IZ OGRANAKA

Čakovec

U veljači ove godine Ogranak MH u Čakovcu raspisao je tradicionalni književni natječaj za učenike osnovnih i srednjih škola Međimurske županije, koji od prošle godine, u čast njegovu pokretaču, nosi naziv Natječaj za Nagradu Zvonimira Bartolića te je jedno od važnijih mjesta u kulturnoj djelatnosti Ogranka. Jedini je kriterij natječaja da literarni radovi budu na kajkavskom jeziku, u čijoj ljepoti učenici uspješno iz godine u godinu pronalaze nadahnuće. Prosudbeno je povjerenstvo za izbor najboljih radova u obzir uzimalo ponajprije literarnu vrijednost pristiglih radova, a vrednovalo i osebujnost stila, izbor nesvakidašnje teme te učeničku samostalnost i originalnost. Na ovogodišnji su natječaj prijavljena ukupno trideset i četiri rada, a uključilo se osam osnovnih i jedna srednja škola Međimurske županije, što je manje nego proteklih godina, ali pohvalno s obzirom na nepovoljne ovogodišnje okolnosti.

Dodjela Nagrade Zvonimira Bartolića

Najuspješnijima Ogranak MH u Čakovcu dodijelio je poticajne novčane nagrade – prvu, drugu i treću, zasebno za kategorije osnovnih i srednjih škola, i dvije pohvale za učenike osnovnih škola. Uz to im je, kao i njihovim mentorima, darovao i knjigu iz svojega nakladničkog programa. Od osnovnih škola nagrađene su OŠ Petra Zrinskog, Šenkovec, OŠ Nedelišće i OŠ Podturen, a od srednjih škola Gimnazija Josipa Slavenskog u Čakovcu. Pohvaljene su OŠ Donja Dubrava i OŠ Nedelišće. Na svečanoj dodjeli održanoj u dvorani Ogranka MH u Čakovcu 10. studenoga govorili su župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Ogranka Ivan Pranjić te predsjednica prosudbenoga povjerenstva, književnica Petrana Sabolek. Matija Posavec naglasio je važnost i vrijednost natječaja – uživajući u pisanju, mladi njeguju svoj kaj i čuvaju ga od zaborava. Ivan Pranjić zahvalio je sudionicima, pohvalivši njihov odaziv unatoč epidemiji koronavirusa. Istaknuo je važnost poticanja i nagrađivanja učeničkoga stvaralaštva na kajkavskome jeziku, što smatra i radošću i dužnošću Ogranka. Petrana Sabolek prisutnima je predstavila tijek natječaja i pristigle radove te uručila nagrade. Svi nagrađeni radovi bit će objavljeni u godišnjaku Ogranka MH u Čakovcu, Hrvatskom kajkavskom kolendaru 2021, potkraj studenoga. (Anita Novak)

Čitluk

Budući da se na području Brotnja nalazi najveće vinogorje u BiH, poznato po proizvodnji sorti grožđa žilavke i blatine i istoimenih vina, tradiciju blagoslova i kušanja iskusni broćanski vinogradari stoljećima njeguju i priređuju na Dušni dan, kada se i simbolično zatvaraju bačve. Od prije 22 godine ta se lijepa tradicija uspješno održava u sklopu završetka obilježavanja Dana Matice hrvatske u Brotnju, čime joj je dano značenje koje joj doista i pripada. Tradicija, koja se održava 2. studenog, prerasla je u jedinstvenu, nezaobilaznu i prepoznatljivu kulturnu i turističku manifestaciju poznatu izvan granica BiH pridonoseći i promidžbi glasovitih broćanskih vina žilavke i blatine. OMH u Čitluku od ove godine prvi put samostalno, uz potporu manjeg broja gospodarstvenika, organizirao je Dane otvorenih vinskih podruma i tradicionalno kušanje mladog vina. Zamisao je organizatora da sljedećih godina Dane otvorenih vinskih podruma obilježava u drugom vinskom podrumu u Brotnju – Hercegovini uz kušanje žilavke i blatine te ostalih visokokvalitetnih vina i tradicionalnih hercegovačkih proizvoda koji idu uz ta vina. Ovogodišnja svečanost zatvaranja manifestacije Dani MH završila je blagoslovom i kušanjem mladog vina u konobi i podrumu – vinoteci OG AS na Tromeđi, gdje je OMH u Čitluku okupio manji broj prijatelja i dobrotvora MH uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera. Božji blagoslov na mlado vino, pripremljenu hranu i okupljene zazvao je akademik fra Andrija Nikić, nakon čega je domaćin Andrija Stojić, predsjednik OMH u Čitluku, kušao mlado vino te ga na kušanje ponudio i ostalim nazočnima. (Andrija Stojić)

Koprivnica–Varaždin

Dan uoči Svih svetih položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće na obnovljenom grobnom mjestu hrvatskog pjesnika i ilirca Tome Blažeka (Peteranec, 1807–Varaždin, 1846) na Varaždinskom groblju u ime Općine Peteranec i OMH u Koprivnici. Obnova grobnog mjesta napravljena je po napucima Ministarstva kulture RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Varaždinu i Varaždinskog gradskog groblja, a financijski je troškove obnove podmirila Općina Peteranec i tim činom pokazala koliko drži do vlastitog identiteta, baštine i memorije na znamenite Peterančane, koji su ostavili traga u korpusu nacionalne baštine – Ilirskog pokreta. Tomo Blažek završio je njemačku školu u rodnom selu, gimnaziju u Varaždinu te je studirao teologiju u Zagrebu, koju je napustio zbog bolesti, a 1837. završio je pravo u Zagrebu. Bio je učitelj djece Karla Erdödyja, a potom prisjednik Sudbenog stola Varaždinske i Križevačke županije. Prvu pjesmu na hrvatskom jeziku Domorodac objavio je 1835. u znamenitoj Gajevoj Danici, čime se uvrstio u krug poznatih iliraca koji su domoljubnim djelovanjem do sredine 19. stoljeća postavljali temelje za uvođenje hrvatskog jezika kao javnog i službenog u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Antun Nemčić mu je postumno u Zagrebu 1848. objavio zbirku Političke pjesme Tome Blažeka. Pisao je i refleksivne, misaone pjesme s notom ironije. (Dražen Ernečić)

Kutina

COVID-19 nije zaustavio 20. neprekinuto održavanje skupa Kutinski dani znanosti i umjetnosti. Vrijedan jubilej vezan je uz 2000, kada je Ogranak MH u Kutini otkrio spomen-poprsje poznatom Kutinčaninu Gustavu Baronu. U 19. stoljeću između brojnih crkvenih dužnosti bio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu. Jubilej je obilježen u online izdanju. Prostor komunikacije bila je učionica Srednje škole Tina Ujevića. Pozdrav i jubilarnu čestitku suradnički su razmijenili Saša Sambolek, ravnatelj SŠ Tina Ujevića i Dragutin Pasarić, predsjednik OMH u Kutini. U ime Ogranka nazočna je bila i dopredsjednica Katarina Brkić. S obzirom na teološku djelatnost Gustava Barona izvrsni gosti bili su nekadašnji učenici škole – s Bogoslovnog sveučilišta u Zagrebu Anđelo Maly i viša savjetnica za vjeronauk Agencije za odgoj i obrazovanje Gordana Barudžija. Ona je na kutinskoj školi bila i profesorica vjeronauka. Pred doktoratom je s temom djelotvorne uloge žena u teologiji, dok Anđelo Maly prevodi Bibliju na standardni hrvatski jezik. U otvorenom razgovoru osjetilo se kolika je vrijednost teološke spoznaje za opći i život svakoga pojedinca te se podsjetilo na poznati humanitarni rad udruge Spajalica kutinskih srednjoškolaca. Naglašena su dobrotvorna djela dr. Barona za župu i grad Kutinu, poput nezamjenjivog prinosa osnivanju DVD-a. Skup je moderirala, godinama povezana s projektom, Vesna Jakovljević. U ulozi predstavljača gostiju ponovio se prošlogodišnji uspješan učenički tim: Dora Brozović, Bruno Pavličić i Krešimir Pavličić. (Dragutin Pasarić)

Slatina

I ove godine, unatoč pandemiji koronavirusa, Slatinčani su odali počast svom slavnom sugrađaninu Mirku Jirsaku. Na natječaj Ogranka MH u Slatini za najbolju kratku socijalnu priču stiglo je 28 priča. Povjerenstvo u sastavu Kristina Katalinić, Marica Kesić, Snježana Tot, Mišo Grundler i Marija Pepelko, predsjednica, dodijelilo je tri nagrade novčanog iznosa od 1000 kn, 500 kn i 300 kn (Natalija Bajer, Sezona kiša, Slavica Sarkotić, Daleki miris Bosuta, Tomislav Šovagović, Lepi), a još četiri priče pohvaljene su i nagrađene prigodnim darom (Dražen Čižek, Putovanja, Oliver Jukić, Rokovnik, Ivo Mijatović, Dva konja za dvadeset i pet konja, Stjepan Crnić, Fotografija). Organizacijski odbor za obilježavanje Dana Mirka Jirsaka 2020. posebno je nagradilo narativnu meditaciju Proročanski Kozarac jezikoslovke Nives Opačić za izvrsnost njegovanja hrvatske jezične baštine i oživljavanje „Slavonca staroga kova“. Nisu pobijedile samo nagrađene priče, već sve pristigle jer su pisane srcem i dodiruju dušu čitatelja, svaka na svoj način. U njima diše, tuguje, plače, smije se i raduje Slavonija, zemlja plemenita, zemlja naših predaka, didaka, ratara, patnika i prognanika, ali neuništiva i vječna – Jirsakova, Kozarčeva i naša zemlja majka i kolijevka.

Dani Mirka Jirsaka

Drugoga dana manifestacije predstavljena je knjiga tradicijske glazbe Virovitičko-podravske županije Hvatajte se u pleteno kolo autorice etnomuzikologinje i glazbene pedagoginje Miroslave Hadžihusejnović Valašek, koja je projekt ogranaka MH Virovitičko-podravske županije: u Slatini, Orahovici i Virovitici. Skup je pozdravila predsjednica Ogranka Zorica Varga, istaknuvši da je izlazak svake knjige praznik, a ovakve, koja nosi nasljeđe prošlosti za mlade naraštaje, pravi je blagdan za dušu hrvatskoga čovjeka. Zahvalila je svima koji su prepoznali vrijednost projekta te uz MH sudjelovali u njegovu ostvarenju.

O knjizi kao još jednom doprinosu čuvanju tradicijske baštine govorile su urednica Male slatinske biblioteke Ksenija Vujanović Juras i suurednica knjige Dragica Šuvak te Valentina Dačnik iz Hrvatskoga sabora kulture, koja je pročitala i autoričino pismo podrške, kojim poručuje: „Čestitam vam što prkosite ovoj svjetskoj nemani i slavite duh i ljepotu našega puka. Kao muzikologinja opsjednuta Slavonijom podsjećam da knjiga sadrži najljepše izraze duha našega naroda – pjesmu, koja je simbol zdravlja i sreće.“ (Zorica Varga)

Virovitica

Od poznatih nebeskih tijela u prošlosti s pravilnim gibanjima i spomena drevnih horoskopa različitih civilizacija do nestalnih, kataklizmičkih zvijezda repatica i misterija betlehemske zvijezde vodilo je uzbudljivo predavanje profesora tehničke kulture Zlatka Kovačevića održano 29. listopada u Gradskoj knjižnici i čitaonici u organizaciji OMH u Virovitici. Uz pridržavanje epidemioloških mjera uvodnim pozdravnim govorom te s nekoliko riječi o uvaženom gostu i o temi predavanja naslovljena Zvijezde repatice obratila se predsjednica Ogranka Dubravka Sabolić, da bi potom poznati virovitički zaljubljenik u astronomiju multimedijalno dočarao misterij svemira od početaka čovjekova zanimanja za nebo pa sve do naših dana.

Predavanje Zlatka Kovačevića

Od starih vremena, kada su repatice ljudima bile glasnici bogova i davana su im nadnaravna značenja – do modernijih vremena, u kojima još ima ljudi koji jednako ili slično tumače njihove pojave, misterij tih nakupina leda, stjenovite prašine, plinova i ostalih sastojaka od nastanka svemira ne prestaje golicati maštu i poticati znanstvena istraživanja, sve zanimljivija zahvaljujući tehnološkom napretku. Profesor Kovačević govorio je i o kometima i o njihovu kretanju te je slikovito prikazao meteorske pljuskove prilikom kojih se kometi raspadaju. Spomenuta je i repatica koja se mogla vidjeti ovoga ljeta i koja će nas ponovo pohoditi za šest tisuća godina te još mnogo neobičnih pojedinosti o letjelicama i misijama u svemiru. (Dražen Bunjevac)

Zabok

U Velikoj galeriji Grada Zaboka 9. studenoga održana je izvještajno-izborna skupština Ogranka MH u Zaboku. Sjednicu je otvorio predsjednik Ivica Balagović.

Ivica Balagović i Sandra Babnik Lončar

Potpredsjednica Sandra Babnik Lončar izvijestila je o radu Ogranka, ispunjenome kulturnim zbivanjima – njegovanjem kulturno-povijesne baštine zabočkog kraja, izložbama i književnim večerima. Sandra Babnik Lončar nova je predsjednica, potpredsjednica Tina Marušić, a za tajnika je izabran Darko Fiket. U Predsjedništvu će biti i Ivica Balagović i Marko Bilić. Nadzorni odbor čine Ksenija Miškulin, Stjepan Čefko i Danica Posavec, a blagajnik je Boris Roman Blažinić. Cilj novog vodstva između ostalog bit će pomlađivanje članstva i poticanje postojećeg na još aktivnije sudjelovanje u radu Ogranka, promicanje nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. (Darko Fiket)

Zadar

U sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige Ogranak Matice hrvatske u Zadru organizirao je promotivnu prodaju svojih izdanja, s prigodnim popustima. Prigodna prodaja odvijala se u dvorani Ogranka od 26. do 30. listopada. Svaki posjetitelj imao je mogućnost podrobnijeg upoznavanja s radom Ogranka Matice hrvatske u Zadru, s naglaskom na nakladničku djelatnost Ogranka, koja je, kao vrlo bogata i raznolika, prepoznata na zadarskom području, ali i izvan njega. Posjetitelji su imali i priliku učlaniti se u MH. Radi suzbijanja opasnosti od širenja zaraze, obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige odvijalo se uz poštivanje svih mjera i preporuka Stožera civilne zaštite RH i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te uz ograničen broj istovremenih posjetitelja. (Anica Serdarević)