Knjižničari PREPORUČUJU

Neil Jordan, Utopljeni

Suvremeni irski autor, poznatiji kao filmski redatelj i scenarist, u ovom romanu noir i fantazmagorična ozračja, u žarište stavlja privatnoga detektiva Jonathana, koji uz pomoć vidovnjakinje Gertrude pokušava odgonetnuti slučaj djevojke Petre, misteriozno nestale prije dvanaest godina.

Izd. Naklada Ljevak, Zagreb, 2020.

Radnja je smještena u neki od srednjoeuropskih gradova koji se njega, došljaka iz Londona, doima poprilično retro. Drugi, usporedni, „slučaj“ koji Jonathan mora rješavati jest vlastita kompleksna bračna situacija sa suprugom Sarom. Rezigniran i razdiran ljubomorom, utjehu pronalazi u tajanstvenoj djevojci koju je spasio od samoubojstva. Kao moguća točka spajanja distanciranih muža i žene pojavit će se situacija oko njihove malene kćeri Jenny, koja iznenada postaje medij za sablasnu intervenciju čudnih onostranih sila. Roman sfumato atmosfere, zamagljenih granica između realnog i nadrealnog, u kojem dodatnu prašinu podižu zvuci violončela „s onoga svijeta“ (od znamenitog Pabla Casalsa do tajanstvene djevojke i potom malene Jenny) naposljetku je finaliziran neočekivanim otkrićima i pogibeljnim uličnim demonstracijama u maniri pravoga trilera. Potop koji će na koncu uslijediti nakon nekoliko dana neprekidne kiše samo će „zakucati“ dojam da se Jordanovi junaci doimaju poput utopljenika u potrazi za spasonosnim slamkama.

Juan Marsé, Dvojezični ljubavnik

Roman višestruko nagrađivana suvremenoga španjolskog pisca priča je o Juanu Marésu, očajnom, iznevjerenom i odbačenom suprugu koji životari kao ulični svirač na ulicama Barcelone.

Izd. Disput, Zagreb, 2020.

Predoziran ljubavlju prema bivšoj ženi, bogatoj i lijepoj Normi Valenti, s vremenom je pretvara u vlastitu opsesiju zbog koje spremno žrtvuje svoj cjelokupni identitet u namjeri da postane muškarac po njezinoj mjeri – primitivni i muževni Mursijanac jakog južnjačkog naglaska. Kako bi je osvojio, on se prerušava u takvu inačicu iz svoje prošlosti – Juana Fanecu, prijatelja iz djetinjstva. Kroz zlosretnu sudbinu protagonista autor stvara višeslojno djelo u kojem problematizira neke važne aspekte španjolskog društva. Primjerice, to je njegova stratifikacija na arogantne bogate i bespomoćne siromašne. Nadalje, nije slučajno da je Norma sociolingvistica koja radi u Uredu za standardizaciju katalonskog jezika jer time apostrofira jednu od aktualnih prijepornih točki, a to je katalonski kulturni idetitet i jezik kao jedno od njegovih zrcala. U tom smislu roman se može iščitavati i kao zanimljiva trojezična struktura koju tvore kastiljski kao književni španjolski, zatim varijanta južnjačkog španjolskog kakvom govore došljaci s juga, u prijevodu prezentiran kao dalmatinski dijalekt, i katalonski, čije je prijevodno rješenje slovenski jezik.