KAMOV NEVENU UŠUMOVIĆU

Književna nagrada Janko Polić Kamov ove je godine došla u ruke esejista i pisca kratke proze Nevena Ušumovića za zbirku priča Zlatna opeklina (2019) izdavačke kuće Sandorf. Nagradu koja nosi ime jednog od najpoznatijih nositelja hrvatske modernističke književnosti dodjeljuje Hrvatsko društvo pisaca, a članovi ovogodišnjega prosudbenog povjerenstva bili su Nikola Petković, Andrea Zlatar Violić i Velid Đekić, koji su nagrađeno djelo ocijenili kao „štivo samozatajnog erudita koje spada u sam vrh suvremene književnosti te zaslužuje punu pažnju čitateljske publike“.

Izd. Sandorf, Zagreb, 2019. 

Snimila Martina Kenji

Članovi povjerenstva na početku dodjele održane videosastankom istaknuli su težinu izbora najbolje knjige od gotovo stotinu pristiglih na natječaj. Predsjednik prosudbenoga povjerenstva Nikola Petković izjavio je da mu nikada nije bilo ljepše i teže sudjelovati u književnome natječaju, a Andrea Zlatar Violić objasnila je kako drži da su bili „emotivan“ žiri teško se odričući knjiga koje su ulazile u uži krug finalista, s čime se Velid Đekić složio, dodavši: „Mi zapravo pogriješiti nismo mogli. Sve su knjige toliko dobre – koju god da smo izabrali, bilo bi to itekako utemeljeno i argumentirano. Ipak – pobjednik je samo jedan.“

Autor svoju zbirku smješta u osamdesete prošloga stoljeća u Istri, a zajednički su tematski nazivnici svih priča autorovo „seciranje mita o turizmu kao o nekakvoj spasonosnoj grani“. Zanimljiva grafičkog rješenja, knjigu čine dvije skupine priča koje se čitaju s dvije strane.

„Dok su Igor Rajki i Boris Beck u romanu Ne bih o tome (2009) pronašli stranu B Bašćanske ploče i udvajajući autorski glas proizveli nesvakidašnje dobro štivo, Neven Ušumović odlučio je udvojiti knjigu kratkih priča, a možda i roman, tko će ga znati, podijelivši ju na stranu A i stranu B kasete, onoga pomalo zaboravljena komada plastike koji smo u nježnim godinama gurali u kasetofone“, rekao je Nikola Petković čitajući obrazloženje nagrađenog djela te dodao: „Lutajući motivi cjeline teksta jesu tranzicijski kaos, postsocijalistička farsa, turizam u Istri kao grana svih grana onoga što je ostalo od privrede te nedosanjani snovi mladosti koja je prekinuta ratom, raspadom i rasulom vrijednosti koje su preko noći nestale, a nikakve fiksne ih nisu uspjele zamijeniti.”

„Osim što je epitaf anomiji, ova je knjiga intertekstualni i metatekstualni dokument u kojemu se, tehnikom palimpsesta, autor odužuje bardovima poluotoka kao što su to Fulvio Tomizza, Vladimir Nazor – dok se mitopoetika narativa gradi na načelima prevrednovanja vrijednosti. Grade se kule u zraku poput tematskih parkova kojima harači Veli Jože, Nijemci u suglasju s lokalnim tajkunima koloniziraju mještane tako dokazujući da je Materada u nama, a ‘klinci’ zalijepljeni za rock-kulturu i glazbu prkose povijesti u nastajanju svojim odnosom prema stvarnosti pokazujući da žele život koji je samo ljudski, ali i odviše ljudski.”

Nakon proglašenja laureata Ušumović je zahvalio povjerenstvu te svim finalistima, naglasivši da finaliste književnih nagrada poput ove drži književnim preporukama povjerenstva. Zahvalio je i svim suradnicima, svojoj obitelji, kolegama i prijateljima, ističući važnost svog grada Umaga, ali i bitno – važnost svojih čitatelja, zahvaljujući kojima, kako kaže, „ova knjiga živi“. Dodao je kako osjeća posebnu povezanost s Rijekom i samim Kamovom kao „dijelom svoje intimne mitologije“, pročitavši na kraju dio iz pjesme Predraga Lucića duhovita i satirična, ali prigodna naslova Janko Polić u fine dining restoranu Kamov. Neven Ušumović profesor je filozofije, esejist, pjesnik i prevoditelj, rođen 1972. u Zagrebu, a odrastao u Vojvodini. Studije filozofije i komparativne književnosti te hungarologije završio je u Zagrebu.

Bavi se pisanjem eseja i kratke proze, a živi i radi u Istri. Objavio je roman Ekskurzija (Naklada MD, Zagreb, 2001) te zbirke priča 7 mladih (Naklada MD, Zagreb, 1997), Makovo zrno (Profil, Zagreb, 2009) i Rajske ptice (Profil, Zagreb, 2012). S mađarskog je prevodio Bélu Hamvasa, Ferenca Molnára, Pétera Esterházyja i Ádáma Bodora. Uvršten je u američku antologiju Best European Fiction 2010.

Nagrada Janko Polić Kamov dodjeljuje se od 2014. „za najbolje književno djelo (proza, poezija, drama) napisano na hrvatskom jeziku”. U duhu autora u čiju se čast dodjeljuje, nagrada promiče i inovativnost u bilo kojem književnom aspektu, a ove je godine nagrađeni pisac primio brončanu statuu Kamov ključ te novčani iznos od 10.000 kuna.