Povratak – stvarnost ili utopija?

U Zagrebu je 5. i 6. studenoga u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva održan Četvrti hrvatski iseljenički kongres Povratak – stvarnost ili utopija? Ideja projekta hrvatskih iseljeničkih kongresa razvijanje je suradnje i aktivno djelovanje na jačem povezivanju hrvatskog iseljeništva s domovinom. Dosad organizirani kongresi – 2014. u Zagrebu, 2016. u Šibeniku i 2018. u Osijeku – rezultirali su opsežnim zbornicima, medijskim objavama i brojnim aktivnostima posvećenima aktualnim pitanjima iseljavanja, traženju prikladnih rješenja te suradnji hrvatskih iseljenika i institucija hrvatske države, kao i upoznavanju svekolike hrvatske javnosti s iseljeničkim temama.

Sudionici panela Politika povratništva u lokalnim zajednicama

Hrvatski iseljenički kongresi od početka tradicionalno okupljaju predstavnike državnih i crkvenih vlasti i institucija, znanstvenike i stručnjake koji se bave iseljeništvom, gospodarstvenike, povratnike te različite udruge i zainteresirane pojedince, a brojni od njih i aktivno pružaju podršku njihovoj organizaciji. Uz Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva iz Zagreba suorganizatori su ovogodišnjeg kongresa Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, Hrvatska matica iseljenika, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnosti, Ekonomski fakultet u Osijeku, Association of Croatian American Professionals i ICARUS Hrvatska, uz pokroviteljstvo Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike RH te Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.

Održivost povratka u Domovinu

Zbog pandemijom uvjetovanih okolnosti uobičajeni termin održavanja Kongresa potkraj lipnja pomaknuo se prema kraju godine i preselio u virtualno okruženje, a naposljetku je planiran u dva dijela. Prvi, radni dio programa, koji se sastoji od izlaganja i rasprava održan je početkom studenoga 2020, dok će se drugi dio s tradicionalnim kulturno-umjetničkim programom, svečanom večerom i prigodnim izlaganjima održati u proljeće 2021, kada se steknu uvjeti za okupljanja uživo. Slijedeći propisane epidemiološke mjere, određeni dio izlagača i sudionika Kongres je pratio u dvoranama Matice hrvatske, a veći dio njih i zainteresirana publike online iz cijeloga svijeta.

Panel
Predstavljanje
misijskih jubileja

Iz kongresa u kongres propituju se najvažnija područja iseljeničkog iskustva i odnosa s Hrvatskom, a Četvrti iseljenički kongres posvećen je temi povratništva, koja je obrađena različitim interdisciplinarnim pristupima, slijedeći aktualne trendove i programe te iskustva iseljenika i iseljeničkih zajednica usmjerenih na izazove i potencijale umrežavanja Hrvata iz iseljeništva i u domovini.

Iseljenici su generacijama prenosili u druge zemlje svoj biološki, profesionalni i kulturni potencijal obogaćujući time zemlje useljenja. U dugoj iseljeničkoj povijesti Hrvatske uvijek su postojali i povratnički tokovi različita intenziteta i raznolikih iskustava i uspjeha. Osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu, uz ekonomske čimbenike, privući i određeni elementi kvalitete života (sigurnost, mirniji i opušteniji način života, krajolik, klima i dr.).

Povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, i ne može se promatrati izvan hrvatskoga društvenog, političkog i gospodarskog konteksta. Održivost povratka ovisi o brojnim čimbenicima, poput aktivne uloge državnih institucija, pravnog okvira, postojanja i provedbe usmjerenih javnih politika, ekonomskih prilika, zatim obiteljskih prilika, ali i o uloženim naporima povratnika i potomaka iseljenika u što uspješniju integraciju u hrvatsko društvo. Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje.

Povratnička iskustva

Slijedom tih promišljanja u okviru dvodnevnog programa Kongresa više od sedamdeset izlagača pripremilo je izlaganja i rasprave iz više područja: odnos rada i poduzetništva u procesu povratka; institucionalna potpora povratku; povratništvo u povijesnoj perspektivi; obrazovanje i povratak mladih; kulturna politika i identiteti kao dio povratka; demografski aspekti povratka; uloga Katoličke crkve u očuvanju identiteta; očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u iseljeništvu kroz baštinu, kulturu i jezik.

Tijekom ceremonije otvaranja sudionicima su se obratili ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Željko Holjevac, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku Boris Crnković, prorektor Sveučilišta u Mostaru Vlado Majstorović, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu Tomislav Markić, državna tajnica Središnjega državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić i predsjednik Programsko-organizacijskog odbora Kongresa Marin Sopta.

U uvodnom panelu pet je izlagača predstavilo teme Kongresa – Marin Sopta govorio je o mogućnostima i realnim očekivanjima masovnoga povratka iseljenika, Božo Skoko o (re)definiranju suvremenoga hrvatskog identiteta kao motivacijskog elementa povratka iseljenika i jačanja njihovih veza s domovinom, Vlatka Lemić o baštini i kulturi kao temeljima nacionalnog identiteta i povezivanja pojedinaca, zajednica i naroda, a Don Markušić, povratnik iz Australije, i Josip Hrgetić, povratnik iz Venezuele, izložili su osobna povratnička i poduzetnička iskustva.

Nakon uvoda uslijedio je okrugli stol Politika povratništva u lokalnim zajednicama (moderirala je Tanja Trošelj Miočević), koji je praktičnim primjerima gospodarskih i infrastrukturnih ulaganja te poduzetničkih inicijativa pružio sliku javnih politika i aktualnih problema povratništva i demografske revitalizacije pojedinih sredina. U raspravi su sudjelovali i iskustva svojih zajednica predstavili gradonačelnici, Karlovca Damir Mandić, Gospića Karlo Starčević i Visa Ivo Radica, načelnik općine Krapinske Toplice Ernest Svažić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i gospodarski tajnik Matice hrvatske Damir Zorić i Karolina Kudelić, vlasnica Salvia Senior Residence u Crikvenici.

Središnji dio kongresnog programa bio je organiziran u deset tematskih cjelina, koje su se odvijale paralelno po dva panela istodobno. Tako su u panelu Nekada i sada izlagači predstavili istraživanja o iseljenicima i životu otoka Suska, doseljavanju janjevačkih Hrvata u Kistanje te Austriji kao destinaciji privlačnoj hrvatskim iseljenicima. Panel Filozofsko-etička i pravna pitanja migracija okupio je izlaganja o temama nužnosti interdisciplinarnog pristupa proučavanju migracija, odnosu azila i migracija, ekonomskim i etičkim problemima eksploatacije migrantskog rada te iskustva emigracije i etike Paula Tillicha.

Duhovnost i kultura

Dva su panela bila posvećena duhovnosti i kulturi i njihovoj ulozi u izgradnji zajedništva iseljene i domicilne Hrvatske. Na prvome su predstavljeni katolička TV Laudato i emisija Hrvatskoga katoličkog radija Živa veza te povijest, duhovnost i baština franjevaca u Vukovaru, dok je drugi obilježio jubileje Hrvatskih katoličkih misija diljem Europe. Putem interneta voditelji misija iz Beča, Hamburga, Londona i Dublina te katoličkih zajednica Aalen i Heidenheim i Darmstadt uključili su se u program i predstavili obljetnice i aktivnosti svojih zajednica.

Drugi dan Kongresa bio je posvećen temama migracije i identiteta, povijesnim osvrtima te baštini i kulturi. Panel Migracijske politike okupio je izlaganja koja su se bavila povratkom, nacionalnim migracijskim politikama, pitanjima globalne mobilnosti i remigracije hrvatskog iseljeništva te znanstvenom politikom u uvjetima digitalne transformacije. Izlaganja u okviru panela Identitet predstavila su Registar hrvatskih subjekata izvan RH, istraživanja gradišćanskih Hrvata u Mađarskoj, Hrvata u Vojvodini i Sloveniji te sociolingvistički pogled na hrvatski kao nasljedni jezik.

Na prvom povijesnom panelu povratnici iz Njemačke i SAD predstavili su poglede tih država na Hrvatsku i Jugoslaviju u drugoj polovici 20. stoljeća, a predstavnici znanstvenih ustanova istraživanja i dokumentaciju o povratništvu, iseljenicima i gradišćanskim Hrvatima iz fondusa svojih ustanova. Drugi je panel bio posvećen znamenitim povijesnim osobama: Nikoli Tesli, fra Augustinu Augustinoviću, misionaru Anti Gabriću i Krsti Spalatinu.

Na panelu Baštinski temelji – kultura i jezik izloženi su programi učenja hrvatskog jezika u RH i hrvatska iseljenička lirika te hrvatski iseljenički tisak na osnovi novina novozelandskih Hrvata. Panel Komunikacija baštine predstavio je aktivnosti kreativne industrije kroz primjere brendiranja Osijeka i Milenijskog natjecanja Kreativne riznice te mogućnosti digitalne transformacije baštine na primjeru suradničkih platformi Topoteka i Znameniti.hr i digitalnog repozitorija HAZU.