Referentno djelo naše dijaspore – hrvatskih glasnogovornika u svijetu

Stanovništvo koje zbog mnogih nepremostivih potisnih čimbenika napušta zemlju podrijetla i nastavlja zbog niza privlačnih čimbenika živjeti u drugoj zemlji naziva se iseljenim stanovništvom. Potaknuto mnogim nedaćama koje su se događale na našim prostorima, iseljavanje iz Hrvatske višestoljetni je proces, započeo u drugoj polovini 19. stoljeća, a nastavio se i u 20. i 21. stoljeću. U turbulentnim povijesnim razdobljima i političkim okolnostima raseljeni Hrvati u prekooceanskim zemljama od Aljaske do Ognjene zemlje, od juga Afrike do Australije i Novog Zelanda, kao i hrvatske zajednice diljem Europe i u zemljama Europske Unije, imale su i imaju važnu ulogu u oblikovanju slike o Hrvatskoj kako među građanima država primateljica tako i općenito u promociji Hrvatske u svijetu.

Izd. Institut Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2020.

Hrvati izvan domovine kao i njihovi novi naraštaji, svi zajedno, imaju važnu ulogu u promicanju istine o Hrvatskoj, a iznimna je važnost njihova djelovanja u predstavljanju domovine, čuvanju i promicanju hrvatskog identiteta te lobiranju za Hrvatsku i njezine interese. U svijetu gdje žive zasigurno nose domovinu u srcu, postaju hrvatski glasnogovornici, bila njihova uloga aktivna ili pasivna, stvorivši tako i međuovisnost imidža pojedinih iseljeničkih zajednica, društava, klubova i njihove domovine.

Abecedarij iseljeničkih tema

Leksikonom hrvatskoga iseljeništva i manjina iskazana je velika zahvalnost svim raseljenim Hrvatima na svih šest kontinenata na uloženom trudu, postojećim aktivnostima, sveobuhvatnom stvaralaštvu te neumornoj energiji i angažmanima u promicanju i promociji domovine u svijetu. Za naslovnicu Leksikona odabrana je Historica Croatica, slika uglednog hrvatskog slikara iz Sydneyja Charlesa Billicha.

Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina referentno je djelo hrvatske dijaspore te sunakladnički pothvat Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba koji potpisuje dvoje eminentnih znanstvenika s Instituta Ivo Pilar, Vlado Šakić i Ljiljana Dobrovšak sa suradnicima.

Okupljanjem odabranih partnera iz akademske i stručne zajednice sastavljen je širi abecedarij elektroničke baze temeljen na znanju o iseljeničkoj tematici, na istraživanjima o migracijama stanovništva hrvatskih korijena, na saznanjima o hrvatskim manjinama u susjednim zemljama, uz mnoštvo novih informacija o postojanju, stvaralaštvu i djelovanju hrvatske dijaspore u četrdeset i pet zemalja na šest kontinenata. Zbog dugogodišnje potrebe čitateljske javnosti u domovini, ali i izvan granica Republike Hrvatske, uklonjeni su različiti prijepori stvoreni sukladno vremenskim okolnostima tijekom prošloga stoljeća, a osigurana je i financijska potpora pa je zaključno Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina ugledao svjetlo dana i u tiskanom izdanju, okupivši mnoge stručnjake iseljeničke tematike.

Ukupnost imena i ostalih podataka o organizaciji rada na Leksikonu hrvatskoga iseljeništva i manjina dana je u impresumu na početku djela. Znanstveni projekt Leksikona hrvatskoga iseljeništva i manjina vodio je Vlado Šakić, zamjenica voditelja projekta je Ljiljana Dobrovšak, dok su konzultantski tim na projektu činili Ivan Čizmić, Ivan Rogić i Marin Sopta.

Leksikon izlazi u sklopu zajedničke Biblioteke Posebna izdanja nakladnika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, čiji je ravnatelj Željko Holjevac, i sunakladnika Hrvatske matice iseljenika, kojom ravna Mijo Marić. U nastajanju Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina imenovani su voditelji pojedinih dionica koji su delegirani iz redova brojnih uglednih suradnika iz Republike Hrvatske i inozemstva. Ljiljana Dobrovšak, uz urednički posao, obrađivala je s posebnim naglaskom na sintetske makropedijske natuknice hrvatske manjine u susjednim zemljama i hrvatsko iseljeništvo. Hrvate u Sjedinjenim Državama obradili su Danijel Vojak Filip Tomić. Hrvati u Australiji i Novom Zelandu bili su u fokusu Ivana Hrstića; Hrvati u Kanadi bili su predmet interesa Filipa Majetića, dok su Hrvati u Južnoj Americi ključna tema Ivane Žebec Šilj. Za Hrvate na Starom kontinentu organizacija rada bila je podijeljena po zemljama. Njemačka je bila u središtu pozornosti Aleksandre Brnetić; Hrvate u Austriji obradio je Ivan Brlić; Hrvati u Francuskoj bili su u fokusu Mauricija Frke Petešića, a Hrvatima u Norveškoj bavio se Ivan Poljac.

Važna uloga u oblikovanju
slike o Hrvatskoj

U suradnju, rad i izradbu Leksikona hrvatskoga iseljeništva i manjina bili su uključeni stalni i stručni suradnici koji su predstavljeni u impresumu na početku Leksikona.

Najveći broj stručnjaka sudjelovao je u obradi i radu pisanja natuknica. Glavne teme Leksikona su hrvatsko iseljeništvo i manjine te su sve natuknice posvećene iseljeničkim temama i problematici. Pisane su abecednim redom te će tako stvoren skup informacija, činjenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti pobuditi veliko zanimanje javnosti i čitateljske publike. Sve su natuknice, od ukupno 3464, hvale vrijedne, teško je izabrati i izdvojiti najvažniju/e.

U standardnom pojmovnom obliku zanimljive su natuknice koje pojašnjavanju i daju detaljnije definicije o iseljeništvu i manjinama, natuknice o migracijama stanovništva, državi/državama, društvu/društvima, nadalje natuknice o hrvatskim novinama i periodičkim publikacijama u iseljeništvu, hrvatskim studijima na renomiranim sveučilištima u prekooceanskim zemljama, Hrvatskom svjetskom kongresu kao krovnoj organizaciji svih Hrvata izvan domovine, hrvatskim katoličkim misijama u Europi i svijetu, natuknice koje predstavljaju pojedince u iseljeništvu, ali i iz Republike Hrvatske kao aktivne članove mnogih kulturnih, akademskih, književnih, sportskih i ostalih zajednica, organizacija, društva i klubova.

Pozamašan broj pojedinaca u iseljeništvu koji su se iskazali kao uspješni gospodarstvenici imaju svoju natuknicu u Leksikonu, kao i nemalen broj vrlo uspješnih iseljenika u radu javnih djelatnosti te mnogi iseljenici koji još djeluju u novoj domovini, a uključeni su i u različite tipove aktivnosti u staroj domovini. Primjerice iz natuknice o Anthonyju Maglici saznajemo da je gospodin Maglica poduzetnik i izumitelj baterijske svjetiljke Maglite 1987, osnivač Mag lite Corporation s jedanaest tvorničkih pogona, a svjetiljka je uvrštena među sto najboljih proizvoda SAD-a. Istovremeno, istaknuo se humanitarnim djelovanjem u korist Republike Hrvatske u Domovinskom ratu te osnovavši 1997. godine Zakladu Maglite kao neprofitnu organizaciju u svrhu koordiniranja projekata za razvoj i unapređenje jadranskih otoka.

Iz natuknice o sveučilišnom profesoru Luki Budaku na Macquarie University u Sydneyju saznajemo da je utemeljitelj i počasni doživotni član dobrotvorne hrvatske udruge Croatian Studies Foundation, da je član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, glavni urednik i utemeljitelj časopisa Croatian Studies Review, dobitnik mnogobrojnih nagrada i odličja za svoje djelatnosti u multikultur(al)noj australskoj zajednici kao i za promidžbu hrvatskog jezika i hrvatske kulture u svijetu. Iz natuknice koja predstavlja misionara i svećenika Antu Gabrića saznajemo da je bio blizak suradnik Majke Tereze u Calcutti te da je osnivao nove župe, podizao crkve i kapele, pučke, srednje i više tehničke i obrtničke škole, bolnice, sirotišta i domove za beskućnike. Skupljao je pomoć po svijetu za svoje pothvate i prehranu stanovništva, a pohodio je i hrvatske iseljenike u Australiji i Americi.

Suradnja institucija

Natuknica koja predstavlja kulturnu djelatnicu i publicistkinju Vesnu Kukavica iz domovine govori o suradnji gospođe Kukavica u mnogim periodičkim izdanjima izvan Republike Hrvatske te njezinu angažmanu u šezdesetak esejističkih prikaza književnih djela hrvatskih pisaca koji djeluju izvan matične zemlje. Dakle, ovisno o temi koja će biti predmet interesa, svaki će čitatelj Leksikona pronaći pokoju dojmljivu natuknicu za sebe kada ga uzme u ruke.

Na početku Leksikona čitateljima se riječima zahvale kao nakladnici obraćaju Željko Holjevac i Mijo Marić. Uvod u kojem su istaknute, uz nekoliko povijesnih napomena, okolnosti u kojima je nastajalo hrvatsko iseljeništvo i odnose Hrvatske prema iseljenoj Hrvatskoj te inicijativu i u kojem je kontekstu nastajao Leksikon potpisuju urednici. Važno je spomenuti i da su recenzenti tiskanog izdanja Leksikona Vladimir P. Goss i Ivan Rogić, dok su posao leksikografskih savjetnika i redaktora odradili nagrađivani stručnjaci Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Vlatka Dugački i Krešimir Regan.

Leksikon obuhvaća i kratice poredane po abecednom redu. Knjiga je opsega od 1096 stranica s 3464 natuknice koje objedinjuje fenomen hrvatskih migracija u razdoblju od novoga vijeka sve do suvremenih migracijskih kretanja, a poseban je naglasak posvećen migracijama u 19. i 20. stoljeću.

Izazov izrade ovog respektabilnog djela i sva prikupljena građa o raseljenim Hrvatima koja je obuhvatila lepezu kulturnih zbivanja izvan domovine, uključujući iseljeničke zajednice, pojedince, klubove, društva, organizacije, događaje iz četrdeset i pet zemalja svijeta zaslužuje odobravanje čitatelja i korisnika Leksikona hrvatskoga iseljeništva i manjina.