GLAZBU IZDVAJA

50. obljetnica Ljetne pijanističke škole

Obljetnice mogu biti dragocjeni podsjetnici na uporišne točke područja kojim se bavimo i smjera kojim želimo krenuti u budućnost. Unatoč nepovoljnim okolnostima, prigoda je u Grožnjanu okupila u radnom slavlju i okružju vrhunske predavače i mlade perspektivne pijaniste.

Sudionici Ljetne pijanističke škole

Održano je šest koncerata – što profesora što polaznika – te četiri razgovora uživo i otvaranje izložbe posvećene 100. obljetnici rođenja Artura Benedettija Michelangelija.

Iskustva i sjećanja kroz seminare, koncerte i razgovore podijelili su utjecajni pedagozi i pijanisti: Vladimir Krpan, Arbo Valdma, Konstantin Krasnitsky, Dragomir Bratić, Katarina Krpan, Bruno Vlahek, Simon Trpčeski, Federico Gianello, Bojan Martinović, Srba Dinić, Pedja Mužijević i Gligor Gelebešev. Svi su koncerti i razgovori prenošeni uživo. Time i tehnologija podupire održavanje Ljetne pijanističke škole u Grožnjanu u narednim godinama i svima potrebnu komunikaciju s najširim krugom profesionalnih pijanista i ljubitelja glazbe.

Hrvatska pijanistička reprezentacija koroni usprkos

Dva vikenda i ukupno dvanaest koncerata na kojima se predstavio velik broj pijanističkih snaga srednje i mlađe generacije pokazao je široke mogućnosti hrvatske pijanističke umjetnosti. Većina se koncerata dogodila zahvaljujući marnim organizatorima Cristoforiumu i Diapasonu, bez potpore kojih bi hrvatska reproduktivna umjetnost bila daleko manje u javnosti.

Srđan Čaldrović

Konstantin Krasnitski

Iz bogate ponude izdvojila bih tri umjetnika, podjednako zbog odlika koje ih razlikuju čineći ih samosvojnim umjetničkim ličnostima, ali i specifične razine zajedništva.

Srđan Čaldarović u Hrvatskom glazbenom zavodu, s djelima J. Haydna, F. Schuberta i J. Brahmsa, umjetnik je snažne geste, s naglašenim osjećajem za protok djela, ali i za tonsku boju kojoj nijanse iscrtavaju dijelove cjeline.

Lovre Marušić

Netko bi možda drukčije osmislio Schuberta ili Brahmsa, ali u tome i jest smisao različitosti, što se moglo čuti i koji dan poslije u interpretacijama Konstantina Krasnitskog, umjetnika bjeloruskog podrijetla, koji je Hrvatsku izabrao za drugu domovinu, a nastupio je u ciklusu Pleyel kojim organizator Cristoforium nastoji održati tradicijsku liniju hrvatskog pijanizma od vremena prof. S. Stančića. Najprije počast hrvatskim autorima J. Štolceru i D. Bobiću, a potom niz izabranih djela S. Rahmanjinova s raskošnom paletom tehničkih i tonskih mogućnosti, s idejama koje aktivno komuniciraju s interpretiranom glazbom. I napokon, Lovre Marušić – pred odlazak na finalni dio natjecanja Busoni – drukčiji, transparentan, čija se vlastitost prepoznaje u bistrom izrazu, a stanovita mekoća stilski nastoji uskladiti s djelima D. Scarlatija, J. Haydna i W. A. Mozarta, dok će se snaga ekspresije razviti u skladbama J. Rodriga i F. Liszta.

Svim trima zajednička je neupitna tehnička opremljenost, a vrijedan je pozornosti neprestance aktivan odnos prema tonskoj kvaliteti u kojemu svaka nijansa očituje povezanost između autora i njegova tumača.