Uglazbljene emocije zatočeništva

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu, dosljedno novoj programskoj viziji započetoj koprodukcijom komorne opere Antonija Smareglie Caccia lontana, u tekućoj je, novonormalnoj sezoni, 28. listopada premijerno prikazalo monooperu Grigorija Samuiloviča Frida Dnevnik Anne Frank. Riječ je o ozbiljnom i ambicioznom projektu čija je producentica, Iva Hraste Sočo, u programskoj knjižici napisala: „Postavljanje monodramatske opere Dnevnik Anne Frank na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu u izvedbi sopranistice Marije Lešaje i Orkestra mladih glazbenika pod umjetničkim vodstvom Matije Fortune i Stjepana Vugera, u režiji Ozrena Prohića, ima dvojako značenje: teatar nastavlja svoj put prema ishodištima glazbeno-scenskog kazališta koje je u svojoj povijesti njegovalo kao tradiciju, ali i ustanovljuje novi pravac – suvremenu operu – koja će, zasigurno, stvoriti nove publike u okruženju varaždinskog rafiniranog glazbenog ukusa.“ Te su se riječi pokazale istinitima: premijera i tri reprize, održane u skladu sa svim epidemiološkim mjerama, privukle su publiku željnu glazbenih događanja te živih izvedbi i sinergije uprizorenih glazbenih suzvučja.

Kazalište koje od 2013. nastojanjima intendantice Jasne Jakovljević sustavno radi na povratku glazbenoscenskih djela pred (ne samo) varaždinsku publiku, pronašlo je programsku nišu s pomoću koje se uspijeva održati pa i zadržati u konkurenciji ostalih nacionalnih opernih kuća s velikim glazbenim ansamblima i visokim razinama produkcije.

Glazbeno promišljanje i prisjećanje na strašne povijesne događaje / Snimio SINIŠA SOVIĆ

Monoopera Dnevnik Anne Frank nosi broj 60 u skladateljevu opusu te se smatra jednim od vrhunaca njegova rukopisa. Opera u 55 minuta glazbe kroz četiri scene prikazuje 21 epizodu iz života u skloništu u kojem borave obitelji Frank i Van Pels (u dnevniku Van Damm) te suvremenim muzičkim tehnikama prikazuje širok raspon emotivnih stanja naslovne protagonistice. Nastala 1968. godine, prema jednom od najpoznatijih književnih predložaka naše povijesti – simbolu stradanja židovskog naroda tijekom Holokausta – opera je praizvedbu doživjela uz klavirsku pratnju u Moskvi, u svibnju 1972. Uglazbljeni Dnevnik Anne Frank svojim svevremenskim značenjem nudi važno (glazbeno) promišljanje i prisjećanje na strašne povijesne događaje, ali i na mikrokozmos mladog bića koje se s njima pokušava suočiti i njima usprkos svijetu dati samo najbolje od sebe. Zanimljivo je da se i 105 godina nakon rođenja skladatelja te više od 50 godina od praizvedbe Fridova glazba i dalje percipira kao suvremena, moderna pa i nepoznata. U svijetu mode, komadi nastali tih godina nazivali bi se vintage, no glazbena je povijest suvremena gotovo cijelo stoljeće. Uz spomenutu, izvornu, verziju za glas i klavir, postoje i inačice u orkestraciji za komorni orkestar ili za devet solista te verzija iz 2012. za klavir, kontrabas i udaraljke. Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu odabralo je verziju za devet solista koji su regrutirani iz udruge Orkestar mladih glazbenika (OMG!), koji su zahtjevnu i intenzivnu partituru izvodili vrlo sigurno i uigrano uz oba glazbena voditelja produkcije te ih stoga valja poimence nabrojati: Georg Draušnik, violina, Tonko Marković, violončelo, Mihael Ros, kontrabas, Barbara Tomić, flauta/piccolo, Monika Popović, klarinet, Lovro Čutić, truba, Lovro Baričević/Vedran Vujec, udaraljke, i Viktor Čižić, klavir.

Dirigenti, Matija Fortuna (koji je ravnao premijernom izvedbom i prvom reprizom) te mladi Stjepan Vuger, koji je čak na premijeri uspješno zamijenio odsutnoga pijanista Čižića, a ravnao zadnjim dvjema reprizama, znalački su vodili predstave i omogućili sopranistici Mariji Lešaja izvrstan dijalog s orkestrom.

Jezgru autorskog tima svih dosadašnjih opernih predstava HNK-a u Varaždinu čine redatelj Ozren Prohić i scenograf Žorž Draušnik, čija je estetika već dobro poznata varaždinskoj opernoj publici. Ovoga puta uz njih su i kostimografkinja Petra Dančević Pavičić, oblikovatelj rasvjete Marijan Štrlek i autor videoprojekcija Ivan Faktor. Prepjev libreta načinila je Karmen Belamarić.

Spretnim igrama svjetla i sjene, jednako na sceni kao i u videoprojekcijama, uz minimalne scenografske elemente, uspješno se pojačavaju dramska i glazbena napetost, a publika prati niz emotivnih stanja glavne junakinje, koja se tijekom predstave od zaigrane i bezbrižne djevojčice pretvara u mladu djevojku suočenu s okrutnom zbiljom.

Sopranistica Marija Lešaja pokazala se kao pravi izbor za ulogu Anne Frank. Zahtjevi koje ta uloga stavlja pred umjetnika koji je utjelovljuje iznimni su i kondicijski i interpretativno, i emotivno i vokalno. Glumački transformacija i odrastanje lika bili su uvjerljivi i iznimno ganutljivi, a vokalne sposobnosti pjevačice došle su do punog izražaja u svim interpretativnim izazovima koje je Frid stavio pred Anne Frank: od atonalnih dijelova partiture do ekspresivnog Sprechgesanga.