda Brubakera i crtača Seana Phillipsa te francuski Holivudski lažljivac (nakladnik Bookglobe) karikaturalnoga crtača i scenarista Luza. Dakako, ne zaboravljamo da su veze stripa i filma razvidne od samih početaka tih dviju umjetničkih vrsta, koje svaka na svoj način spajaju sliku i riječ. Bilo da je posrijedi isto vrijeme njihovih službenih početaka (film potkraj 1895, a strip početkom 1896), bilo da je riječ o međusobnom preuzimanju utjecaja, tema, pa čak i likova.

Grafička novela Zatamnjenje

Skladna suradnja Brubakera i Phillipsa traje već dvadesetak godina. Niz stripova potpisanih njihovim imenima postao je jamstvo visoke kvalitete tih ostvarenja. Ako pritom spomenemo barem početni zajednički rad Sleeper, zatim i u nas dostupan Kriminal (također nakladnik Fibra) jasno je da u zadiranju u razne žanrove ipak prevladava naklonost kriminalističkom, napose tzv. crime- noiru. No razvidna je i naklonost filmskim žanrovskim modelima kriminalističkoga raznih razdoblja, pa se u stripu Zatamnjenje tematski osvrću upravo spram turbulentnoga razdoblja druge polovine 1940-ih, kada su se mnogi u holivudskom miljeu našli u nemilosti zbog stvarne ili lažne naklonosti komunizmu. Pritom je Brubaker nadahnuće crpio i izravno, njegov je ujak John Paxton bio scenarist u klasičnome Holywoodu, ujna zaposlena u 20th Century Foxu, a oboje su mu pripovijedali o vlastitim iskustvima. To je nasljeđe definirao kroz prizmu vlastitoga stava i svjetonazora pa je s Phillipsom kao crtačem i Elizabeth Breitweiser kao koloristicom od 2014. do 2016. objavljivano Zatamnjenje – isprva u strip-svescima, a zatim u formatu grafičke novele.

Izd. Fibra, Zagreb, 2020.

Središnji je lik stripa scenarist Charlie Parish, traumatiziran zbog iskustava iz Drugoga svjetskoga rata. Godine 1948. budi se s mamurlukom u istoj sobi s ubijenom glumicom, a kako službeno izvješće tvrdi da je riječ o samoubojstvu, on s prijateljem Gilom, također scenaristom, pokuša pronaći ubojicu. Međutim, Charlie zbog trauma ne može pisati, umjesto njega piše Gil, koji više ne smije to činiti javno jer je optužen za naklonost komunizmu, a lažno ga je prokazao – upravo Charlie. Film noir na kojem rade stalno se odugovlači, ubijenu glumicu zamijenit će druga, s kojom se Charlie uskoro nađe u vezi. Holivudske glavešine ne žele da se istina dozna, zaplet se raslojava, a dvojica se prijatelja dakako uskoro nađu u životnoj opasnosti.

Zaplet je višeslojan, kontekst likova, Hollywooda i čitavoga razdoblja slojevit, karakteri uvjerljivo razrađeni, a njihovi međusobni odnosi vrlo intenzivni. U dvanaest nastavaka Brubaker stvara složenu fabulu, dojmljivu mrežu zbivanja koja je uvjerljiva i u prvom čitanju, a u kasnijima se otkriva i njihova tematska dubina. Zbog toga je upravo integralno izdanje najbolji format za uranjanje čitatelja u Zatamnjenje. Brubaker se opet pokazao više nego uspješnim scenaristom, a Phillips i u ovom stripu pokazao napredak stila, novu razinu kvalitete. Za njega format strip-sveska, koji se produžuje u formatu grafičke novele, nisu opterećenje već tek okvir pogodan za redefiniranje i unapređivanje jezika stripa. Privlačna stila, sposoban je iscrtati i blage nijanse psihološkoga sklopa likova, dojmljiv je čak i u ocrtavanju govora tijela, uspješan u rekonstrukciji razdoblja i okružja. Nužno je navesti da se upravo u ovome stripu prvi put u potpunosti poslužio digitalnim alatima za crtanje. Vrhunski je i rad koloristice Breitweiser. Njezina je uporaba boja raskošna, sasvim primjerena žanru i fabuli, a u kratkim potezima uspijeva oslikati i osnažiti emocionalne odnose likova.

Izd. Bookglobe, Zagreb, 2020.

Zatamnjenje je izvrstan strip, kvalitetno žanrovsko djelo, kritika, ali i posveta Hollywoodu i razdoblju. Autori čija imena postaju već gotovo sinonim kvalitete ostvarenja, nisu zastali na ovome djelu. Nastavili su izvrsno raditi, a prošle godine objavili su sjajan naslov Pulp, smješten u razdoblje 1930-ih. Potkraj 2020. započeli su strip Reckless o traumama Vijetnamskoga rata.

Holivudski lažljivac

Autor ostvarenja Luz (punim imenom Renald Luzier) osim stripa bavio se novinskom karikaturom, kao i glazbom. Prve je stripove objavio još 1990-ih, otada je nanizao više od trideset albuma, a Holivudski lažljivac izvorno je tiskan prije dvije godine. Luz se u njemu okreće temi snimanja američkoga filma Neprilagođeni (1961) znamenitoga redatelja Johna Hustona. Ta je vestern- ili neovestern-drama nastala prema scenariju književnika Arthura Millera, glavne su uloge podijelili Millerova tadašnja žena Marilyn Monroe, Clark Gable i Montgomery Clift. Osim kvalitete, film je važan po tome što je bio posljednji u karijerama Gablea i Marilyn Monroe. Gable je preminuo netom nakon snimanja filma, slavna glumica godinu poslije. Clift je pak bio ovisnik na rubu živčanoga sloma, dok su se Miller i Marilyn razveli prije premijere.

U takvim okolnostima jasno je da je snimanje filma Neprilagođeni teklo otežano, nije mu pomagala ni sklonost sedativima glavne glumice, ni Hustonova kocki i alkoholu, kao ni producentski nadzor. Tako autor Holivudskog lažljivca Luz u svome djelu precizno zadire u zbivanja, percipira produkcijske tegobe, razrađuje psihologiju i karaktere likova te njihove međusobne odnose.

Nešto više od devedeset stranica stripa Holivudski lažljivac Luz strukturira retrospektivno. Započinje u New Yorku 1966, gdje Clift, tek nekoliko dana prije smrti, ne želi gledati Neprilagođene na televiziji, zatim se fabula vraća u pustinju Nevade, grad Reno, na samo snimanje tijekom ljeta i jeseni 1960. Crno-bijelog stila, karikaturalnih stilizacija koje naginju groteski, Luz je precizno definirao tragičnost filmske dive i nesretnoga protagonista. Kroz prizmu njihovih habitusa i filmskoga statusa ocrtao je nesmiljeni žrvanj holivudske tvornice snova. Taj dramski segment kontrapunktira humorističkom suprotnosti Gablea i povremeno Hustona.

Upravo je lik ostarjeloga glumačkoga velikana sjajno predstavljen, duhovito, ali s naklonošću. Dobra je i razrada lika Arthura Millera, koji je za suprugu htio napisati najbolji lik karijere, premda im je brak u krizi, a u takvoj mreži važnijih likova nisu nimalo neznatni ni sporedni likovi poput drugih glumaca, kaskadera, kao ni tajnovite zaštitnice Marilyn Monroe. Pritom su zbivanja ispresijecana povremenim flešbekovima ili pak unutarnjim traumama Marilyn Monroe i Montgomeryja Clifta. Luz dojmljivo predstavlja radnju i likove, uvjerljiv je u dijalozima, jezgrovitim odrazima karaktera.

Sklonost autora karikaturalnome stripu razvidna je tijekom čitave karijere, tako da nas redefiniranje karikaturalnoga ne čudi ni u Holivudskom lažljivcu. U izvedbi pak poseže za širokom stilskom paletom, mjestimičnim otklonima prema rubu realizma, povremenim variranjem ekspresionističkih vizura. Vrlo je zanimljivo posezanje za nasljeđem američkoga underground-stripa, kao i za stilom velikana devete umjetnosti Willa Eisnera u njegovim sjajnim grafičkim novelama. Raskošna konteksta, precizne fabule, široka raspona emocionalnosti i dojmljivo predočenih zbivanja i likova, strip Holivudski lažljivac biser je devete umjetnosti.

Naposljetku možemo ustvrditi da su i Zatamnjenje i Holivudski lažljivac izrazito privlačno štivo ne samo ljubiteljima stripa nego i filma jer u sprezi tih dviju vrsta umjetnosti autori iznalaze mogućnost sasvim ih približiti zainteresiranom čitateljstvu. U obama primjerima potvrđuje se relevantnost njihova pristupa jeziku stripa profilirana samosvjesnim i prepoznatljivim pristupom, a oba se bave naličjem filmskoga razdoblja koje je iznjedrilo velik broj izvanrednih djela.