Čitanje kao preduvjet kulture

Godina za nama podigla je razinu kolektivne svijesti o otisku što ga ostavljamo na Zemlji i malim koracima što bismo ih, bez velike žrtve i odricanja, mogli poduzeti da dubinski štetan dio našeg traga ostane što manji. S druge strane, prošla nam je godina ukazala na nesigurnost i neizvjesnost omiljenijih načina prijevoza; zrakoplovi su prizemljeni, a brodovi za luksuzna putovanja često nisu mogli pristati u željene luke. Stoga je Europska komisija, kako bi podigla svijest o najodrživijem, ali i ekonomski najprihvatljivijem načinu prijevoza, 2021. proglasila Europskom godinom željeznice. Vođena sličnom motivacijom, a na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Vlada Republike Hrvatske 2021. odlučila je proglasiti Godinom čitanja.

U središtu je strategije povratak mladih knjizi

Motivacije za to, kao i dobrobiti što ih od ove kognitivno-kreativne aktivnosti pojedinac ostvaruje, mnogostruke su. Godina 2020. nam je, zatvaranjem granica, onemogućila putovanja, a zatvorena vrata kina, kazališta, koncertnih dvorana te muzejskih i galerijskih prostora ostavila su nas gladnima kulture i čitanje se, kako je u televizijskom obraćanju lijepo kazao predsjednik DHK-a Zlatko Krilić, pokazalo kao „najveća barijera prema unutrašnjim krizama koje su se u tim trenucima događale“. Čitanje je, doista, preduvjet kolektivnom ostvarivanju kulture i pojedinčevu sudjelovanju u njoj kao i u kvalitetnom, aktivnom životu. Dokazano je, naime, da čitanje poboljšava komunikaciju u djece, uči ispravnom načinu rješavanja sukoba, pospješuje razvoj emocionalne inteligencije i podiže razinu empatije. S druge strane, tužnija statistika pokazuje da mladi po izlasku iz puberteta prestaju s tom lijepom aktivnošću. Možda je i manje bitno kamo odlaze i okreću li se modernim tehnologijama jer Nacionalna strategija poticanja čitanja usvojena 2017. u središte postavlja povratak knjizi, a ne iznalaženje načina otpora prema distrakcijama od knjige.

Jasno je, naravno, da samo proglašenje 2021. Godinom čitanja neće biti dovoljno za povratak čitanju. S tim na umu osmišljen je i Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za poticanje čitanja koji pred 2021. postavlja tri glavna cilja; kontinuirano osiguravanje uvjeta za praćenje i provedbu Strategije i evaluaciju njezinih učinaka (u čemu će posebno važna biti realizacija medijske kampanje 2021. Godina čitanja), razvoj čitalačke pismenosti djece i mladih te sustavno ulaganje i podupiranje proizvodnje i dostupnosti kvalitetnih knjiga, osobito za osobe s poteškoćama u čitanju. Uspostaviti učinkovit društveni okvir, poticati aktivno i kritičko čitanje te povećati dostupnost knjiga i drugih čitalačkih materijala sudionici Akcijskog plana pokušat će ostvariti nizom mjera, a kao najatraktivnije najavljuju tematske međunarodne konferencije, mala noćna čitanja, nagrade za najbolje knjižare i nagradu mladih za književnost.

No jednako kao što čitanje pridonosi razvoju boljeg i naprednijeg društva, društvo bi trebalo uložiti najveće napore da čitanjem u društvo uključi sve marginalizirane skupine. Stoga je Ministarstvo kulture i medija, koristeći se sredstvima iz Europskog socijalnog fonda raspisalo otvoreni javni poziv na dostavu projektnih prijedloga Čitanjem do uključivog društva. Poziv je usmjeren povećanju socijalne uključivosti ranjivih skupina; djece i mladih do 25 godina, osoba starijih od 54 godine, nezaposlenih s posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene, osoba s posebnim potrebama te pripadnika romske i drugih nacionalnih manjina, kroz razvoj čitalačke pismenosti. Pozivom će se osigurati bespovratna sredstva od ukupno 41 milijun kuna za financiranje aktivnosti pripreme i provedbe participativnih aktivnosti poticanja čitanja i razvoja čitalačkih kompetencija za pripadnike ciljanih skupina te aktivnosti podizanja javne svijesti o važnosti čitanja za osobni razvoj i društvenu integraciju. Poziv otvoren do 1. ožujka samo je, treba vjerovati, prvi korak pri postavljanju problematike čitanja u žarište društvene pažnje.

Jer jedna godina ne može učiniti mnogo, ali može biti kvalitetan početak. Baš kao što je i Europska godina kulturne baštine postavila temelje lijepim i vrijednim projektima. Njihove će rezultate europsko društvo ubirati još godinama.