U službi traženja zajedničkog identiteta milenijalaca

U sklopu 35. Salona mladih, kao posebni sadržaj manifestacije, u razdoblju od 12. studenog do 6. prosinca, u galerijama Forum i Canvas izloženi su radovi mladih nacionalnih suvremenih umjetnika, okupljeni pod naslovom Situacija. Oživljavajući situacionističku kritiku suvremenoga društva, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Anita Ruso u žarište postavlja ljudsku kreativnost, izvrćući „spektakularni komoditet“ u korist rekreacije individualne stvarnosti: ne inzistirajući na zajedničkoj temi, izložba umjetnicima omogućuje prisustvovanje u najvažnijoj likovnoj manifestaciji za mlade, postavivši širok okvir za „poželjne situacije“ – partikularne kritike suvremenog „društva spektakla“. Program Situacija, u sklopu 25. Salona mladih, održao se posljednji put 1998. godine.

Iz postava izložbe u galeriji Forum / Snimio Juraj Vuglač, izvor HDLU

Bijeg u djetinjstvo

U tehnici tuša i pera na papiru, obustavom konkretnih formi, Ivana Bajcer stvara naličja, čija kompozicija podsjeća na organizme vidljive okularom mikroskopa. Kao česta tema umjetničkog istraživanja Dominika Vukovića, bijeg u djetinjstvo, vidljiv je u selekciji vrsnih minucioznih crteža manjih formata, a istoj se temi utječu i Sjećanja vode, aluminijski reljefi Lucije Marin nalik morskim valovima, koji umjetničinu pozornost, privlače od ranog djetinjstva. Ambijentalna instalacija Ide Blažičko, kreirajući lebdeću strukturu nalik cvijetu ljiljana, jasna je referencija savršenosti prirodnih konstrukata, dok su otisci biljaka na koverte u djelu Pisma posveta Klasje Habjan gotovo zaboravljenoj praksi komunikacije. Kompozicija V Ene Bajuk, kolažiranom tehnikom linoreza, asocira na izlomljenost sjećanja, a istom se tehnikom predstavlja i Mihaela Rašica. Njezina je grafičko-pjesnička mapa sugestivan izraz slobode izražavanja i individualnosti. Fragilnost i prolaznost društvenih konstrukcija impresije su crteža Južina u tehnici ugljene olovke Fani Gluić, čiji je središnji motiv, grad, dekonstruiran prirodnim čimbenikom, vjetrom. Ručak na Stradunu Ane Marije Maravić skulpture su girica izrađene u bronci, servirane na tanjuru iz menze, kojima umjetnica izjašnjava jasnu kritiku elitnom konzumerizmu: „biti viđen“ prioritet je pred zadovoljavanjem osnovnih potreba, čini se, pod svaku cijenu.

Dokumentarističke fotografije mladog novinara i književnika Vida Barića Mladi, divlji, neispavani ilustracija su novostvorene supkulturne scene, ujedinjene u ljubavi prema glazbi i buntu, dok su dinamične fotografije ženskih aktova, oda umjetnice Lorne Kijurko životu i živosti. Koncept fotografske knjige umjetnice Dee Botica sadržan je u preispitivanju obiteljskih identiteta tradicije pomorstva, kao i individualnog odraza unutar istog, patrijarhalnog sustava. „Situacija“ galerije Canvas zaključena je fotografijama iz ciklusa Rasprodaja Petre Slobodnjak, u kojima su motivi odbačenog pokućstva vraćeni u funkciju smještajem u različite dijelove grada, stvarajući scene postapokaliptičnog umjetničkog ambijenta.

Kolorizam i apstrakcija nazivnici su koji povezuju selektirani opus Andreja Tomića, Luke Kuševića i Iris Jambrek: Tomićev slikarski rukopis sadržan je u kratkim, pastoznim namazima gradeći krutu i čvrstu kolorističku kompoziciju, Kuševićev je rukopis slobodniji i prozračniji tvoreći dinamične kompozicije velikih formata, dok Jambrek, koloritom zemljanih tonova, stvara mirne kompozicije suprotstavljenih apstrahiranih formi i koloristički energičnijih, dinamičnih poteza kistom. Ljudska figura, kao zajednički motiv selektiranog opusa Emanuele Lekić, Mislava Lešića, Martina Hrastića, Tare Beate Racz, Davora Dmitrovića, Lucije Jelić i Petra Popijača, uprizorena je različitim umjetničkim izazovima: autoportret umjetnice Lekić naslikan u hiperrealističkoj maniri, smješten u noćni eksterijer riječkog lukobrana, atmosferu „spokoja“ dijeli s realističnim prikazom šokačke svakodnevice Mislava Lešića, čija središnja ženska figura odjevena u tradicionalnu nošnju mirno otvara vrata štaglja prema stražnjem dvorištu imanja.

Hrastićeva Marija intimistički je prikaz ženske figure u domestičnom interijeru, čiji se rukopis ističe ekspresivnošću boja i oblika preuzetih iz fovističke tradicije. Neumjetničkim medijem, starim motornim uljem, na jednako neumjetničkoj podlozi, juti, stvorena je monokromna kompozicija Tare Beate Racz: unatoč robusnosti medija, središnja figura žene odražava umjetničinu slikarsku sofisticiranost. Umjetnička instalacija Petra Popijača, namjerno pozicionirana u izlog galerije i tako postavljena ujedno u fokus slučajnih prolaznika, humorističan je komentar na shizofrenu društveno-političku situaciju izazvanu pandemijom. Smještajem figure muškarca u kapsulu nalik grobnici, činom postavljanja VR-naočala iznad figure, umjetnik problematizira „novo normalno“ u globalnom lockdownu.

Karikaturalni Dmitrovićev crtež žene na platnu, kojoj se na jednom ramenu pojavljuje pas, a na drugom minijaturni muški akt, alegorija je tereta svakodnevne deliberacije, unutarnjih borbi vidljivih i u kiparskom ostvarenju umjetnice Lucije Jelić – njezina se figura žene posljednjim snagama opire potpunom slomu i konačnom padu na tlo galerije. Na pragu istih previranja utemeljena je i nihilistička introspekcija modularnih mapa Petre Šabić, alegorije umjetničina unutarnjeg svijeta, ilustrirana kombinacijom apstraktnih simbola i geometrijskih oblika. Povratak prirodi tema je slikarskih ostvarenja Radovana Kunića i Nataše Vuković – pejzaži velikih formata intuitivno privlače oko posjetitelja, a čovjekova je naklonost prirodi, izvjesna i u slikama umjetnice Albe Miočev, indicirana činom postavljanja motiva kamp-kućice i plastičnog stolca u netaknuti šumski pejzaž.

Snažan avangardistički karakter

Naposljetku, animalistički motivi Situacije u Forumu zastupljeni su u skulpturama Manuele Pauk i Vlatke Škoro. Paladiji umjetnice Pauk, čiji se naziv referira na kip Atene Palade kao zaštitnice Atene, skulpture su kornjača izvedene u bronci. Na velikoj kornjači Adwaita modeliranoj u terakoti, Pauk izrađuje trinaest bareljefa kao alegoriju društveno-političkih događaja koji su obilježili eru dugotrajna života gigantske muške kornjače Adwaite, koji je živio u zoološkom vrtu u Kalkuti od 1750. do 2006. Jasan kriticizam Manuele Pauk upućen je odnosu suvremenog društva prema prirodi, što je dodatno istaknuto reljefima u kojima likovi „simpatičnih“ i neopterećenih krava zamjenjuju ljudske protagoniste rekreiranih događaja. Skulpturalna skupina umjetnice Škoro izrađena u poliesteru čopor je afričkih divljih pasa konfrontiranih posjetiocu, čija surovost obrade, kao i uplašen, nesiguran stav, u promatraču izazivaju stanje nelagode i napetosti.

Izložba Situacija 35. Salona mladih vrlo artikulirano i uspješno ukazuje na interese i strepnje novih generacija, a umjetnički je aktivizam vidljiv iz analitičkih introspekcija kao i kritičkih analiza društva i njegova odnosa spram zajednice i prirode. Moglo bi se stoga reći da izložba posjeduje snažan avangardistički karakter u službi traženja zajedničkog identiteta, na putu k oslobođenju individualnosti, neograničene kreativnosti i samosvijesti generacije milenijalaca.