IZ OGRANAKA

Klanjec

Članovi predsjedništva OMH u Klanjcu uz 159. obljetnicu smrti na grobu Antuna Mihanovića, autora stihova hrvatske himne, u Parku znamenitih Klanjčana zapalili su svijeće i položili cvijeće.

Polaganje vijenca na grob Antuna Mihanovića

Antun Mihanović umro je u klanječkim Novim Dvorima Cesargradskim 14. studenog 1861, a prema vlastitoj želji za posljednje počivalište odabrao je Klanjec. OMH u Klanjcu je prije deset godina uz potporu članova, brojnih građana, poduzetnika i Grada bio nositelj projekta uređenja njegova groba i Parka znamenitih Klanjčana. OMH je tada bio i organizator stručno-znanstvenog skupa o Mihanoviću uz pokroviteljstvo HAZU-a i predsjednika RH, a sljedeće godine planira dostojno obilježiti 160. obljetnicu njegove smrti. S obzirom na to da OŠ Klanjec, Gradska knjižnica i još nekoliko udruga nose ime Antuna Mihanovića, radi usuglašavanja aktivnosti na obilježavanju godišnjice predloženo je Gradu Klanjcu i Kulturnom centru imenovanje Odbora za nastavak uređenja Parka znamenitih Klanjčana, izgradnju novih sadržaje i signalizaciju, za što su Gradu uz podršku LAG-a Zagorje – Sutla odobrena europska sredstva. (Nikola Filko)

Kutina

Ogranak MH u Kutini je uz 90. obljetnicu rođenja mons. Vladimira Stankovića (Kutina, 1930–Zagreb, 2015) 8. studenoga održao zavičajnu tribinu njemu u spomen. Mons. Stanković 2008. primio je Nagradu za životno djelo Grada Kutine. Teme su predstavljene u crkvi bl. Alojzija Stepinca u Kutinskoj Slatini, za koju je mons. Stanković 2001. blagoslovio temeljni kamen. Bio je najbliži suradnik triju kardinala, Šepera, Kuharića i Bozanića, tri desetljeća ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, u danima Domovinskog rata predsjednik Hrvatskog Caritasa. U uvodnom slovu predsjednik OMH Dragutin Pasarić naglasio je – unatoč tim dužnostima, predavanjima o iseljeništvu, potporom istraživanju zavičajne povijesti, donacijama za spomen-obilježja sve do međunarodnih programa četvrt stoljeća – bio je najvjerniji suradnik kutinskoj MH. Teme su izložili: Biserka Šmit Sabolić (biografija), Bernarda Grdić (donacije Kutini), Zlatko Grdić (izgradnja crkve u Kutinskoj Slatini), p. Mairano Passerini (zalaganje za beatifikaciju Ivana Bonifacija Pavletića), p. Andrejz Wosko (obogaćivanje mjesne crkve vitrajima). Za odanost zavičaju članica MH Marija Troha govorila je stihove na moslavačkoj kajkavštini, koju je mons. Stanković neobično volio. Gradonačelnik Kutine Zlatko Babić zahvalio je Ogranku na činu kojim ne dopušta da se znamenite osobe kraja zaborave. (D. P.)

Opatija

U OMH u Opatiji 20. studenoga održano je predavanje Ivana Martinaša, ovlaštena ispitivača poštanskih maraka Predfilatelističko razdoblje na našim prostorima I., Rijeka (Fiume) 1750.-1850. Predfilatelijom se naziva razdoblje poštanskog prometa do pojave prvih poštanskih maraka, puštenih u promet 6. svibnja 1840. u Velikoj Britaniji. Na našim prostorima, prva poštanska marka u optjecaju je od 1. lipnja 1850, kada kod nas završava vrijeme predfilatelije. U doba prije poštanskih maraka na pismima se nalaze poštanski žigovi i razne druge oznake pisane rukom. Prvi poštanski ured u Rijeci otvoren je 1750. Iako je 1779. carica Marija Terezija pridružila Rijeku Mađarskoj, upravljanje poštanskim prometom nastavlja Austrija.

Rijeka je u jednom razdoblju bila dio francuske provincije Ilirije pa je riječka pošta 1810. dobila standardizirani žig, kakav se rabio i u drugim francuskim provincijama. Već 1814. Rijeka je vraćena Austriji, ali francuski su žigovi ostali u uporabi sve do 1819. Nakon toga su u Rijeci korišteni jednoredni žigovi s nazivom pošte, a poslije i s datumom, a početkom 1850. riječka pošta uvodi okrugle žigove slične današnjim. U predavanju su bili prikazani svi poznati riječki predfilatelistički žigovi, kao i pisma, koja, svako od njih, ima posebnu predfilatelističku priču s obzirom na vrijeme kada su poslana te posebno s obzirom na pošiljatelja i primatelja. Prvi poštanski žig na području današnje Republike Hrvatske je žig V.FIUME iz 1755, a pismo na kojem se nalazi posjetitelji su mogli vidjeti na predavanju. (Julijan Dobrinić)

Split

Ogranak Matice hrvatske u Splitu slavi svoje Dane svake godine u studenome prigodnim programom koji se sastoji od predstavljanja novog broja časopisa Hrvatska obzorja, raznih kulturnih događanja kao što su predavanja, prikazivanje filmova o hrvatskim umjetnicima, organiziranja tribina, skupova i koncerata na kojima sudjeluju poznati javni djelatnici iz područja kulture, umjetnosti, znanosti, povijesti. Proslava ovogodišnjih 28.

Časopis Hrvatska obzorja

Dana Ogranka MH u Splitu (ove godine je i 68. obljetnica Ogranka) neće se održati prema predviđenom programu zbog pandemije koronavirusa, budući da to epidemiološke mjere iz sigurnosnih razloga ne dopuštaju. Ove godine proslava 28. Dana obilježit će se predstavljanjem novog (četvrtog) broja časopisa Hrvatska obzorja, a njegov skraćeni sadržaj objavljen je na mrežnim stranicama (https://www.omh-split.hr), na Facebooku te u medijima. Natječaj i izbor za najbolju pjesmu o Marjanu u ovoj godini pandemije obavili smo na sličan način. Od osnutka 1952. do danas Ogranak MH u Splitu usprkos brojnim poteškoćama uspio je izdati brojne knjige u svojoj nakladi, održati velik broj predavanja iz kulture, umjetnosti, znanosti, povijesti, tribina, skupova, koncerata te projekcija filmova, a sve u skladu s ciljevima i smjernicama u kulturi, umjetnosti i znanosti MH, koja kao kulturna institucija djeluje 178 godina. Unutar Ogranka djeluju odjeli za razne kulturno-znanstvene djelatnosti, a voditelji su članovi stručnjaci iz književnosti, povijesti, sociologije, pedagogije, teologije, knjižničarstva, medicine). Nadamo se i vjerujemo da će Ogranak nakon prestanka pandemije s dodatnim poletom organizirati kulturna i znanstvena događanja na zadovoljstvo članova i ostalih posjetitelja te nastaviti s redovitim prijavljivanjem svojih projekata iz kulture na javne pozive grada Splita, Županije i Ministarstva kulture.

U novom izdanju časopisa OMH u Splitu (br. 4/2020) Hrvatska obzorja mogu se naći zanimljive teme iz kulture, umjetnosti, povijesti, psihologije, pedagogije i prirodnih znanosti. (Joško Kalilić)

Zabok

U prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Zaboku 24. studenoga Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Krapinsko-zagorske županije donirala je Ogranku računalo. Donaciju je predao Josip Horvatin, predsjednik UDVDR Krapinsko-zagorske županije, a preuzele su je predsjednica OMH u Zaboku Sandra Babnik Lončar i potpredsjednica Tina Marušić. Josip Horvatin, predsjednik UDVDR Krapinsko-zagorske županije, istaknuo je kako se trude da pomognu gdje god mogu i kad za to postoji mogućnost.

Tina Marušić, Sandra Babnik Lončar i Josip Horvatin

Donacijom računala omogućeno je unapređenje rada i djelovanja Ogranka, ali i još bolja komunikacija između članstva, ogranaka na području Krapinsko-zagorske županije i izvan nje te općenitog djelovanja u našem gradu Zaboku. Sama primopredaja bila je prilika za razmjenu informacija o redovitim aktivnostima navedenih udruga i njihovih članova, aktualnoj problematici, ali i budućim mogućnostima suradnje. (Darko Fiket)